Postoje dvije vrste žarih kopriva, Urtica dioica L. i Urtica urens L., koje se smatraju ljekovitima. Obje su široko rasprostranjene po sjevernoj polutci i samonikle su biljke naših krajeva. Koriste se list koprive (urticae folium) i korijen koprive (urticae radix).
List sadrži flavonoide poput kemferola, izoramnetina, kvercetina te šećerne spojeve tih flavonoida. Bogat je mineralima (silicijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij:natrij je 63:1). Visoka koncentracija kalija barem djelomično objašnjava blag diuretički učinak lista koprive. Bodlje koje žare kožu, osim mravlje kiseline, sadrže spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.
Korijen sadrži proteine lektine (UDA - Urtica dioica aglutinin), polisaharide, sterole i šećerne derivate sterola, fenil propan homovanilin, ceramide i hidroksi-masne kiseline.
Komisija E njemačke vlade i ESCOP (Evropski naučni fitoterapijski komitet) smatraju klinički utemeljenim upotrebu i lista i korijena. ESCOP je odobrio upotrebu lista koprive na osnovu osam kliničkih studija, a korijena koprive na osnovu 10 kliničkih studija.
Postoji cijeli niz bolesti u kojima su se tradicionalno upotrebljavali dijelovi koprive. U narodu postoji vjerovanje da list koprive "čisti krv" (jer sadrži gvoždje, bakar i vitamin C, ali i mangan koji stimuliše oslobadjanje gvoždja iz depoa) i sl. Medjutim, ne treba napominjati kako s tradicionalnom medicinom treba biti krajnje obazriv.
U modernoj fitoterapiji, kao što rekosmo, list koprive ima i dejstva potvrdjena kliničkim ispitivanjima. Koristi se za drenažu bubrega, a infuz (čaj) lista koristi se tokom tri sedmice. Preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, čestih urinarnih infekcija i anemije.
Svježa mlada kopriva takodjer može služiti za spremanje raznih ukusnih jela.
(*Ref: Vaše zdravlje, Vodič za zdrav život, broj 46, februar/mart 2006)
Pita s koprivom

Potrebno je:
- 500 g kora za pitu
- 500 g koprive
- 4 jaja
- 5 kašika ulja
- 1 dcl vruće vode
- 350 g mladog sira
- 250 g milerama
- so i
- susam
Priprema
Koprivu dobro očistiti, oprati, a zatim u slanoj vodi blanširati; ocjediti i vrlo sitno isjeckati.
Nadjev se priprema tako što se prvo mikserom umute bjelanca. Žumanca se mute posebno. Sjediniti obje mase, a zatim dodati 5 kašika ulja, jedan dcl vrele vode i umutiti mikserom.
U masu polako dodati mladi sir, mileram i so. Izmiješati. Na kraju staviti i nasjeckanu koprivu, pa sve opet lagano miješati.
Savijanje pite
- Raširiti jednu koru.
- Drugu koru staviti preko prve, s tim da se ona nabere (zgužva, plisira) i to do polovine prve.
- Preko zgužvane druge kore ravnomjerno nanijeti nadjev.
- Kore umotati u rolnu.
Podmazati posudu, pa na sredini od prve rolne napraviti puža. Sljedeća se rolna uvija oko napravljenog puža. Postupak se ponavlja sa ostalim rolnama.
Pripremljenu pitu premazati preostalim nadjevom, staviti par komadića putera, i posuti susamom. Peći na 200 stepeni oko desetak minuta; smanjiti temperaturu na 180 stepeni i nastaviti s pečenjem još najmanje 40 minuta.
Vruću pitu pokriti čistom kuhinjskom salvetom i ostaviti malo da se prohladi.
Služiti toplo uz jogurt.