<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/css" href="http://www.inter-caffe.com/rss.css"?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:access="http://www.bloglines.com/about/specs/fac-1.0"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns:ag="http://purl.org/rss/1.0/modules/aggregation/"
  xmlns:annotate="http://purl.org/rss/1.0/modules/annotate/"
  xmlns:app="http://www.w3.org/2007/app"
  xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
  xmlns:audio="http://media.tangent.org/rss/1.0/"
  xmlns:blogChannel="http://backend.userland.com/blogChannelModule"
  xmlns:cc="http://web.resource.org/cc/"
  xmlns:cf="http://www.microsoft.com/schemas/rss/core/2005"
  xmlns:company="http://purl.org/rss/1.0/modules/company"
  xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
  xmlns:conversationsNetwork="http://conversationsnetwork.org/rssNamespace-1.0/"
  xmlns:cp="http://my.theinfo.org/changed/1.0/rss/"
  xmlns:creativeCommons="http://backend.userland.com/creativeCommonsRssModule"
  xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/"
  xmlns:email="http://purl.org/rss/1.0/modules/email/">
<channel>
<atom:link href="http://www.inter-caffe.com/rss.php" rel="self" type="application/rss+xml" />
<title>Inter CAFFE</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/</link>
<description>Inter CAFFE</description>
<language>sr</language>
<copyright>(c) Copyright 2010 by Inter CAFFE</copyright>
<managingEditor>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</managingEditor>
<webMaster>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</webMaster>
<pubDate>Thu, 11 Mar 2010 00:10:47 +0100</pubDate>
<lastBuildDate>Thu, 11 Mar 2010 00:10:47 +0100</lastBuildDate>
<docs>http://backend.userland.com/rss</docs>
<generator>Inter CAFFE Syndication</generator>
<ttl>1</ttl>
<image>
<title>Inter CAFFE</title>
<url>http://www.inter.rs/banner/inter88x31.gif</url>
<link>http://www.inter-caffe.com/</link>
<description>Zenski kutak i kafica uz najlepse ljubavne stihove, feng shui</description>
</image>
<item>
<title>Podržavanje prijatelja - Mita Golić</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-408-59.html#p12300</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-408.html&quot; title=&quot;Poezija - najlepsi stihovi&quot;&gt;Poezija - najlepsi stihovi&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6828&quot;&gt;Otilija&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sre 10.03.2010 15:49&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Prijatelj nije čovek i nema ruke kao reka.&lt;br /&gt;
Nikad nije tražio više od zaborava...&lt;br /&gt;
bio je prijatelj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zato, u ime novog imena,&lt;br /&gt;
odričem se ljudi otežalih&lt;br /&gt;
od svog vremena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Čovek i Čovek i prijatelj&lt;br /&gt;
pripali su nekoj mojoj&lt;br /&gt;
gomili trenutaka...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;a prijatelj nije čovek&lt;br /&gt;
i nema ruke reka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prijatelj,&lt;br /&gt;
prijatelj ponekad,&lt;br /&gt;
ponekad prijatelj produžen za ceo poraz,&lt;br /&gt;
ne puzi rastom po vetru.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-408-59.html#p12300</comments>
<dc:creator>Otilija</dc:creator>
<pubDate>Wed, 10 Mar 2010 14:49:11 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-408-59.html#p12300</guid>
</item>
<item>
<title>Hatha joga - Joga kako fizicka disciplina</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1069-2.html#p12299</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1069.html&quot; title=&quot;Meditacija, joga i istocnjacke vestine u sluzbi zdravlja&quot;&gt;Meditacija, joga i istocnjacke vestine u sluzbi zdravlja&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sre 10.03.2010 2:23&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Naseto telo e dragoceno. Zatoa treba da go cuvame i neguvame. Pravilnata griza za nego pridonesuva da uzivame ne samo vo zdravjeto, tuku i vo dolgovecnosta i prosvetluvanjeto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sekoj na kogo mu e vazno negovoto zdravje i skladot na teloto i umot, bi trebalo da se posveti na jogata i da gi pocuvstvuva nejzinite blagodeti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Redovnoto praktikuvanje na jogata moze da stvori optimalni uslovi za samoizlekuvanje. Se izgraduva osnova za zdravje, se podobruva imunitetot, koj pomaga podolgo da ostaneme zdravi, no i pobrgu da se izlecime dokolku se soocime so nekoja bolest.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sekoj mlad covek misli i cuvstvuva deka moze se. Vo sebe ima ogromen potencijal, energija, vreme i prostor. Edinstven problem so koj mladite se soocuvaat e neznaenjeto kako taa energija da ja iskontroliraat. Od edna strana imaat zelba se da promenat, no ne znaat kako i na koj nacin da gi ozvedat toa. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zatoa starite velat: &quot; Da ja imam silata na mladosta i mudrosta na godinite!&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jogata e patuvanje niz sebe, kade prostorot i vremeto dobivaat drugi dimenzii i preku nea rabotite mozat da se vidat, naucat, osoznaat od eden drug agol i voedno doadja i do spontano kontroliranje na energijata.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jogata e duhovna praktika, koja ovozmozuva neverojatni fizicki pridobivki.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Minuvajki niz poveke etapi na usovrsuvanje na jogata, se razviva eden poseben sistem na tehniki i vezbi, cija cel e coveckoto telo da bide zdravo, oslobodeno od bolesti, po moznost da zivee dolgo, da stekne samospoznanie i realizacija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ova se principite na &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Hatha joga&lt;/span&gt; - energetska joga. Najznacajnite promeni nastanale vo poslednite decenii, voglavno so cel prilagoduvanje na jogata kon ucenicite na zapad. Denes na zapadot i nema fitness centar ili wellnes centar koj ne nudi nekoi od mnogubrojnite vidovi i tehniki na joga.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Patot na hatha jogata, vo bogatiot filozofsko - prakticen sistem na drevna Indija, sluzi kako solidna osnova za duhoven razvoj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hatha jogata se oznacuva kako joga na sonceva ( ha ) i meseceva ( tha ) energija. Covekot se naodja vo energetsko pole koe e sozdadeno so zracenje na maska energija ha ili jang ( + ) i zensko zracenje tha ili jin ( - ).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hatha jogata proizleguva direktno ( i del e ) od Radza jogata.&lt;br /&gt;
Za da moze da se praktikuva radza jogata ( cija glavna sodrzina e meditacijata ), prethodno treba da se pomine niz hatha joga. Postoi golema povrzanost pomedju niv. Ne e mozno postignuvanje na sovrsenstvo vo radza jogata bez hatha joga i obratno.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jogata, a posebno hatha joga na covekot moze da mu pruzi znacajni uslugi i pomos, no edinstveno po cena na strogo odrzuvanje na pravilata, koi ovoj sistem gi podrazbira.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jogata koja denes ja poznavame ( Ha Tha ) joga se sostoi od:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;-&lt;span class=&quot;b&quot;&gt; Asani&lt;/span&gt; ( Asana ) - telesna polozba, joga pozi i vezbi vo dvizenje&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poveketo od lugeto ne znaat kolku e vazno da se zastane i sedi pravilno. Losoto drzenje e glavna pricina za hronicna bolka vo grbot i pridonesuva za zaboluvanje kako sto e isijasot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Konecna polozba na asana se postignuva koga site delovi na teloto se pravilno postaveni, so polna svest i intelegencija. Asanata go zadrzuva vaseto telo i um vo zdrava i aktivna sostojba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Pranajama&lt;/span&gt; ( Pranayama ) - tehniki na disenje&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pravilnoto disenje gi odklucuva blokadite i prilivot na energija tece nepreceno. Taa funkcionira smiruvacki na nervniot sistem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Krija &lt;/span&gt;( Kriya ) - tehnika za vnatresno procistuvanje&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vklucuva tehniki za telesna i mentalna higiena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Tehniki za relaksacija&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pomagaat za osloboduvanje od telesniot i mentalniot zamor i napnatost. Pomagaat pri kardiovaskularni zaboluvanja i nadminuvanje na nesonica, glavobolka i dr.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Tehniki za koncentracija&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Preku niv se zgolemuva koncentracijata, se postignuva pogolem uspeh vo rabotata i podobra organiziranost. So podobruvanje na koncentracijata dobivame moznost da se spravime so nekolku zadaci istovremeno, podednakvo dobro.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Vizuelizacija i meditacija&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gi harmoniziraat psihomentalnite funkcii na covekot i nosat duhovno spokojstvo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Bandi&lt;/span&gt; ( Bandha ) - nervno muskularni kontrakcii i&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Mudri&lt;/span&gt; ( Mudra ) - tehniki za kanaliziranje i kontrola na energijata&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovie tehniki imaat terapevtsko vlijanie za poveke zdravstveni i psiholoski problemi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Joga mudra spadja vo grupa na telesni mudri, koi pretstavuvaat kompleksni kombinacii na asana, pranajama, banda, vizuelizacija i koncentracija. Joga mudrata se preveduva kako simbol na jogata. Redovnata praktika na joga mudra ja aktivira pranata i go nasocuva nejzinoto dvizenje niz cakrite ( energetskite centri ). Pretstavuva i izvonredna podgotovka na umot za meditiranje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na zapad, jogata se praktikuva poradi fizicko zdravje, podobruvanje na koncentracijata, od razlicni filozofski ubeduvanja, a nekoi za postignuvanje na vnatresen mir i ramnoteza.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sakanite efekti od praktikuvanjeto na jogata, mozat da se postignat so redovno vezbanje podolg period.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najprvin treba da izvrsime konsultacija so lekar za nasata zdravstvena sostojba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pred samoto vezbanje, ne treba da jademe, nitu da pieme mnogu tecnost.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Lugeto koi se opredelile za poseben nacin na ziveenje, posveten na joga ucenjeto, gi praktikuvaat vezbite i tripati vo denot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;No ova tesko moze da se realizira vo ovoj dinamicen nacin na ziveenje, prepoln so semejni, rabotni i opstestveni obvrski.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dovolno ke bide izveduvanje na joga tehnikite nautro i vo popladnevnite casovi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vezbanjeto e nas odgovor kako da se spravime so sekojdnevieto, koe ni ja trosi silata i pomos da ne si dozvolime da se izgubime vo sopstveniot zivot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne treba da barame premnogu od sebe. Moze brzo da se zamorime, pa duri i da se otkazeme. Potrebna e disciplina, strplivost i istrajnost.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za da stvorime navika, treba da vezbame vo isto vreme i po moznost na isto mesto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vo svojot dom, moze da izdvoime edno katce, samo za nas, za licno usovrsuvanje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izolirajte se i vremeto za vezbanje neka bide samo vase. Ne koristete telefon i nastojuvajte nikoj da ne ve prekinuva. Edinstveno taka ke postignete koncentracija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pred vezbanjeto zagrejte go svoeto telo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za vezbanje treba da imame soodvetna oprema, lesna, cista i udobna pamucna obleka, koja nema da ne poprecuva vo dvizenjeto i nema da ni go ogranicuva dvizenjeto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dokolku rabotime opustanje i meditacija, potrebna ni e potopla obleka ili kebe, koe bi go koristele kako naslon za glavata koga lezime ili da se pokrieme dokolku imame ponezno zdravje, za da ne bi se preladile.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vezbite potrebno e da gi izveduvame odmereno, smireno so posebno vnimanie na tehnikite na disenje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dokolku dojde do potenje na organizmot, toa treba da go gledame kako dobar znak. Dinamicnite vezbi posebno ja zabrzuvaat cirkulacijata i razmenata na materiite vo organizmot.&lt;br /&gt;
&lt;blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot; Tehnikite na hatha joga, na onoj koj temelno i ozbilno gi izveduva, im nosi zdravje, dolgovecnost, vnatresna sila i vitalnost.&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;                                           Svami Sivananda&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prva lekcija vo hatha jogata e soocuvanje so zivotot i negovite iskusenija, so pomos na smiren um, hrabrost i celosno potpiranje na Bozestvenoto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pozitivnite efekti od jogata se mnogubrojni, a poveketo od niv se i nauno dokazani.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Taa go otstranuva stresot, ja namaluva bolkata, gi relaksira muskulite i zglobovite, go podobruva sonot i doveduva do vnatresen mir i zadovolstvo.  Jogata mu dava energija na teloto, go jakne duhot i psihata, ja zgolemuva samodoverbata, go jakne rbetot i doveduva do podobra elasticnost i gipkost na teloto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vezbanjeto pomaga i kaj sistemot za varenje. Koga primenuvame joga vezbi, trosime kalorii i so toa ja namaluvame telesnata tezina.&lt;br /&gt;
&lt;blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot; Postoi edna prirodna joga, prirodna mudrost, sto sekoj covek ja nosi vo sebe. Jogata vsusnost ne pravi nisto drugo, tuku go otkriva covekot i go pravi svesen za ona sto go nosi vo sebe: ubavinata, svezinata, mudrosta, koi se opstocovecki osobini.&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;                           Pavlos K. Hasanagas&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;object width=&quot;480&quot; height=&quot;385&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/ITckXuR-cj8&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/ITckXuR-cj8&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;480&quot; height=&quot;385&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1069-2.html#p12299</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Wed, 10 Mar 2010 01:23:33 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1069-2.html#p12299</guid>
</item>
<item>
<title>Kad bi jastuci progovorili</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-122-13.html#p12297</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-122.html&quot; title=&quot;Miroslav Mika Antic - neki pesnik iz Mokrina&quot;&gt;Miroslav Mika Antic - neki pesnik iz Mokrina&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 08.03.2010 22:37&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Kad bi jastuci progovorili o tome šta neko sanja i krije, kada bi zaista progovorili o tome šta neko radi kradom, o devojčici, na primer, što imitira starije i nešto spletkari... spletkari, sva izbrljana pomadom, ili o dečaku što se tupim žiletom brije - kao: kuburi čovek s bradom, i sve ostalo kad bi progovorili o tebi i o meni, bilo bi da se plače i smeje i da se pocrveni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Srecom: jastuci ništa ne govore. Čuvaju milion tajni u mekoj belini perja. Oni su kao ladje, velike bele ladje, što plove u nemoguće, u snove, u bezmerja. Uveče te odvedu. U zoru te dovedu, i zna se: sve je u redu...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://img194.imageshack.us/img194/5753/kadbijastuciprogovoriliw.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img194.imageshack.us/img194/5753/kadbijastuciprogovoriliw.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Photo: &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;odlican.com&lt;/span&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-122-13.html#p12297</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Mon, 08 Mar 2010 21:37:36 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-122-13.html#p12297</guid>
</item>
<item>
<title>Srecan vam dan zena</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-646-2.html#p12294</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-646.html&quot; title=&quot;Srecan osmi mart&quot;&gt;Srecan osmi mart&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6319&quot;&gt;virada&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 08.03.2010 18:32&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ostavlja bez daha. Plava, crna, riđa ili smeđa, elegantno popunjena ili mršava, vekovima je bila inspiracija. Pesme i romani ispisani su u njenu čast, slikarska i vajarska ostvarenja je zamrzla u trenutku vođenja ljubavi sa svetom, a savremeno doba, mediji, moda i medicina pružile joj novo ruho. Njoj se podjednako dive i muškarci i druge žene.Ona je…“Ona je lepa i zbog toga nas privlači. Ona je žena baš zbog toga da bi se osvojila,“ reči su velikog engleskog pisca Vilijema Šekspira.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Žena budi komentare, stidljive i sramne poglede, požudu, ali i satisfakciju. Tako blizu, a tako daleko, ponekad je ljubomorno čuvana. Ne, ona nije trofej, niti sme biti tako shvaćena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nije dovoljno reći: „Volimo te jer si žena!“&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zena privlači svojim izgledom, osvaja onim što je čini, zagrljajem donosi utehu, a borac je u biti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://img641.imageshack.us/img641/125/roseb018.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img641.imageshack.us/img641/125/roseb018.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zato sretan praznik svim zenama! I budite ponosne zato sto ste zene!
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-646-2.html#p12294</comments>
<dc:creator>virada</dc:creator>
<pubDate>Mon, 08 Mar 2010 17:32:07 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-646-2.html#p12294</guid>
</item>
<item>
<title>Saznala bi kad bi htela - Griva</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-757-37.html#p12293</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-757.html&quot; title=&quot;Muzika, tekst - moja omiljena pesma&quot;&gt;Muzika, tekst - moja omiljena pesma&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-1468&quot;&gt;nada_21&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 08.03.2010 18:13&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Saznala bi kad bi htela, zašto sam se propio.&lt;br /&gt;
Hiljadu bi noćas sela, tugom, svojom, potopio,&lt;br /&gt;
jer divlju sam jabuku ubrao.&lt;br /&gt;
Njome dušu otrov`o.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tvoje oči vatrom gore. Razum si mi odnela.&lt;br /&gt;
Baš su ludi koji vole, kao ja,&lt;br /&gt;
jer divlju sam jabuku ubrao.&lt;br /&gt;
Njome dušu otrov`o.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zlo dolazi, zlo prolazi, a ja ostajem.&lt;br /&gt;
Znam da ceš me ostaviti, jer te poznajem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;object width=&quot;520&quot; height=&quot;385&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/Dzdg6fMCSak&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/Dzdg6fMCSak&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;520&quot; height=&quot;385&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-757-37.html#p12293</comments>
<dc:creator>nada_21</dc:creator>
<pubDate>Mon, 08 Mar 2010 17:13:04 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-757-37.html#p12293</guid>
</item>
<item>
<title>Periodicen sistem</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-397-8.html#p12288</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-397.html&quot; title=&quot;Zanimljivi sajtovi&quot;&gt;Zanimljivi sajtovi&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 08.03.2010 1:40&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Internet-stranica koja vsusnost pretstavuva periodicen sistem, poln so potrebni informacii za eden ucenik ili student. Ova moze da bide izvonredno skolsko pomagalo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;www.ptable.com&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dokolku kliknete na eden od elementite, ke vi bidat prezentirani site podatoci za elementot, prevzemeni od Vikipedija.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-397-8.html#p12288</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Mon, 08 Mar 2010 00:40:41 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-397-8.html#p12288</guid>
</item>
<item>
<title>Prvi  evropski „Fejsbuk“ pesnicki festival u Novom Sadu</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-781-2.html#p12284</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-781.html&quot; title=&quot;Novi Sad, vesti - najave, aktuelnosti, reportaze&quot;&gt;Novi Sad, vesti - najave, aktuelnosti, reportaze&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Ned 07.03.2010 20:42&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Za razliku od stava da Internet i frekventna komunikacija preko drustveno – socijalnih mreza dehumanizuje drustvo tiho hraneci otudjenje pojedinca od zajednice, jedna od najprozivanijih socijalnih mreza „Fejsbuk“  je okupila stotinu najuspesnije stvaraoca iz vise evropskih zemalja na jedno mesto. Pisana rec kada je dobra uvek spaja ljude ma gde da je razmenjena, ucesce u socijalnim mrezama  je pogresno a priori karakterisati kao neplodnu aktivnost pojedinca, naprotiv one su novo snazno sredstvo za  afirmaciju, prezentaciju stvaralastva, a neretko su i put za reafirmaciju dokazanih umetnickih ostvarenja. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img411.imageshack.us/i/fejsbukpesnickifestival.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img411.imageshack.us/i/fejsbukpesnickifestival.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img411.imageshack.us/img411/1510/fejsbukpesnickifestival.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img411.imageshack.us/img411/1510/fejsbukpesnickifestival.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U okviru 16. Salona knjiga na Novosadskom sajmu u hali Master  u suorganizaciji sa Banatskim kulturnim centrom je odrzan evropski „Fejsbuk“ pesnicki  festival, medju odabranima preko konkursa koji je prethodio samoj manifestaciji naslo se i &lt;a href=&quot;http://webstrane.info/shaporodiva/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://webstrane.info/shaporodiva/&quot;&gt;&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;pesnicko pero nase j@ &lt;/span&gt;&lt;/a&gt; - jos jednom je pokazala da stvara svet oko sebe. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Oni koji vole poeziju uvek nadju nacin da u njoj uzivaju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img502.imageshack.us/i/facebookpesnickifestiva.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img502.imageshack.us/i/facebookpesnickifestiva.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img502.imageshack.us/img502/7259/facebookpesnickifestiva.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img502.imageshack.us/img502/7259/facebookpesnickifestiva.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-781-2.html#p12284</comments>
<dc:creator>majra</dc:creator>
<pubDate>Sun, 07 Mar 2010 19:42:22 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-781-2.html#p12284</guid>
</item>
<item>
<title>Sreca u pet do dvanaest</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-912.html#p12283</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-912.html&quot; title=&quot;Mala knjiga feng sui utisaka - sklad, harmonizacija, prostor&quot;&gt;Mala knjiga feng sui utisaka - sklad, harmonizacija, prostor&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7941&quot;&gt;natasa2ss&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Ned 07.03.2010 1:24&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Eh, pocinjem prvo o sebi, bila zamenik dir. do pre godinu dana, odnosno potrcko spreman na sve. Onda su se desile neke velike promene u upravljanju januara 2009, i naravno ja se povucem jer sam bila desna ruka druge zene koja mi je bila direktor. Povlacim se i otvaram svoju firmu, u medjuvremenu muz odlazi preko da radi. Ostajem sama sa dva decaka i vodim borbe. Izdrzala, ali moja neaktivnost u spoljasnjem svetu me dovodi do ludila! Nista mi nije dobro da uradim jer se kosi sa mojom reputacijom u BG. Najzad posle extra duge godine, sa mnogo problema menjam stan pod prisilom. Ne u pravom smislu nego sam pobegla od loseg okruzenja zbog dece.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Preseljenje u novi stan - nove sanse&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img535.imageshack.us/i/dsc00278icustom.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img535.imageshack.us/i/dsc00278icustom.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img535.imageshack.us/img535/7372/dsc00278icustom.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img535.imageshack.us/img535/7372/dsc00278icustom.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Preselili smo se u novi stan 20.01.2010, odnosno 21.01.2010 jer nisam htela na slavu, pa i dete mi se zove Jovan. Dolazim ovde i osecam se kao da sam slobodna, osecm se divno. Ali me ubija moje spoljasnje ne delovanje! Krecem da razmisljam o svemu i u potrazi za resenjem shvatam gde gresim. Tesko je to objasniti s obzirom da nisam pisac, a i ne zelim da davim.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pravim tlocrt stana,&lt;span class=&quot;b&quot;&gt; uredjujem stan po feng shui&lt;/span&gt; ali samo malo jer sam to i naucila i...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. Posao u ponedeljak ujutru u 7h.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. Muz dobio bolji posao&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. Brat se slozio sa mojim misljenjem da pola nase garaze od 25m ide u moj poslovni prostor&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. Zvao me tata sa kojim ne pricam vec 3 god zbog brata, i obavestio da je preveo imanje na sebe i da izmedju ostalog je jedan deo moj gde ja hocu da pravim kucu, a da glavni daje - uslovno bratu. Izlanuo se u razgovoru ali bilo je dovoljno! Tesko je ovako objasniti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uglavnom, mislim da sam mojom pozitivnom energijom i nekim feng shui postupcima doprinela sreci svima nama!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img51.imageshack.us/i/dsc00279umanjilasamslik.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img51.imageshack.us/i/dsc00279umanjilasamslik.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img51.imageshack.us/img51/82/dsc00279umanjilasamslik.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img51.imageshack.us/img51/82/dsc00279umanjilasamslik.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ali... Videcemo svi zajedno...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Volim vas i nikada ne gubite nadu i kada ti je najteze, resenje postoji &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;uvek veruj u to!&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Feng Shu - prakticna aplikacija &lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. Kupila dve zabice, jer sam jednu vec imala i stoje na ugaonoj polici na SI.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. Sticajem okolnosti svo cvece koje gajim i volimnalazi se od SI, I, JI.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. Kupila novcice sa zvoncicem i zakacila na spijunku na ulaznim vratima koja se nalaze na JZ.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. Metalnu srebrnu ovalnu ciniju stavila na cipelarnik u hodniku da stavljamo kljuceve (metal).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. Crveni cilim rucno tkan, nasledjen stavila u hodnik JZ i Z.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. Nalepila sliku Nijagarinih vodopada na kartonsku pozadinu bele povrsine i stavila na S.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;A jos toliko planova imam, &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;hajdemo zajedno dalje!&lt;/span&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-912.html#p12283</comments>
<dc:creator>natasa2ss</dc:creator>
<pubDate>Sun, 07 Mar 2010 00:24:50 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-912.html#p12283</guid>
</item>
<item>
<title>Laž - govor tijela, znakovi</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-391-2.html#p12280</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-391.html&quot; title=&quot;Koju osobinu najvise cenite kod ljudi, a koju mrzite?&quot;&gt;Koju osobinu najvise cenite kod ljudi, a koju mrzite?&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sub 06.03.2010 18:10&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Potaknuta ranijim postovima u ovoj temi,  i posebno zadnjim, u kojem cesko kaže “ne volim osobe koje me lažu”; kaže to na način kako sam čula od mnogo ljudi. I zaista je vrlo relativno pitanje iskrenosti, koja se od ljudi zahtjeva, a o kojoj ste ranije govorili, u ovom ili onom kontekstu, kao i pitanje laži, koja se nalazi u vrhu nepoželjnih ljudskih osobina. Medjutim, kada kažemo laž, šta se u našoj svijesti ili podsvijesti provrti? Uglavnom spoznaja, osjećaj da smo izigrani, prevareni, da nam je neko pokazao nepoštovanje, da nas omalovažava i sl. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Postoji jedan segment iskrenosti koji stvarno može i te kako da zaboli; kad osoba svima i uvijek govori ono što misli, bez izraženog osjećaja prema drugom ljudskom biću. Ovdje se ne radi o tome da li je rečeno 'istina' ili ne, radi se o signalu koji će osoba kojoj se govori ubrati na način njoj svojstven i u kontekstu postojećeg odnosa. Kao što je takva iskrenost - hodanje po tankom ledu, tako su i one sitne laži, takodjer, prosute po klizavom terenu. U oba slučaja postojeći odnos povjerenja može biti ozbiljno doveden u pitanje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ima mnogo kategorizacija laži, ali najšire prihvaćena je ona koja navodi četiri osnovne vrste:&lt;br /&gt;
-Društveno orijentisane, odnosno laži koje treba nekome da pomognu,&lt;br /&gt;
-Samo-promotivne, one koje se izgovaraju kako bi se popravio sopstveni imidž, a da se njima ne povredjuje niko drugi,&lt;br /&gt;
-Sebične, one izgovorene zbog sopstvene koristi, a na račun nekog drugog i&lt;br /&gt;
-Anti-društvene – laži usmjerene na namjerno činjenje štete nekome drugom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Druga, jednostavnija kategorizacija poznaje dva pola laži: bezazlene i zlobne. Kažu da je „laganje ulje kojim podmazujemo svoje interakcije s drugima i koje nam omogućava da sačuvamo prijateljske odnose s njima.“ I to su te takozvane bezazlene laži, čiji je cilj da postignu da drugima bude prijatno, radije nego da im kažemo bezdušnu, surovu istinu. Istraživanja pokazuju da su u društvu popularniji oni koji su radi da izreknu poneku bezazlenu laž nego oni koji smatraju da je njihova sveta dužnost da svakom tresnu istinu u lice, iako znamo da nas oni prvi lažu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne bih se složila da su nam velike količine i ovih bezazlenih laži potrebne baš u funkciji održavanja prijateljskih odnosa. No, one sigurno jesu manji problem od onoga što se naziva „zlobne laži“, one kojima osoba, zarad lične koristi, namjerno obmanjuje druge. Tu dolazimo do stvarnog problema. Koliko mi, u svakodnevnom životu obraćamo pažnju na laži drugih, i sve pokušaje da nas slažu? Kad kažemo „ne volimo laž“ – onda pretpostavljam da to nije prazna floskula. Treba imati u vidu da je veoma malo osoba koje dobro lažu, ali, bez obzira na to nama je bitan naš, intimni osjećaj koji proizvede nešto za što mislimo da je laž, nešto u šta sumnjamo. Pitanje je koliko smo u stanju prepoznati kad neko laže, i time možda na vrijeme pokupiti signal s kakvom osobom imamo posla.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Istraživanje laganja&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img532.imageshack.us/i/questionmarkbymagdaindi.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img532.imageshack.us/i/questionmarkbymagdaindi.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img532.imageshack.us/img532/8913/questionmarkbymagdaindi.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img532.imageshack.us/img532/8913/questionmarkbymagdaindi.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
Photo by magda.indigo - flickr.com&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U odnosima s ljudima, uglavnom pažnju pridajemo riječima, izrečenom, odnosno onome što za nas te riječi znače. Medjutim, dio neverbalne komunikacije jeste govor tijela, koji se ne smije zanemariti, posebno ne u kontekstu priče o laži. Upravo govor tijela može biti signal ili makar naznaka da se iza nečijih riječi ili ponašanja krije laž, ili loša namjera. Jasno, teško je reći da postoje sigurni simptomi laganja, ali odredjeni znaci postoje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najmanje pouzdani znaci laganja su oni nad kojima osoba ima najveću kontrolu, kao što su riječi, zato što osoba može da uvježba svoje laži. Najpouzdaniji putokazi da neko laže su gestovi koje ta osoba automatski čini, zato što nad njima ima malo ili nimalo kontrole. Te se reakcije često pojavljuju za vrijeme izgovaranja laži, zato što su, u emocionalnom pogledu, za osobu koja laže najvažnije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle, kako odrediti da li neko laže, pokušava da dobije na vremenu ili se jednostavno premišlja? Prepoznavanje gestova obmane, odugovlačenja, dosade i procjene spada u možda najvažnije vještine opažanja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jednostavnije rečeno, kad vidimo, izgovaramo ili čujemo laž ili obmanu, postoji velika vjerovatnoća da ćemo pokušati rukama da pokrijemo usta, oči ili uši. Ljudi koji čuju lošu vijest ili prisustvuju nekoj strašnoj nesreći, pokrivaju cijelo lice rukama, čime simbolično sprečavaju sebe da vide ili čuju užasnu vijest. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ponašanja odraslih imaju svoje korijene još u djetinjstvu. Poznato je da upravo djeca često otvoreno koriste gestove dodirivanja lica rukama kad lažu. Ako dijete laže, ono obično pokriva usta jednom ili objema rukama kako bi spriječilo da mu iz njih izlaze lažljive riječi. Ako ne želi da sluša kad ga roditelj grdi, ono prosto pokriva uši rukama da bi isključilo zvuk. Kad vidi nešto što ne želi da gleda, ono pokriva rukama oči. S godinama, ovi gestovi postaju brži i manje očigledni, ali se idalje pojavljuju kad osoba laže, prikriva svoju ili tudju laž ili prisustvuje laganju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovi gestovi povezani su i sa sumnjom, nesigurnošću ili pretjerivanjem. Ono što je jako važno jeste izbjegavati izdvojeno tumačenje pojedinačnih gestova dodirivanja lica rukama. Kao što rekosmo, iako nema nijednog garantovanog pokreta, izraza lica ili trzaja koji potvrdjuju da neko laže, postoji nekoliko skupova signala koji se mogu prepoznati.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Govor tijela - lice i ruke&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
U prikrivanju laži, lice se koristi više od svih ostalih dijelova tijela. Da bi se uklonio trag lažima, ljudi se služe osmjesima, klimanjem glavom i slično. Medjutim, ljudski tjelesni signali uvijek govore istinu i tako dolazi do nepodudaranja izmedju tjelesnih pokreta i signala koje emituje lice. Naše lice kontinuirano pokazuje naše stavove i emocije, a mi smo toga uglavnom potpuno nesvjesni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prolazne nepodudarnosti na licu otkrivaju sukobljene emocije. Naime, kad namjeravamo da sakrijemo laž, to se u djeliću sekunde pokaže na našem licu. Kad neko brzo dotakne nos, najčešće pretpostavljamo da ga je zasvrbio; kad neko drži ruku na licu, tumačimo da je duboko zainteresovan za ono što govorimo i nije nam ni na kraj pameti da smo mu zapravo smrtno dosadni. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Većina ljudi vjeruje da se osoba, kad laže, osmjehuje više nego inače, ali istraživanja pokazuju da je istina upravo suprotna - osmjehuju se manje. Ono nezgodno u vezi s laganjem jeste to što podsvjesni um postupa automatski i nezavisno od naše usmene laži, tako da nas govor tijela odaje. Zato ljudi koji rijetko lažu bivaju lako uhvaćeni u tome, bez obzira na to što možda uvjerljivo zvuče. Onog časa kad počnu da lažu, njihovo tijelo počinje da šalje protivrječne signale, zbog kojih dobijamo osjećaj da nam ne govore istinu. U toku izgovaranja laži, podsvjesni um emituje nervnu energiju koja se ispoljava kao gest koji protivrječi izgovorenom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Najčešći gestovi koji signaliziraju laž:&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1.) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Pokrivanje usta&lt;/span&gt; – gest pri kojem kao da mozak podsvjesno nalaže da se mora pokušati potisnuti lažljive riječi koje iz usta izlaze. Ponekad se ovaj gest svodi samo na jedan ili dva prsta koja dodiruju usta, a ponekad na čitavu stisnutu pesnicu, ali njegovo značenje ostaje isto. Ovdje je zanimljivo da neki ljudi pokušavaju da maskiraju gest pokrivanja usta pretvarajući se da kašlju ili pak da zijevaju. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako osoba pokriva usta dok vi govorite, moguće je da vjeruje da vi nešto krijete. Pokrivanje usta može da se ispolji i u vidu naoko bezazlenog &quot;psst&quot; gesta, kad se jedan prst stavlja vertikalno preko usana; u tom slučaju, ovaj gest su vjerovatno koristili majka ili otac osobe kad je bila dijete. Kao odrasla, osoba ga koristi u pokušaju da spriječi sebe da kaže nešto što osjeća. Vas, medjutim, taj gest opominje da ona nešto skriva.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2.) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Dodirivanje nosa&lt;/span&gt; može da se ispolji kao više kratkotrajnih, laganih, uzastopnih dodira područja ispod nosa, ili kao jedno kratkotrajno lagano trljanje dijela ispod nosa, ili pak kao jedan jedini, gotovo neprimjetan dodir nosa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad osobu zaista svrbi nos, ona ga očigledno namjerno snažno protrlja ili počeše, nasuprot laganim pokretima koji su karakteristični za gest dodirivanja nosa, kada se laže. Češanje je obično izolovan i repetitivan pokret, nepodudaran ili izvan konteksta u odnosu na razgovor koji osoba vodi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3.) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Trljanje oka&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
Kad odrasla osoba ne želi da gleda u nešto neprijatno, vjerovatno da si protrlja oko. Trljanje oka je pokušaj mozga da blokira put obmani, sumnji ili neprijatnoj stvari koju vidi, ili da izbjegne primoranost da gleda lice osobe kojoj se govori laž. Muškarci to obično čine energično, a ako je laž zbilja krupna, često skreću pogled ustranu. Žene rjedje koriste ovaj gest - umjesto toga, tek se lako dodirnu neposredno ispod oka. One takodjer skreću pogled ustranu kako ne bi gledale slušaoca u oči.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot;Laganje kroz zube&quot; je fraza koja se često koristi, a odnosi se na skup gestova sačinjen od stisnutih zuba i lažnog osmijeha, kombinovanih s trljanjem oka. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4.)	&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Hvatanje za uho&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
Hvatanje za uho, i pogled ustranu simbolično predstavlja pokušaj slušaoca da „ne čuje zlo&quot;. Ostale varijacije hvatanja za uho obuhvataju češkanje prstom - čačkanje uha vrhom prsta pokretima naprijed-nazad, povlačenje resice ili savijanje cijelog uha preko otvora slušnog kanala. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hvatanje za uho može da bude i signal da je osoba dovoljno čula i da želi nešto da kaže. Isto kao i dodirivanje nosa, hvatanje za uho je gest osobe koju muči anksioznost. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5.) 	&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Češkanje vrata&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
Kažirpst, obično one ruke kojom pišemo - češe stranu vrata ispod ušne resice. Dok osoba izgovara laž, obično se na ovaj način počeše u prosjeku pet puta. Rijetko kad je taj broj manji ili veći od pet. Ovaj gest je signal sumnje ili nesigurnosti i karakterističan je za osobu koja kaže „Nisam siguran da se slažem s tim.“ Gest je vrlo primjetan onda kad mu usmena izjava protivrječi, na primjer, kad osoba kaže nešto poput: &quot;Shvatam kako se osjećate&quot;, ali češanjem vrata pokazuje da zapravo nije tako.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6.)	&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Povlačenje okovratnika&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
Dezmond Moris bio je medju prvima koji su utvrdili da laganje izaziva peckanje u osjetljivim tkivima lica i vrata, koje izaziva potrebu za trljanjem ili češanjem. Ovo ne objašnjava samo zašto su nesigurni ljudi skloni da se češkaju po vratu već predstavlja i dobro objašnjenje zašto neki ljudi povlače okovratnik onda kad lažu i misle da su uhvaćeni u tome. Moris objašnjava da pojačan dotok krvi uslijed laži stvara vrućinu ispod okovratnika. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Pokret i riječ moraju biti stavljeni u odredjeni kontekst&lt;/h4&gt;&lt;br /&gt;
Iako označeni kao najčešći, naprijed opisani znakovi, nisu nužno i uvijek sasvim sigurni. Signali emocija kod laganja često traju duže i završavaju se naglo, kao da se o tome nije ni razgovaralo. To je zbog toga što autentične intenzivne emocije lako i brzo nastaju i teško se smiruju, dok je pretvaranje više mehanički posao, koji dobri lažovi prosto &quot;uključuju&quot; i &quot;isključuju&quot;. Stoga, svaki pokret i izgovorena riječ moraju biti stavljeni u cjelokupan kontekst i karakter ličnosti s kojom se komunicira.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za kraj samo par uporednih podataka. Prema istraživanju profesora Jeffa Hancocka sa Cornell univerziteta u New York-u, ljudi lažu u jednoj četvrtini svojih svakodnevnih društvenih komunikacija. Drugi generalni zaključak ovog istraživanja: ljudi su najskloniji laganju preko telefona. Laganje je najmanje vjerovatno u e-mailovima i kratkim porukama (SMS i internet messaging). Laganje licem u lice je negdje izmedju telefonske i kompjuterske komunikacije. Izgleda da je stvar u tehnologiji i procesu koji od čovjeka zahtjeva da formuliše svoj iskaz. Na telefonu, skrivenog lica, ljudi mogu da puste svojim verbalnim sposobnostima na volju. Licem u lice se plaše da ih neki gest ne oda, dok, s druge strane, ima nešto u samom pisanju poruka i e-mailova, što ljude čini iskrenijima. Možda je to vrijeme koje im je na raspolaganju da formulišu poruku tako da niti slažu, niti prenesu sadržaj koji bi ih mogao staviti u neprijatnu ili nepovoljnu situaciju. Možda i činjenica da za njima, u ovom slučaju, ostaje materijalni trag.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Life style magazini puni su tekstova koji daju jednostavne spiskove simptoma laganja kao &quot;sigurnu stvar&quot;. Na tim spiskovima, simptomi potpuno odbačeni u relevantnim istraživanjima, zauzimaju izmedju jedne trećine i jedne polovine navedenog. Vrlo je neugodno ako se zamisli situacija nesretnog partnera čiju iskrenost ispituje životni saputnik &quot;naoružan&quot; instant znanjem iz zabavne periodike, a zatim je uzima za ozbiljno. Dakle, ni ovaj tekst nema za cilj da od sviju nas pravi Šerloka Holmsa, ipak svi mi biramo osobe s kojima smo spremni graditi izvjesne odnose. Naprijed navedeni znakovi su tu samo za slučaj da se više &quot;obrati pažnja&quot; u odredjenim, potencijalno 'spornim' komunikacijama, kako bismo sebe zaštitili od eventualnih problema (ili razočarenja). &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Korišteni izvori:&lt;br /&gt;
-Branko Čečen, Kako da prepoznate da vas izvor laže, Media Centar, Sarajevo, 2006&lt;br /&gt;
-Barbara i Allan Pease, “Definitivni vodič kroz govor tijela”, 2005
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-391-2.html#p12280</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Sat, 06 Mar 2010 17:10:49 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-391-2.html#p12280</guid>
</item>
<item>
<title>Novele – A. Pavlovic Cehov</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-437-26.html#p12279</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-437.html&quot; title=&quot;Poznati ljudi i naš odraz u mislima poznatih&quot;&gt;Poznati ljudi i naš odraz u mislima poznatih&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sub 06.03.2010 13:08&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Istorija jednog putovanja&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Čovjek u bijeloj košulji donio je samovar i poslužavnik sa šoljama.&lt;br /&gt;
- Jedi! - rekao je otac Hristofor namazavši kavijar na krišku hljeba i pružajući ga Jegoruški. - Sada jedi i uživaj, a kada bude vrijeme, onda ćeš da učiš. Ali pazi, uči pažljivo i budi marljiv da bude koristi od tog učenja. Što treba učiti napamet, uči napamet, a gdje treba da svojim riječima ispričaš unutarnji smisao, ne dotičući se spoljašnosti, onda to ispričaj svojim riječima. I nastoj da naučiš sve nauke. Poneko odlično zna matematiku, a ni pojma nema o Petru Mogili (Kijevski mitropolit koji je mnogo učinio na kulturnom zbližavanju Rusije i Ukrajine), a poneko zna o Petru Mogili, a o Mjesecu ništa ne umije da kaže. Ne, ti tako uči da sve razumiješ! Nauči latinski, francuski, njemački... geografiju i, naravno, istoriju, vjeronauku, filozofiju, matematiku... A kada sve naučiš, onda polako, s molitvom i marljivošću, podji u službu. Kad sve budeš znao, na svakom putu tebi će lako biti. Ti samo uči i skupljaj blagoslove, a Bog će ti već pokazati šta treba da budeš - doktor, sudija ili inženjer...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Otac Hristofor je na komadić hljeba namazao malo kavijara, stavio ga na usta i rekao:&lt;br /&gt;
- Apostol Pavle kaže: nemojte da se hvatate nauke čudne i svakojake. Naravno, ako je to čarobnjaštvo, prazno naklapanje ili dozivanje duhova s onog svijeta, kao što je to činio Saul, ili učenje nauka od kojih nemaš koristi ni ti ni drugi, onda je bolje da se i ne uči. Treba prihvatiti samo ono što je Bog blagoslovio. Tu se snadji... Sveti apostoli su govorili na svim jezicima - uči i ti jezike; Vasilije Veliki je učio matematiku i filozofiju - i ti uči, sveti Nestor je pisao istoriju - i ti uči i piši istoriju. Svecima se prilagodjavaj...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Otac Hristofor je srknuo iz tanjirića, obrisao brkove i odmahnuo glavom.&lt;br /&gt;
- Dobro! - rekao je on. - Ja sam na starinski način učio, mnogo štošta sam već zaboravio, a i živim drukčije nego drugi. Ne može se čak ni porediti. Na primjer, negdje u velikom društvu, na ručku ili na nekom skupu kažem nešto na latinskom ili navedem štogod iz istorije ili filozofije, i ljudima je prijatno, a i meni je drago... Ili, evo isto, kada izadje okružni sud i treba zakletve polagati, svi se drugi sveštenici snebivaju, a ja sam sa sudijama, tužiocima i advokatima kao svoj sa svojim: učeno porazgovaram, čaj s njima popijem, pošalim se, pa i upitam što ne znam... I njima je to prijatno. Tako ti je to, brate... Znanje je svjetlost, a neznanje tama. Uči!
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-437-26.html#p12279</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Sat, 06 Mar 2010 12:08:23 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-437-26.html#p12279</guid>
</item>
<item>
<title>Bonton u restoranu</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-393.html#p12278</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-393.html&quot; title=&quot;Kultura, lepo ponasanje, bonton&quot;&gt;Kultura, lepo ponasanje, bonton&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sub 06.03.2010 12:02&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Jedno od mjesta gdje naši lijepi maniri znaju doći do izražaja je svakako restoran. Koliko god nam restorani bili dragi ili ne, oni su neminovni dio kulturnog, društvenog, poslovnog i našeg privatnog života. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U ovom slučaju, nije dovoljno reći da postoji niz preporuka za ponašanje u restoranima. Štaviše, ispravnije je reći da se radi o pravilima. Zašto? Zato što niko od nas neće ostaviti baš zavidan utisak na svoje društvo ukoliko bude površan, bahat, nemaran, posebno ne muškarac koji se prema dami ne ponaša džentlmenski. S druge strane, u restoranima, možda i više nego drugdje, i sama okolina, počev od konobara do ostalih gostiju, vrlo lako primjete svaki propust. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da bismo izbjegli moguće neugodnosti u društvu, iznijet ćemo osnovna pravila ponašanja u restoranu; za neke samo podsjetnik, za mlade jedan siže, uvod u svijet odraslih. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Rezervacija, ulazak u restoran i sjedanje za stol&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
Restoranske rezervacije treba praktikovati, naročito ako se radi o većem broju osoba. Napravljena rezervacija podrazumijeva dolazak u dogovoreno vrijeme. Ukoliko se kasni više od 15 minuta, potrebno je ljubazno nazvati restoran i objasniti situaciju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Muškarac u muškom društvu sigurno da je slobodniji u restoranu, nego kada se nalazi u društvu žene. U takvim situacijama, u restoran uvijek prvi ulazi muškarac, a kada se izlazi iz restorana, onda prva izlazi žena. Muškarac preuzima brigu za garderobu i pomaže skinuti kaput ženi; to čini vrlo nenametljivo i suptilno, a nikako teatralno da bi privukao pažnju ostalih. Muškarac bira stol, ali u dogovoru sa ženom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Muškarac neće sjesti za stol, dok se žena udobno ne smjesti. Po sjedanju za stol, salveta se razmota i stavi u krilo. Nikada se salveta ne trese niti se njome maše. Salveta treba da stoji u krilu sve do kraja jela, uključujući i desert. Salvetom se ne smije čistiti escajg niti brisati lice, i niti slučajno nije oprostivo salvetom brisati nos. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prilikom ustajanja od stola za vrijeme jela, salveta se presavije i spusti pokraj tanjira, lijevo ili desno. Na kraju večere, salveta se ostavlja polu-presavijena, i to na lijevoj strani tanjira. Nipošto se ne gužva u grudvicu, niti se presavija krajnje precizno. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Konobara poziva isključivo muškarac. Tek nakon konsultacije sa ženom, muškarac naručuje piće i hranu. Muškarac treba ženi usuti piće ukoliko to ne učini konobar.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad svi za stolom dobiju jelo, onda se može započeti jesti. Pravilo tanjira glasi: “Jedite na lijevoj strani, pijte na desnoj. Drugim riječima: tanjiri koji su vam sa lijeve strane su vaši, a čaše koje su vam sa desne strane su vaše.”&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Pribor za jelo i način korištenja&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
&lt;p class=&quot;fll&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img144.imageshack.us/i/41674380023ef4e2191as.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img144.imageshack.us/i/41674380023ef4e2191as.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img144.imageshack.us/img144/2528/41674380023ef4e2191as.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img144.imageshack.us/img144/2528/41674380023ef4e2191as.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
Photo by Alexander Avdeev – flickr. com&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pribor za jelo se koristi tako što se počne od onog noža, viljuške ili kašike koji su najdalje od tanjira, pa za svako sljedeće jelo koristite sljedeći najdalji pribor. Krajnja lijevo je viljuška za salatu, a do nje je viljuška za glavno jelo. Kašika za juhu je krajnja desno, do nje slijedi kašika za piće (za čaj, na primjer), nož za salatu te nož za glavno jelo. Kašika ili viljuška za desert nalaze se obično iznad tanjira ili se pak donesu uz desert. Bitno je samo zapamtiti da se pribor koristi od krajnjeg vanjskog prema unutrašnjim dijelovima escajga.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U desnoj ruci se drži nož, u lijevoj viljuška, te se nastavlja jesti sa viljuškom u lijevoj ruci. To je tzv. evropski stil. Kada se pribor za jelo počne koristiti, onda ga više ne treba spuštati na stol, čak ni drške. Noževi, viljuške i kašike odlažu se po strani tanjira ili u zdjeli tokom jela. U slučaju veoma formalnih večera, pribor za jelo se odnosi nakon svakog dijela jela i donosi se novi. Jelo se završava tako što se escajg odloži na slijedeći način: viljuška se ostavlja uz nož, tako da oštrica viljuške bude okrenuta prema gore, a da su drške noža i viljuške na poziciji od 5 h, dok su njihovi vršci na poziciji kao 10 h. Nekorišteni pribor za jelo ostavi se na stolu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tokom objeda, osobe jedna drugoj hranu dodaju od lijeve ka desnoj strani. Bitna je napomena da kada neko traži so ili biber, proslijedjuje se oboje zajedno, čak i ako je traženo samo jedno od to dvoje. Razlog je taj što ih je poslije lakše naći u paru nego kad su raspar, pogotovo ako je veći stol. So i biber, korpica sa hljebom, tanjirić s puterom, vraćaju se direktno na stol, i ne proslijedjuju se iz ruke u ruku. Puter, namazi, umaci se prvo prebace iz poslužavnika na vlastiti tanjir, pa se tek onda mažu odnosno jedu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Odijevanje&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
Svaki restoran ima svoja pravila odijevanja, pa ukoliko se gosti odbiju primiti zbog odjeće ne treba insistirati na ulasku u taj restoran, nego potražiti drugi gdje su pravila odijevanja manje stroga. Naime, postoje brojni, ekskluzivni svjetski restorani koji zahtjevaju adekvatno odjevanje, što za muškarce podrazumijeva sako i kravatu. Koliko god da postoje i oni ležerniji restorani, možda i bez stroge definicije “dress coda”, ipak većina njih ne gleda blagonaklono ukoliko se gosti pojave na objedu u farmerkama, dukserici, tenama. Stoga je najbolje učiniti sigurnim da li neki restoran ima definisan “dress code”, posebno ako se na to mjesto ide prvi put. U svakom slučaju, biramo onda elegantniju i malo konzervativniju odjeću, čime se izbjegavaju potencijalne neugodnosti kod ulaska u restorane.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Plaćanje računa i ostavljanje napojnice/bakšiša&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
Kada su muškarac i žena u restoranu, muškarac bi trebao platiti račun, a ako žena želi sudjelovati u plaćanju računa, ona mu može kasnije ponuditi novac za svoj dio. Danas se smatra da nije nepristojno ni da žena plati cijeli račun.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U većim društvima svi bi trebali ravnomjerno dijeliti trošak za hranu i piće. Osoba koja poziva nekoga, plaća cijeli račun, i nikada ne smije dopustiti da pozvana osoba plati svoj dio. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Napojnica je u suštini pokazivanje zadovoljstva gosta jelom i uslugom. Uobičajeno je pravilo da se ostavlja napojnica od 15 do 20% od iznosa ceha. U slučajevima kada se osoblje baš trudilo oko gostiju, dozvoljeno je ostaviti napojnicu i u većem iznosu, 20 do 25% iznosa ceha. Medjutim, ono što nije poželjno jeste proizvoljno odredjivati iznos napojnice, mada je to kod nas česta praksa. Napojnica se u restoranima ne ostavlja samo izuzetno, u baš ekstremnim slučajevima, kada je gost bio krajnje nezadovoljan jelom i uslugom. U svakom drugom slučaju, smatra se nepristojnim napustiti restoran bez ostavljanja napojnice. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Treba napomenuti da je i u kafićima i barovima, poželjno ostavljati napojnicu, proporcionalnu naručenom piću. Ovo se naravno ne odnosi na situaciju kada se pije samo kafa, no, ako se naručuje više pića, ili se radi o skupim pićima, onda je potrebno da se još malo potroši i na uslugu. Uobičajeno je da se konobarima u baru ostavlja napojnica 10 do 15% od iznosa ceha. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zlatna pravila o ne pričanju punih usta, mljackanju ili čudnim zvukovima za vrijeme objeda vrijede jednako u svim dijelovima svijeta. Uljudno ponašanje za stolom izraz je poštivanja stola ma gdje se on nalazio, hrane koja se jede, osoblja koje stoji na usluzi i, naravno, osobe/a u čijem smo društvu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Blic pravila ponašanja za stolom u restoranu&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Usvajajući jedno po jedno pravilo, slažući preporuku na preporuku - vršimo polako sopstvenu nadgradnju, jer, koliko god je nama zadovoljstvo da budemo paženi, toliko je i našem društvu zadovoljstvo saznanje da mi to cijenimo. Da bismo nekom pokazali da poštujemo ono što se čini za nas, potrebno je da se i sami malo potrudimo. Svaki odnos podrazumijeva aktivno uključivanje njegovih sudionika... A da li je nakon jednog izaska i druženja ljepše otići kući sa osjećajem ispunjenosti i radosti, nego nekakve nelagode koja se mogla izbjeći, a koju smo sami prouzrokovali - prepuštam vama na ocjenu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U nastavku slijede još neka pravila ponašanja za stolom u restoranu:&lt;br /&gt;
-Hrana se servira sa lijeve strane, a odnosi sa desne.&lt;br /&gt;
-Probajte hranu prije nego je dodatno začinite.&lt;br /&gt;
-Probajte pomalo od svega na tanjiru.&lt;br /&gt;
-Nikad ne okrećite vinsku čašu naopako da biste dali do znanja da ne želite vino. Radije prekrijte čašu rukom kada se vino bude sipalo.&lt;br /&gt;
-Za stolom ne čačkajte zube i ne popravljajte šminku. Ukoliko za tim postoji potreba žena se treba prošetati do toaleta i tamo obaviti potrebno.&lt;br /&gt;
-Ne pričajte punih usta.&lt;br /&gt;
-Žvaćite zatvorenih usta.&lt;br /&gt;
-Ne pušite na hranu da biste je ohladili.&lt;br /&gt;
-Ako je prevruća, jednostavno malo sačekajte.&lt;br /&gt;
-Ne držite laktove na stolu dok jedete.&lt;br /&gt;
-Ako vam je ruka slobodna i ne znate šta ćete s njom, držite je u krilu.&lt;br /&gt;
-Ukoliko vam se desi neka nezgoda, padne pribor na pod ili prolijete piće, dužnost konobara je da pribor zamijeni ili donese novi stolnjak.&lt;br /&gt;
-Hranu kupite sa tanjira od sebe, a ne ka sebi.&lt;br /&gt;
-Odsijecite onoliko hrane koliko vam je potrebno za sljedeći zalogaj.&lt;br /&gt;
-Jedite polako i u manjim zalogajima.&lt;br /&gt;
-Kada završite s jelom, ne odgurujte tanjire i ne slažite ih na hrpu.&lt;br /&gt;
-Ostavite tanjire i čaše da stoje kako stoje dok ih konobar ne odnese.&lt;br /&gt;
-U slučaju da konobar donese pogrešno jelo, odbijte to jelo odlučno, ali ljubazno, bez povisivanja tona i scena.&lt;br /&gt;
-Sve eventualno nastale probleme ne biste trebali rješavati s konobarom, nego se trebate obratiti šefu sale.&lt;br /&gt;
-Ugasite ili stišajte zvono na mobitelu čim sjednete za stol u restoranu.&lt;br /&gt;
-Mobitel se ostavlja u torbi ili džepu.&lt;br /&gt;
-Ako se baš mora telefonirati, onda je najbolje izaći iz sale za jelo, razgovor obaviti u hodniku ili van restorana. Ali, jedno je sigurno, nije kulturno niti lijepo pridavati više značaja onome ko nije tu nego društvu s kojim smo došli u restoran.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Koristene informacije iz:&lt;br /&gt;
Restoranski bonton, Sara Krajina, Magazin Gusto, 2009 i&lt;br /&gt;
&quot;Ilustrirani bonton &amp;amp; protokol&quot;, Djordje Zelmanovic, 1986
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-393.html#p12278</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Sat, 06 Mar 2010 11:02:44 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-393.html#p12278</guid>
</item>
<item>
<title>Sobna ciklama - Cuclamen persicum</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1067.html#p12277</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1067.html&quot; title=&quot;Cvećologija - život sa cvećem i nega sobnih biljaka&quot;&gt;Cvećologija - život sa cvećem i nega sobnih biljaka&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pet 05.03.2010 2:08&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Ciklamata e eden od najomilenite cvetovi, koja deluva na nasite cuvstva, go zanemaruva stresot, go podobruva naseto raspolozenie i deluva smiruvacki na nas.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img715.imageshack.us/i/bilka6.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img715.imageshack.us/i/bilka6.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img715.imageshack.us/img715/9547/bilka6.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img715.imageshack.us/img715/9547/bilka6.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;br /&gt;
Tatkovina na ciklamata e Mala Azija, kade rasne vo poladnite mesta. Div vid od ova cveke se srekava vo Centralna Evropa i Sredozemnomorieto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Se veruva deka postojat okolu dvaeset vidovi i podvidovi na ovoj cvet.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Cvetot na ciklamata go srekavame vo poveke boi: od bela, svetla do temna rozova, violetova i crvena, a listovite i se zeleni i srcevidni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ciklamata dostignuva visina od 15 do 25cm. Taa e povekegodisno rastenie, koe cveta od esen do prolet. Medjutoa, za da cveta podolgo potrebno e da se ovozmozat sto podobri uslovi za nejzin rast.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ciklamata trazi poladna temperatura. Najdobra temperatura za nejzin pravilen razvoj e okolu 15 stepeni, a noknata 10 stepeni. Ako ne ovozmozime dobri uslovi, listovite ke i pozoltat i ke prestane da cveta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dokolku ja cuvame vo prostorija kade se zagreva, treba da bide sto podaleku od izvorot na toplina, a sto poblisku do prozorecot. So toa ke bidat zadovoleni dvata uslovi - poladna temperatura i dovolna svetlina (no ne i mnogu jako sonce). Zatoa e najdobro da bide izlozena na istocnata ili severnata strana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prvoto polevanje so voda se izveduva odozgora, direktno vrz pocvata, a od tuka natamu ciklamata se poleva vo podlogata, od kade ja crpi vodata. Sepak najdobro polevanje na ciklamata se izveduva koga saksijata ke se potopi vo sad so voda 5 minuti i potoa se ostava da se icedi dobro. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Polevanjeto se vrsi vo utrinskite casovi, za da ima dovolno vlaga vo tekot na celiot den. Treba mnogu da se vnimava za da ne dojde do gnienje na podzemniot del na cveketo. Se poleva so destilirana voda ili odstoena voda. Dvapati mesecno, pozelno e vo vodata da se dodade tecno mineralno djubrivo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Koga ke prestane da cveta ciklamata i koga ke dojde do opaganje na listovite, treba da prestaneme so polevanje so voda. Opadjanjeto na listovite ne treba da ne zagrizuva, bidejki toa e normalen proces. Edinstveno sto treba da napravime e da pogledame dali podzemniot del e zdrav i da ja odlozime saksijata na mesto zastiteno od mrznenje. Naprolet iznesete ja saksijata nadvor so drugite cvekinja i ciklamata ke otpocne so proces na obnovuvanje. Koga ke pusti novi listovi, potrebno e da se presadi vo nova djubriva zemja, izmesana so pesok. Na dnoto na saksijata potrebno e da se postavat red-dva kamencinja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Razmnozuvanjeto na ciklamata e malku kompliciran proces. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Razmnozuvanjeto so seme e i podolg proces. Semeto se see vo avgust ili septemvri, na dlabocina od 1cm i na oddalecenost od 2 do 3cm. Otkako semeto ke izrti, potrebno e da se presadi vo drug sad, za da im ovozmozime na novite steblenca pobrz i podobar razvoj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Razmnozuvanjeto moze da se izvrsi i so delenje na podzemniot del, dokolku toj e dovolno golem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Listovite na ciklamata treba pocesto da se brisat, so meka krpa, no ne i da se vlaznat so voda, bidejki moze da dojde do pojava na damki po niv.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ciklamata e retko ubav cvet i simbol na iskrenosta i sramezlivosta. Spored nekoi narodni veruvanja, taa ima golema mok. Dokolku podarite ciklama na licnost so koja ne ste vo dobri odnosi, ke dojde do vase pomiruvanje so nea.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;A kako ke se uverite vo ova, dali e vistina ili ne, osven da probate! : )&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img52.imageshack.us/i/bilka4.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img52.imageshack.us/i/bilka4.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img52.imageshack.us/img52/7464/bilka4.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img52.imageshack.us/img52/7464/bilka4.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1067.html#p12277</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Fri, 05 Mar 2010 01:08:49 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1067.html#p12277</guid>
</item>
<item>
<title>Patiniranje lemova na spojevima vitraza</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1060.html#p12276</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1060.html&quot; title=&quot;Umetnicki predmeti od stakla, Tiffany tehika izrade vitraza&quot;&gt;Umetnicki predmeti od stakla, Tiffany tehika izrade vitraza&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6319&quot;&gt;virada&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pet 05.03.2010 0:49&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Savladavanje ovog zanata nije jednostavno jer se kompletan postupak od ideje do zavrsenog vitraza sastoji od nekoliko faza: kreiranje ideje-nacrta, stampanje kartona, rezanje stakla, brusenje, patiniranje. Svetlosna slika, koja se na kraju dobija i ciji koloristicki efekti vibriraju zavisno od doba dana, menja na zadivljuci nacin ambijent u kojem se nalazi. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sama boja stakla se dobija ubacivanjem metala i oksida metala u tecnu staklenu smesu, koja se zatim duva i razliva u ploce. Vise od 130 godina se ne menjaju recepti boja. Svaka tabla je unikatna. Ima svoju jedinstvenu teksturu. Najskuplja u vrsti su uvek zuta, narandzasta i crvena stakla jer se dobjaju ubacivanjem zlata u smesu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Patiniranje kiselinama&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U toku izrade vitraza koji predstavljamo prosli smo sve radne faze i stigli do zavrsne, a to je patiniranje lema na spojevima raznim patinatorima. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Patinatori su hemijska sredstva koja potamnjuju lem i daju mu izgled kao da ga je nagrizlo vreme. Mi smo u ovom slucaju koristili crni patinator, tecnost na bazi sklopa kiselina. Cetkicom blago i precizno prelazimo po lemovima. Ova kombinacija  kiselina je blaga te zbog toga lemovi potamne tek nakon izvesnog vremena u roku od 10 do 15 min.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovako, kao na prvoj slici izgledaju spojevi vitraza pre patiniranja. Na slici se moze videti da su spojevi svetli i imaju sjaj, sto nije krajnji cilj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img33.imageshack.us/i/spojeviprepatiniranja.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img33.imageshack.us/i/spojeviprepatiniranja.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img33.imageshack.us/img33/175/spojeviprepatiniranja.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img33.imageshack.us/img33/175/spojeviprepatiniranja.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img188.imageshack.us/i/spojevinakonpatiniranja.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img188.imageshack.us/i/spojevinakonpatiniranja.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img188.imageshack.us/img188/3522/spojevinakonpatiniranja.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img188.imageshack.us/img188/3522/spojevinakonpatiniranja.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na drugoj slici (gore desno) su prikazani spojevi vitraza nakon patiniranja, gde se uocava tamnija boja spoja, kalaj ostaje bez sjaja i izgleda staro sto i jeste krajnji cilj.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za ovaj prelepi zanat mozemo zahvaliti gospodinu Louis Comfort Tiffany, amerikancu francuskog porekla. Kao najstariji sin u bogatoj draguljarskoj porodici na razocarenje svog oca odbija bavljenje porodicnim biznisom i okrece se umetnosti. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Studirao je sa mnogim velikim umetnicima svog vremena, a sam je vec sa 23 godine postao clan americke akademije umetnosti. Ocaran vitrazima gotskih katedrala u Evropi. Velike novcane mogucnosti su mu dozvolile da pozove najbolje duvace iz Venecije i najbolje hemicare iz Londona gde su zajedno eksperimentisali.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tiffany licno je nadgledao svaki komad stakla koji su duvaci razlivali u table. Oko 30 arhitekata je osmisljavalo motive za lampe, vitraze, vaze i ostale ukrasne predmete u Tiffany studiju. Sa Tomasom Edisonom obilazio je sajmove tehnike i dizajnirao licno oblik danasnje sijalice. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Morala sam napomenuti ove biografske podatke, jer ne samo sto su zanimljivi vec je i korisno saznati ih.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Danas, sirom sveta, skoro da nema doma bez takozvanog hvataca sunca na ulaznim vratima ili bar nekog predmeta ove vrste. Mozemo slobodno reci da se gospodinu Tiffany-ju ispunio san, jer gde god da pogledate susrecete se sa umetnickim predmetima zanata koji je on osmislio.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1060.html#p12276</comments>
<dc:creator>virada</dc:creator>
<pubDate>Thu, 04 Mar 2010 23:49:01 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1060.html#p12276</guid>
</item>
<item>
<title>Efekti projekcija, odabir dekora u duhu feng šui - MeteOrka</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1066-3.html#p12275</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7840&quot;&gt;Mete_Orka&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Čet 04.03.2010 20:02&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Moj &quot;ured&quot;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://img208.imageshack.us/img208/8495/imagehr.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img208.imageshack.us/img208/8495/imagehr.png&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;I njegov tlocrt.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://img175.imageshack.us/img175/6829/imagewo.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img175.imageshack.us/img175/6829/imagewo.png&quot; /&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1066-3.html#p12275</comments>
<dc:creator>Mete_Orka</dc:creator>
<pubDate>Thu, 04 Mar 2010 19:02:25 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1066-3.html#p12275</guid>
</item>
<item>
<title>Грипот А, Профитабилна епидемијa</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p12271</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-892.html&quot; title=&quot;Potrosacko drustvo iz vizure jednog potrosaca&quot;&gt;Potrosacko drustvo iz vizure jednog potrosaca&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7775&quot;&gt;istocna&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sre 03.03.2010 15:45&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Светот се приготвува да се соочи со ужасни настани. Кризата на капитализмот и неговите последици? Не, епидемија на грип и други слични пандемии! Но, зошто толкава врева?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Тоа е првиот благословен леб за фармацевтската индустрија, која ќе продава милиони дози вакцини, маски и хидро-алкохолни раствори (а, патем, преносот е во основа при вдишување).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Тоа е неочекувана среќа за власта, покрај услужувањето на интересите на овие големи групи, постои можност да се подигне кризата во позадина.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img156.imageshack.us/img156/3396/arton1286.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img156.imageshack.us/img156/3396/arton1286.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;На крајот, сета оваа агитација во споредба со рамнодушноста на капиталистите против болестите што годишно причинуваат милиони смртни случаи ширум светот. Во таканаречените „развиени“ – кои овие денови се „под-развој“ водечките причини за смрт се кардиоваскуларните болести, ракот и несреќите. Но, што се случува во сиромашните земји? 26% од смртните случаи се однесуваат на заразни болести: вируси, бактерии и паразити. Од овие 26%, постојат 6 „болести“ кои се одговорни за 90% од смртните случаи: пневмонија, рубеола, дијареја, маларија, туберколоза и СИДА-та.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Болести на сиромаштијата&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Пневмонијата се лекува: доволно е да се земаат антибиотици што се на располагање.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;За рубеола, вакцината е безбедна и ефикасна: се користи во Франција од 1966 година.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Што се однесува до дијарејата, не е лесно. Смртта е последица на дехидрација, причинета од дијареја. Лечењето се состои од достава на питка вода во доволни количества.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;За маларија, повторно постојат ефикасни третмани.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Што се однесува до туберколозата, постои ефикасно лечење на туберколоза и контролните кампањи против туберколоза се најдобро организирани. Причината е едноставна: ја наоѓаме оваа болест во индустријализираните земји.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Иако за СИДА-та не го знаеме сè уште лекот, постојат третмани што можат значајно да го зголемат животниот век, или да го намалат ризикот од пренос од мајка на дете.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Сами по себе, маларијата, туберколозата и СИДА-та убиваат повеќе од 6 милиони луѓе годишно, од кои 2/3 во Африка. Значи, во еден ден, овие болести прават 3 пати повеќе жртви, во светот, одошто грипот А за 6 месеци (5000 смртни случаи). Не ја игнорираме потенцијалната опасност од грипот А или не ги криеме овие 5000 смртни случаи. Да, грипот убива. Но, главно, тој се пренесува – и тоа многу профитабилно!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Лудоста на еден систем&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Еве што можете да прочитате во Трибината од 2 октомври: „Насловот на фармацевтската група Sanofi-Aventis затвори во еквилибриум, овој петок, во пазар сепак со јасен пад. Вредноста користи од својот одбранбен карактер и првите успешни тестови на вакцината Sanofi Pasteur против грипот А“.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Позитивен клинички тест за можна нова вакцина  против Х1Н1 и тоа е акцијата на лабораторија која минува брзо. Почнувањето на истражувачка програма против маларија би го имало ли истиот ефект? Секако не, жртвите на маларија не се... растворувачи. Тоа е лудоста на овој систем: потрагата за профит од некои се спротивставува на интересите на огромното мнозинство на население. Милионите жртви на „болести на сиромаштија“ не се никако неизбежни. Тие се жртви на неправеден систем, &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;варварски систем&lt;/span&gt;. Тие се испуштени бидејќи попрофитабилно е да се остават да умираат одошто да се лекуваат!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Набавката ги задоволува потребите? Лаги! Системот не може да ги задоволи дури ни најосновните потреби на мнозинството од населението.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Не на „пазарот“ за здравје! Големите фармацевтски компании треба да бидат поопштествени и ставени под демократска контрола на вработените и јавноста!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Link: &lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.mkd-rss.com/article_%D0%B7%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B2%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BE__551923.htm&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.mkd-rss.com/article_%D0%B7%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B2%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BE__551923.htm&quot;&gt;www.mkd-rss.com&lt;/a&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p12271</comments>
<dc:creator>istocna</dc:creator>
<pubDate>Wed, 03 Mar 2010 14:45:55 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p12271</guid>
</item>
<item>
<title>Simbolični objekti i feng shui lijekovi, iskazivanje želja</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1072-4.html#p12270</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7941&quot;&gt;natasa2ss&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sre 03.03.2010 15:20&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Hvala na iscrpnom odgovoru. Stavila sam novcice sa zvoncicem na ulazna vrata stana sa unutrasnje strane, okacila sam ih na spijunku, tako da kada se vrata otvore cuje se zvoncic sa svojim zvukom koji ce mislim privuci srecu i blagostanje u kucu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedino sto me buni je to sto se vrata nalaze na JZ srani stana na 195 stepeni, a po bagvi u polju dva.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sta vi mislite o mojoj ideji?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Nijagarini vodopadi&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Malo sam istrazivala i citala o vodopadima i vodi po feng shui, pa mi je pala jedna ideja na pamet.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nasla sam sliku Nijagarinih vodopada u jednom casopisu, isekla je i zalepila na belu kartonsku podlogu. Na slici preovladava plava boja pa sam je stavila  na prozor u severnom delu gde i odgovara plava boja a sektor karijere.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Trenutno sam bez posla, a i finansiski lose stojim pa sam htela da pojacam ovaj sektor. Nadam se da ce uroditi plodom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sta vi mislite o ovom mom poduhvatu? Da li sam na pravom putu, posto sam pocetnik u ucenju feng shui?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img38.imageshack.us/i/dsc00172smanjena.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img38.imageshack.us/i/dsc00172smanjena.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img38.imageshack.us/img38/788/dsc00172smanjena.th.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img38.imageshack.us/img38/788/dsc00172smanjena.th.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1072-4.html#p12270</comments>
<dc:creator>natasa2ss</dc:creator>
<pubDate>Wed, 03 Mar 2010 14:20:57 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1072-4.html#p12270</guid>
</item>
<item>
<title>Pastrmajlija</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-742-6.html#p12263</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-742.html&quot; title=&quot;Recepti za dobar jelovnik - slane torte, rolati, jela&quot;&gt;Recepti za dobar jelovnik - slane torte, rolati, jela&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 01.03.2010 2:46&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Se zamesuva:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 1kgr brasno&lt;br /&gt;
- 1 kvasec&lt;br /&gt;
- 1 lazica ocet&lt;br /&gt;
- 5 lazici zejtin&lt;br /&gt;
- sol&lt;br /&gt;
- mlaka voda po potreba, za da se zamesi pomeko testo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt; Se zamesuva testoto od gore navedenite sostojki. Se ostava da nadojde. Koga e gotovo, se deli na tri dela od koi se formiraat tri topcinja. Topcinjata gi sotavame da odmorat 10 minuti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vo meguvreme seckame puseno svinsko meso i pusena slanina (namesto puseno meso moze da se upotrebi svezo meso, koe prethodno malku sme go prodinstale).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Testoto go rasukuvame, odozgora go redime mesoto i slaninata, go stavame vo podmackan pleh i peceme. Pred kraj na pecenjeto, pastrmajlijata ja posipuvame so izmateno jajce.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img121.imageshack.us/i/9619.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img121.imageshack.us/i/9619.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img121.imageshack.us/img121/3408/9619.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img121.imageshack.us/img121/3408/9619.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;So ova jadenje, mozeme da posluzime casa crveno vino!
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-742-6.html#p12263</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Mon, 01 Mar 2010 01:46:48 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-742-6.html#p12263</guid>
</item>
<item>
<title>Prirodni losioni za cistenje na liceto</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-815-2.html#p12261</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-815.html&quot; title=&quot;Sminkanje – pravila, preporuke, iskustva&quot;&gt;Sminkanje – pravila, preporuke, iskustva&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Pon 01.03.2010 2:32&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Bidejki kozata na naseto lice sekojdnevno e izlozeno na stetni vlijanija i na nejzinata povrsina se talozi prav, cesticki od teski metali i dr. potrebno e nejzino sekojdnevno cistenje, posebno navecer. Samo dokolku porite se otvoreni, cisti, na liceto ke mozat da deluvaat preparatite koi gi koristime za nega na liceto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Losion za normalna koza&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
- 30gr ruzmarin, 30gr cvet od roza, 30gr bel slez, 10 gr zalfija i 4,5dl voda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Suvite bilki gi potopuvame vo voda da prenokat. Sledniot den se vari do vrienje, go cedime i sipuvame vo flasicka. Losionot go cuvame na temno i ladno mesto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pomaga za simnuvanje na sminka, kako i za osvezuvanje na kozata. Liceto se tamponira so losionot nautro i navecer.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Kora od dve dunji, 2dl domasna rakija i 2dl vodicka od rozi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Korite od dunja gi potopuvame vo rakija i gi ostavame da odstojat 14 dena. Se cedi i se dodava vodicka od rozi. Se sipuva vo flasicka i se cuva na temno mesto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Odlicen losion koj deluva protiv brcki. Tamponirajte go liceto nautro i navecer.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 25gr majcina dusicka, 10gr kamilica i 1,5dl voda&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Se sprema caj. Liceto se tamponira so laden caj. Za sekoja upotreba se spreva nov caj. Moze da se koristi postojano, bidejki go osvezuva umornoto lice.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Losioni za suva i cuvstvitelna koza&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
- 45gr ajducka treva, ja prelevame so vrela voda i stavame da odstoi 3 casa. Se cedi i se sipuva vo sisence i dobro se zatvara. Se cuva na ladno i temno mesto.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Liceto se tamponira so ovoj losion nekolku pati na den.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 25gr suva matocina, 3dl 70%-ten alkohol i 7,5dl destilirana voda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Matocinata ja zalevame so alkoholot, ja ostavame da odstoi 10 dena na temno mesto. Se cedi i se dodava destilirana voda. Se cuva na ladno (vo frizider).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Losionot se koristi za mnogu cuvstvitelna koza. Liceto se tamponira nekolku pati vo denot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Sekogas koga imate moznost i slobodno vreme, izrendajte morkov. Procedete go sokot, razblazete go so malku voda. Tamponirajte go liceto nekolku pati vo denot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Losioni za masna koza&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;0,5dl sok od lubenica i 0,5dl sok od sveza krastavica i 1,5dl 70%-ten alkohol.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izmesajte go procedeniot sok od lubenica i krastavica i dodajte go alkoholot. Promesajte go dobro i sipete vo flasicka. Flasickata cuvajte ja vo frizider.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovoj blag losion se koristi za masna koza, na koja redovno se pojavuvaat akni i gnojni bubuljici. Tamponirajte go liceto so losionot nautro i navecer.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Losionot moze da go koristat i mazi so cuvstvitelna koza, za posle bricenje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 25 gr suv list od breza, 1/4 l voda i 1dl 70%-ten alkohol.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Se vari caj (vodata da izvrie napola). Oladete i sipete alkohol. Cuvajte vo frizider.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovoj losion moze da go koristat i mazi, cija koza posle bricenje stanuva crvena i aknesta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tamponirajte go liceto sekoe utro i vecer.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Losion za izbeluvanje na pegi na liceto&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 25gr svez list od magdonos, 3dl mineralna voda i 2dl obicna voda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Provarete go magdonosot do vrienje. Se ladi i mesa so mineralna voda. (Liceto go tamponirame ili mieme so ovoj losion 15 dena. Pegite ke izbledeat, a so tek na vreme i potpolno ke isceznat.)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img72.imageshack.us/i/9606g.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img72.imageshack.us/i/9606g.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img72.imageshack.us/img72/188/9606g.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img72.imageshack.us/img72/188/9606g.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;&quot;Koga zenite za svoeto lice bi upotrebuvale samo rozi, za zeludnikot morkov, a za teloto brslen, naskoro bi ja zapoznale pravata ubavina.&quot;&lt;/span&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-815-2.html#p12261</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Mon, 01 Mar 2010 01:32:18 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-815-2.html#p12261</guid>
</item>
<item>
<title>Izmena u strukturi Inter CAFFE linkova</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-412.html#p12235</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-412.html&quot; title=&quot;Inter CAFFE servisi - vesti i najave u vezi foruma&quot;&gt;Inter CAFFE servisi - vesti i najave u vezi foruma&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-2&quot;&gt;galeksic&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Ned 28.02.2010 18:57&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Došlo je do male, ali globalne izmene u strukturi linkova na celom forumu. Tehnički rečeno: u &quot;anchor&quot; kojim referenciramo poruku na listi unutar teme, pridodali smo na početak karakter &quot;p&quot;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Šta je &quot;anchor&quot;?&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pojednostavljeno rečeno: primetili ste da se puno naših linkova završava nekim brojem ispred koga je znak &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;#&lt;/span&gt;. Deo iza tog znaka zove se &quot;anchor&quot; i on služi kao dodatna referenca: klijentski program koji učita takav link biva pozicioniran na odredišnoj strani &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;baš na ono mesto gde se nalazi poruka koju želimo da mu pokažemo&lt;/span&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Takve linkove često koristimo. Takva je lista najnovijih osam tema na forumu, koja se vidi sa leve strane čata: kada neko napiše poruku, automatski se pridodaje &quot;anchor&quot; na kraj linka i onaj ko klikne bude na odredišnoj strani automatski po visini pozicioniran (uglavnom tačno) na najnoviju poruku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle taj deo linka, posle znaka #, se zove anchor.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Izmena u strukturi linkova na Inter CAFFEu&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do sada su naši anchor-i bili numerički, a sada smo im pridodali karakter &quot;p&quot; na početak: ako se link završavao ovako &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;lista-1072-4.html#12226&lt;/span&gt; od sada mora glasiti ovako &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;lista-1072-4.html#p12226&lt;/span&gt; da bi bio ispravan.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mi smo recimo po Fejsbuku, na Odlican.com, na Lokva.com i na drugim sajtovima verovatno ostavili do sada puno linkova. Takvi linkovi nisu neispravni, ali nisu ni ispravni, jer nisu &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;validni&lt;/span&gt;. Oni će funkcionisati i ubuduće, ali:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- klijenta neće prilikom učitavanja pozicionirati na odgovarajuću poruku&lt;br /&gt;
- prilikom &quot;mašinske&quot; obrade (recimo u bazama pretraživača) biće tretirani kao greška i verovatno neće biti obradjivani, ili će im prioritet biti manji&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Svaki put kada ste u prilici - korigujte takav link&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad god ste u prilici, recimo ako negde na Internetu menjate neki svoj tekst u kome se nalazi &quot;stari&quot; link, obavezno ga pretvorite u &quot;novi&quot; ubacivanjem &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;malog slova p&lt;/span&gt;. Jer takav link, iako zaista vodi upravo na onu temu na koju je i predvidjeno, sadrži pogrešnu &quot;anchor&quot; referencu u sebi i - nije validan.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;izmedju znaka # i broja koji zateknemo, unesemo jedno malo slovo p&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;
(ne diramo znak #, ne diramo broj, samo &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;izmedju njih dodamo malo slovo p&lt;/span&gt;)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;lista-1072-4.html#12226&lt;/span&gt; - ovako su se završavali stari&lt;br /&gt;
&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;lista-1072-4.html#p12226&lt;/span&gt; - a ovako sada treba da se završavaju&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle, obzirom da i stari i novi funkcionišu, onda možda nema razloga da organizujemo neku vanrednu akciju masovnog menjanja linkova na svim sajtovima gde smo ih stavljali.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Zašto da se ne organizujemo i svi ispravimo sve naše linkove svuda na Internetu?&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kad se okrenete u nazad i pogledate, koliko ste se puta u životu bavili pogrešnim stvarima, pogrešnim ljudima, i ne bi li bilo bolje da ste to vreme i sve što je išlo uz to vreme drugačije potrošili, da ste znali onda ovo što znate danas?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ukoliko vidite sebe u tome, identifikujete se sa ovom zajednicom koju smo stvorili i osećate zadovoljstvo u tome da u ovakvoj situaciji budete od pomoći i doprinesete, to je divno. Ali ko će i da li će ceniti taj trud?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ova promena o kojoj govorimo je neophodna, nažalost. Dogodio se previd - tokom planiranja se nije razmišljalo dovoljno kvalitetno unapred. Drugim rečima: ko nama garantuje da se sutra, ili uskoro, neće dogoditi neka slična ili drastičnija izmena?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle - svaki put kada ste u prilici, korigujte naš link da bude validan, ali ne treba se ni opterećivati time.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hvala - u ime celog administratorskog i uredjivačkog tima.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-412.html#p12235</comments>
<dc:creator>galeksic</dc:creator>
<pubDate>Sun, 28 Feb 2010 17:57:53 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-412.html#p12235</guid>
</item>
<item>
<title>Postavljanje avatara na blogu</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1046.html#p12225</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1046.html&quot; title=&quot;Webstrane.info – blogovanje: uputstva, pitanja, odgovori&quot;&gt;Webstrane.info – blogovanje: uputstva, pitanja, odgovori&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Ned 28.02.2010 15:30&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Svaki korisnik racunara koji uzima ucesce na forumima i drugim internet zajednicama u svom profilu pored imena ili nadimka sebe predstavlja i vizuelno, postavljanjem avatara – ikone koja dodatno personalizuje predstvljanje. Unatoc siroko rasprostranjenoj praksi da se avatar pridruzi korisnickom imenu, nije poznato kada se prvi put zapocelo sa ovom praksom. Standardno avatar je (slika dimenzija 80x80 ili 100x100 pixela, obicno na forumima) uvek pozicioniran u vidu pravougaonog polja ispod korisnickog imena u poruci (post) koja se postavlja na forumu sto omogucava vrlo laku identifikaciju autora posta. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izbor avatara treba da bude promisljen, time svako od nas salje jos jednu informaciju o sebi ostalim ucesnicima zajednice. Avatar nije obicna slika, ona je nas alter ego. Cak i kada ostavite polje predvidjeno za vizuelnu poruku o sebi prazno i tada saljete snaznu poruku. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Avatar na blogu &lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Povratna informacija koju dobijamo ili ostavljamo u vidu komentara na blogu je ono sto svi rado citamo. Ona je spona izmedju autora i drugih clanova i kada izostaje cesto deluje i destimulativno na inspiraciju za pisanje. Saznanje da ono sto pustimo u etar u vidu posta na blogu ima citanost, ima vrednost i za druge ljude pruza satisfakciju autoru. Bilo da je posredi preispitivanje ili propitivanje stavova, reagovanje, ostavljanje pisanog traga ispod teksta koji smo procitali je dragoceno za svakoga ko se upustio u blogovanje. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ponekada diskusija moze da slici forumskoj i upravo zbog toga i ovde je nuzno uz korisnicko ime pazljivo odabrati avatar, jer ce on pratiti sve nase komentare, bilo gde da ih ostavimo u okviru zajednice.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jos uvek nemamo tehnicku mogucnost da samostalno vrsimo upload slike na Webstrane.info  koja ce pratiti nase komentare; resenje za ovu situaciju moze biti:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Koriscenje posrednickog servisa (Gravatar) ili,&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Slanje slike na &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;teme@webstrane.info&lt;/span&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Postupak prikljucivanja avatara na blog sa Gravatara&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. Posetite &lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.gravatar.com&quot;&gt;www.gravatar.com&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. Registrujte se klikom na opciju u padajucem meniju &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;sing up&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img528.imageshack.us/i/signupr.png/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img528.imageshack.us/i/signupr.png/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img528.imageshack.us/img528/5194/signupr.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img528.imageshack.us/img528/5194/signupr.png&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. Uneti &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;istu email adresu&lt;/span&gt; koju ste ostavili prilikom otvaranja bloga na Webstrane.info&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img22.imageshack.us/i/emailqb.png/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img22.imageshack.us/i/emailqb.png/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img22.imageshack.us/img22/438/emailqb.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img22.imageshack.us/img22/438/emailqb.png&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. Potvrdite registraciju na Gravatr-u klikom na aktivacioni link (mejl koji ste dobili u vas inbox)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. Ulogujte se na svoj nalog na Gravataru i uploadujte sliku – avatar&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovim ste zavrsili postupak. Slika ce za kratko vreme biti automatski generisana i prikljucena u vas profil na blogu. Avatar ce se pojavljivati kod nas, ali i na svim drugim blogovima na Internetu, koji isto kao mi koriste Gravatar, a gde prilikom komentarisanja ili uclanjenja, unesete identicnu  email adresu za koju ste povezali sliku. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Drugi nacin je da odabranu sliku posaljete na adresu &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;teme@webstrane.info&lt;/span&gt; i  sacekate da neko od administratora azurira vas profil.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1046.html#p12225</comments>
<dc:creator>majra</dc:creator>
<pubDate>Sun, 28 Feb 2010 14:30:44 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1046.html#p12225</guid>
</item>
<item>
<title>Na horizontima zaborava - Slavko Celap</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1075.html#p12224</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1075.html&quot; title=&quot;Na horizontima zaborava - Slavko Celap&quot;&gt;Na horizontima zaborava - Slavko Celap&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7975&quot;&gt;slavko celap&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sub 27.02.2010 23:15&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Praznici vina&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ni taj dan, ni ta noc, nisu se razlikovali od drugih. Vrata su bila otvorena, ušao je, barske stolice sa njegove desne strane bile su prazne. Došao je do šanka, narucio pice, popio ga i izašao. Pet ili šest puta u toku te noci je ulazio i izlazio, prethodno iskapivši naruceno pice. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ostatak vremena proveo je tiskajuci se kroz masu pridošlog sveta. Osecao je njen miris, osecao njeno prisustvo. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Krila se tu negde, u toj gužvi, ili ga je tražila kao što je on tražio nju. Šta ih je to sprecavalo da se sretnu? &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Verovatno isto ono što ih je teralo da dodju u grad zajedno podarenog im vremena, grad uspomena i grad želje za ponovnim susretom. Neko se svojski potrudio da ih uzajamno sakrije od njih samih. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Strepnja se strpljivo i uporno širila. Seo je na stepenište, zagledan u reku prolaznika. Vazduh je bio nepodnošljivo oštar. U telo se uvlacila hladnoca mermera, sudbina je i dalje pribegavala obmani.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mirisi su zalepršali i poleteli prostorom u potrazi za usnama na koje ce sleteti, dušom koja ce ih prepoznati, oživeti i prigrliti uz sebe. Negde duboko iza ociju kao da je svanulo juce, iz titravog su se mozaika pocele nazirati slike. Zurio je u svoje dobre duhove koji su lepršali svetlucavo lakim krilima. Želeo je da ih pita, ali oni nisu hteli da ga cuju, samo su, igrajuci se, nemarno lebdeli oko njega. Hladnoca iz vazduha i kamena kao da je nestala. Zanesen plesom providnih silueta, zaboravio je na hladnocu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osecao je njeno prisustvo, ali nije uspevao da je fokusira u tom vrtlogu dobre energije. Osecao je njenu blizinu, koja je budila sve ucestaliju želju da se prepusti tom organizovanom haosu ustreptalih tackica.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Igrao bi se s njima kao decak sa  snovima koje je u svom odrastanju negde zagubio.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Predeo senke širio se po obodima tek doživljenog. Bila je to senka koja se iz godine u godinu  širila, bivajuci sve gladnijom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tišina je postala nepodnošljivo glasna. Vetar oštar poput noža kasapio je misli, ali se projekcija u njegovoj dvorani iluzija nije prekidala.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;                                                                                                    *&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Držala je devojcicu, cvrsto, za ruku. Srce mu se steglo, zakljucalo kao tamnica, kada je devojcica, kao da je nešto osetila, zastala i pogledala ka mestu na kojem je K-sal mislio da sedi. Nešto lagano poput varnice, oslobodjeno stega, poletelo je iz uzdaha. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poželeo je da ih dodirne,&lt;br /&gt;
... da ih zagrli,&lt;br /&gt;
... poželeo je da...&lt;br /&gt;
... i vreme je stalo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Suze na obrazima pocele su da se zgušnjavaju, a potom su se zamrzle. Uspeo je da zaustavi vreme, da zamrzne svet oko sebe, samo se bol i dalje razlivala u svom kontinuumu. Bol se nije dala zaustaviti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Suza se pretvorila u kristal, ali nije stala. Otisnula se iz oka, tresnula o hladan kamen i raspršila u hiljade malih, oštrih, ledenih iglica, koje su se podmuklo zarivale u uzdrhtalo srce usamljenog ratnika.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedino što je u tim trenucima želeo bilo je da u beskonacnom kretanju vremena zaustavi samoubilacki pohod suza koje su u svom samrtnickom hropcu umnožavale samocu i osecaj nemoci.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1075.html#p12224</comments>
<dc:creator>slavko celap</dc:creator>
<pubDate>Sat, 27 Feb 2010 22:15:27 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1075.html#p12224</guid>
</item>
<item>
<title>Malo da doprinesem</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-1027.html#p12220</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-1027.html&quot; title=&quot;Heklanje, štrikanje, vez – tradicija i ljubav&quot;&gt;Heklanje, štrikanje, vez – tradicija i ljubav&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Sub 27.02.2010 0:27&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Heklanje kape -  &lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.youtube.com/watch?v=d4WJ3LeB3WY&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.youtube.com/watch?v=d4WJ3LeB3WY&quot;&gt;video&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
Sve o pletenju na jednom mestu &lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Burda_Zadovoljstvo_u_pletenju/index.php&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.baneprevoz.com/e-knjige/Burda_Zadovoljstvo_u_pletenju/index.php&quot;&gt;Burda - Zadovoljstvo u pletenju&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Drugaričinih ruku delo&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;http://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img228.imageshack.us/i/1002946.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img228.imageshack.us/i/1002946.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img228.imageshack.us/img228/2223/1002946.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img228.imageshack.us/img228/2223/1002946.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-1027.html#p12220</comments>
<dc:creator>Majana</dc:creator>
<pubDate>Fri, 26 Feb 2010 23:27:04 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-1027.html#p12220</guid>
</item>
<item>
<title>Racunanje natalne karte doma</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-793-4.html#p12216</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-793.html&quot; title=&quot;Feng šui knjige, resursi, literatura, sajtovi, programi&quot;&gt;Feng šui knjige, resursi, literatura, sajtovi, programi&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-7840&quot;&gt;Mete_Orka&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Uto 23.02.2010 22:39&lt;/p&gt;&lt;p&gt;http://www.fscalc.net/calculator.faces&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Računanje natalne karte kuće s pripadajućim zvijezdama, kao i godišnjim i mjesečnim. Također se može podesiti i oblik tlocrta, kao i podjela sektora, kompasna ili kvadratna.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pa uživajte. : )&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sajt inače ima i upute koja zvijezda pripada kojem elementu, kao i kratke savjete.
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-793-4.html#p12216</comments>
<dc:creator>Mete_Orka</dc:creator>
<pubDate>Tue, 23 Feb 2010 21:39:25 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-793-4.html#p12216</guid>
</item>
<item>
<title>Tačka, tačka i zarez, dvije tačke - pravilna upotreba</title>
<link>http://www.inter-caffe.com/lista-692.html#p12209</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/lista-692.html&quot; title=&quot;Pravopis - ispravno pisanje i neke ceste greske&quot;&gt;Pravopis - ispravno pisanje i neke ceste greske&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor:&lt;/b&gt; &lt;a href=&quot;http://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao:&lt;/b&gt; Ned 21.02.2010 12:44&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Interpunkcijski znakovi kao što su tačka, tačka i zarez, i dvije tačke u svojoj praktičnoj upotrebi stvaraju daleko manje problema u odnosu na zarez, o kojem je ranije bilo riječi. No, i ovdje, u primjeni može doći do izvjesnih dilema, koje su izraženije kada govorimo o znaku tačka i zarez. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Tačka&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
a) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Tačkom&lt;/span&gt; (&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;.&lt;/span&gt;) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;se označava kraj rečenice&lt;/span&gt;, potvrdne i odrične.&lt;br /&gt;
(Primjer: Lijepo je ovo jutro.)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Radi izrazitijeg kazivanja u novije vrijeme sve više se u literaturi susrećemo sa pojavom da se tačkom razdvajaju i sastavni dijelovi uže ili šire misaone cjeline. Tako se tačkom odvajaju uže vezane rečenice, ali i dijelovi proširene rečenice, kao u primjerima:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ima u tome nešto čudesno, čedno i mlado, kao mlado žito. Kao klas. Kad se povija na vjetru. (R. Trifković)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To su djeca ulice. Gladna. Bosa. Prozebla. Bolesna. (I. Samokovlija)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hajde. Onim puteljkom pod zidom. Ti i Darko kao četvrta grupa. (V. Kaleb)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;b) Ako odmah &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;iza naslova&lt;/span&gt;, u istom redu, ne slijedi tekst, &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;tačka se ne stavlja.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;c) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Iza potpisa se&lt;/span&gt; takodjer &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;ne stavlja tačka&lt;/span&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Tačka i zarez&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
Za razliku od tačke, koja ima prilično pojednostavljenu logiku svoje primjene, znak tačka i zarez nema tako široku upotrebu, i ipak podliježe tačno definisanim pravilima. I onda kada ovaj znak nadjemo u nekom tekstu, često će to biti na pogrešnom mjestu. Radi se o znaku koji može da ima višestruku ulogu u rečenici, i koji je vrlo zgodan za isticanje pojedinih dijelova rečenice, odnosno da se naglasi odredjena misao koja se rečenicom izražava. Podsjećanja radi, idemo zajedno vidjeti kako i gdje možemo staviti ovaj pomalo zaboravljeni znak.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle, tačka i zarez (&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;;&lt;/span&gt;) se upotrebljavaju u sljedećim slučajevima:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;a) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Kada se&lt;/span&gt; prilikom nabrajanja &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;navodi više grupa riječi&lt;/span&gt; koje jedna prema drugoj čine izvjesnu posebnost, a sve riječi ipak čine jednu cjelovitost:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zemlja!... U njoj rastu žita. Na njoj raste stoka. Rastu na njoj: pšenica, kukuruz, ječam, ovas, raž, pasulj i krompir, paprika i patlidžan; pa konji, volovi, krave i koze, svinje i ovce, prasad i jaganjci. (M. Oljača)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;b) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Izmedju simetričnih dijelova rečeničnog perioda&lt;/span&gt; u kojima se razvija ista misao:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Laćao se Salomon i junačkih posala: pošao na more, ali ga vratiše, da nije za to; utisnuo se medju ribare, pa ga pognaše i otud, da je donio nesreću; dade ga mati seoskom kovaču – ali mu nije imao ruku da udara teškim batom. (V. Novak)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;-Ali dijete ne budi plašljivo, pa poteci za jednu kamaru – ne da se odnijeti; poteci za drugu – ne da se odnijeti; poteci za treću – ne da se odnijeti. (Narodna pripovjetka)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;c) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Kad se dijelovi rečeničnog niza&lt;/span&gt; (da bi se jače misaono istakli) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;žele izrazitije izdvojiti &lt;/span&gt;jedan od drugog:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Oni su u noći osluškivali tok ćudljive Neretve koja jede zemlju i podriva stene; bdeli, da bi videli da li bdi straža na bedemu; i strepeli od zavere, mita i varke, od ljudskog lukavstva. (I. Andrić)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;d) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Izmedju skupova od više rečenica&lt;/span&gt; kad je veza medju rečenicama u skupovima uža, odnosno &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;kad se&lt;/span&gt; uzajamno povezani &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;smisao ne može uobličiti  samo u jednu složenu rečenicu&lt;/span&gt;:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vjetrovi putuju i kiše idu, dobre i plodne, uvijek jednake, a zastave se polako rastaču i cijepaju; i boje blijede i sve se zaboravlja, a čovjek ostaje uvijek isti, pognut nad bolom i ustrajan u radu; venu vijenci i trunu zastave, a ostaje čovjek koji sije i radi i kiša koja mu pomaže. (I. Andrić)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;e) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Izmedju dijelova rečeničnog niza kad započinju slovima abecede (azbuke), brojevima, crticama&lt;/span&gt; i slično. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Dvije tačke&lt;/h3&gt;&lt;br /&gt;
Dvije tačke (&lt;span class=&quot;b&quot;&gt;:&lt;/span&gt;) se stavljaju:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;a) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Iza izraza&lt;/span&gt; (sintaksičkih cjelina) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;poslije kojih slijedi nabrajanje&lt;/span&gt;, redjanje podataka, &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;objašnjenje&lt;/span&gt;:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kažu da je Lika zemlja vukova: opora, neprijazna, siva... (I. Dončević)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovi trenuci su mu uvijek najdraži: kad osudjenik, obezglavljen, ponižen i poražen, izgubi sve, i snagu i dušu. (M. Oljača)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;b) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;Ispred upravnog govora&lt;/span&gt;, neposredno prije navodnika:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najzad gradja sazri i počne opominjati pisca: „Napiši me!“ I ponovo: „Napiši, napiši!“ (F. Bevk)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Posle poraza starac govori sebi: „Čovek nije stvoren da bude pobedjen. Čoveka mogu uništiti, ali ga ne mogu poraziti.“ (R. Tošović)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ti me malo prije pitaš: „Što si, momčiću, tako tužan?“ (P. Kočić)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;c) Kad&lt;span class=&quot;b&quot;&gt; pri sažetom, eliptičnom kazivanju&lt;/span&gt; – dvije tačke zamjenjuju veznik ili, nekad, izraz:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Onda sam odlomio jednu granu i pomirisao: javor! I prisjetio sam se: grdno se varam. Iz javora su uvijek svirale pjesme... (A. Vuletić)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Probudjeni, prevrtali smo se na mokrom sijenu, pokušavajući da se nekako smjestimo, ali je sve bilo uzalud: pljusak nije prestajao, a ležaji su bili sasvim u vodi. (R. Čolaković)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ja volim knjige: svaka od njih bila je za mene čudo, a pisac čarobnjak. (M. Gorki)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;d) &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;U slučajevima konkretizacije sadržaja koji je&lt;/span&gt; u prethodnom izrazu, u rečenici ili u razvijenoj rečeničnoj cjelini &lt;span class=&quot;b&quot;&gt;samo nagoviješten&lt;/span&gt; i koji treba da se objasni ili iz kojega se što izvodi:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ništa nisam ispitivao brata: ni tko je onaj čičica, ni kako zna za prolaz preko balkona, ni otkuda mu ključ. (D. Oblak)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;*&lt;span style=&quot;font-style: italic&quot;&gt;Za potrebe teksta konsultovan: Pravopisni priručnik srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog jezika, dr S.Marković, M.Ajanović i dr Z.Diklić, „Svjetlost“ Sarajevo, 1986&lt;/span&gt;
&lt;/p&gt;
</description>
<comments>http://www.inter-caffe.com/lista-692.html#p12209</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Sun, 21 Feb 2010 11:44:58 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">http://www.inter-caffe.com/lista-692.html#p12209</guid>
</item>
</channel>
</rss>
