<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/css" href="https://www.inter-caffe.com/rss.css"?>
<rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<channel>
<atom:link href="https://www.inter-caffe.com/atom/" rel="self" type="application/rss+xml" />
<title>Zdrava hrana i pravilna, raznovrsna ishrana - dobro zdravlje </title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html</link>
<description>Zdrava hrana i pravilna, raznovrsna ishrana - dobro zdravlje </description>
<language>sr</language>
<copyright>(c) Copyright 2026 by Inter CAFFE</copyright>
<managingEditor>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</managingEditor>
<webMaster>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</webMaster>
<pubDate>Sat, 09 May 2026 11:27:33 +0200</pubDate>
<lastBuildDate>Sat, 09 May 2026 11:27:33 +0200</lastBuildDate>
<docs>https://backend.userland.com/rss</docs>
<generator>Inter CAFFE Syndication</generator>
<ttl>1</ttl>
<image>
<title>Inter CAFFE</title>
<url>https://www.inter.rs/banner/inter88x31.gif</url>
<link>https://www.inter-caffe.com/</link>
<description>Zenski kutak i kafica uz najlepse ljubavne stihove, feng shui</description>
</image>
<item>
<title>Recept za čudesni sok od peršuna i limuna</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18187</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-14404&quot;&gt;Sammir&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 01.12.2017 16:14&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nešto malo drugačije. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;&lt;b&gt;Recept za čudesni sok od peršuna i limuna&lt;/b&gt;&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Peršun (Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljka iz porodice Apiaceae. Gaji se u vrtovima, a raste i kao divlja biljka. Ima tanak, beli koren, golu stabljiku i nazubljene listove. Veoma je bogat vitaminima i mineralima pa se svi delovi koriste u medicinske svrhe.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Smatra se da peršun potiče sa Bliskog istoka. Stari Rimljani su verovali da, ukoliko grickaju persun, mogu da popiju mnogo vina i da se ne napiju, dok su ga stari Grci doživljavali kao svetu biljku kojom su kitili svoje heroje. Karlo Veliki je bio prvi vladar koji je naredio da se gaje mnoge biljke, među kojima je i peršun.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Može se jesti svež, sušen, zamrznut ili konzerviran u soli. Obično se u kulinarstvu koristi kao začin, a od njega se mogu praviti i čajevi. Ima primenu i u farmaceutskoj industriji, a dodaje se i kozmetičkim proizvodima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Limun (Citrus x limon) je drvo iz roda Citrus čiji je plod voće žute boje. Drvo može dostići visinu od 6 m i rađa dva puta godišnje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uglavnom se koristi za dobijanje soka, limunske kiseline, esencija, itd. Ima sposobnost da dezinfikuje vodu što je i nauka potvrdila. Veoma je bogat vitaminima i mineralima pa su ga ljudi oduvek koristili kao lek. Antičkim pomorcima je služio za lečenje skorbuta, bolesti koja nastaje zbog nedostatka vitamina C, a uspešno je zaustavljao krvarenje i čistio rane.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Recept&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sok od peršina i limuna&lt;br /&gt;
Ovaj recept je vrlo jednostavan i brzo ćete dobiti sok koji vas neće oduševiti ukusom, ali lekovitim svojstvima svakako hoće. Potrebno je da pripremite samo šerpu, mikser i cediljku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Sastojci&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1 ,5 l vode&lt;br /&gt;
1 kg limuna&lt;br /&gt;
3 vezice peršuna srednje veličine&lt;br /&gt;
malo sode bikarbone&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Instrukcije&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prokuvajte vodu i ostavite je da se ohladi.&lt;br /&gt;
Limun protrljajte sa sodom bikarbonom, držite ga pola sata da u hladnoj vodi i isecite na kolutove.&lt;br /&gt;
Peršun očistite, koristite list i stabljiku koju ćete dobro oprati i iseckati.&lt;br /&gt;
U šerpu sa prokuvanom vodom dodajte limun i peršun.&lt;br /&gt;
Šerpu poklopite i ostavite je na hladnom mestu 24 sata uz povremeno mešanje.&lt;br /&gt;
Nakon tog vremena, dobijeni sadržaj izmešajte mikserom i procedite.&lt;br /&gt;
Čuvajte ga u čistoj staklenoj flaši u frižideru.&lt;br /&gt;
Napomena:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da biste primetili rezultate, svaki dan pijte po 100 ml ovog čarobnog napitka. Najbolji efekat ćete imati ako ga budete pili svako jutro na prazan želudac. Ukoliko vam ukus ne odgovara, sok zasladite medom, stevijom ili nekim drugim zaslađivačem. Bilo bi dobro da prvo popijete dobijenu količinu, a zatim da napravite pauzu od desetak dana. Nakon toga, ponovo napravite sok jer je potpuno prirodan pa ne može dugo da stoji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=https://www.sokovi.org/sok-od-persuna-i-limuna/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;https://www.sokovi.org/sok-od-persuna-i-limuna/&quot;&gt;https://www.sokovi.org/sok-od-persuna-i-limuna/&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18187</comments>
<atom:author><atom:name>Sammir</atom:name></atom:author>
<pubDate>Fri, 01 Dec 2017 15:14:12 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18187</guid>
</item>
<item>
<title>Thank you</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18182</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-14369&quot;&gt;tempogrup&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 30.10.2017 19:44&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Thank you for sharing!&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18182</comments>
<atom:author><atom:name>tempogrup</atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 30 Oct 2017 18:44:59 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p18182</guid>
</item>
<item>
<title>Gojaznost i Sassy voda - recept i preporuke</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p17323</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 29.05.2015 21:53&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U svakom od nas drema jedno biće koje mi ne poznajemo ili ga nedovoljno poznajemo. Moramo sve da preduzmemo da bismo ga bolje razumeli jer ono skriva inteligenciju naše podsvesti, poseduje sve snage koje imamo u sebi. Samo u sporadičnim slučajevima možemo da čujemo ili da upoznamo pojedine ljude koji čine sa naše tačke gledišta prava junačka dela i prevazilaze situacije koje su za javno ili stručno mnjenje bez mogućeg povoljnog ishoda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Iskoristite srećnu prednost koju ti isti junaci nisu imali, ne čekajte da vas bolest natera da otkrijete sposobnost da učinite više od onoga za šta verujete da ste sposobni, dokažite sebi da ste bolji nego što ste mogli i zamisliti!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Život je pretrpan lošim navikama, isključivošću za sve što se ne uklapa kao nedostajući pazl u našoj slici i što dovodi u pitanje neka naša uverenja. Iskoristite iskricu ove energije i počnite od ovog trenutka da koristite deo te snage, da biste stekli druge navike koje će vam pomoći da živite u dobrom zdravlju. Ne dajte da vas obespokoji nijedan nepovoljan lekarski nalaz, jer sve zavisi od vaše volje. Pred vitalnom snagom koju nosimo svi kapituliraju sve bolesti. Sve zavisi od vas – bavite se sobom, izlaz uvek postoji ako se ne predate duhom. U životu je sve navika. Menjajte navike ako su loše, trudite se da steknete životne navike koje će činiti dobro vašem zdravlju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Život na našoj planeti direktno je uslovljen promenom godišnjih doba, dana i časova. Čovek kao deo celine se potčinjava opštim ritmovima priode. U zavisnosti od ovih vremenskih odrednica menja se i metabolizam a samim tim i tok energije u organizmu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Isto kao što čistimo svoje okruženje treba da čistimo i svoj organizam, ali ne samo spolja. Profilaktička čišćenja je najbolje vršiti prema tabeli aktivnosti različitih organa u zavisnosti od godišnjeg doba. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U jutarnjim satima priroda se budi, vazduh se usled svetlosnog i toplotnog zračenja Sunca zagreva i kreće, čovečiji organizam postaje aktivniji, teži za uzimanjem i probavom hrane, to jest dobija i troši energiju. U večernjim časovima vazduh se ne zagreva, kretanje vazdušne mase se smanjuje i na površinu zemlje se spušta masa rashladjenog vazduha koji potom procesom kondenzacije prouzrokuje vlažnost i hladnoću. U organizmu u tom periodu dolazi do procesa obnavljanja struktura narušenih tokom dana i nastupa period mirovanja. Na istoku ovakvu promenu ritmova nazivaju smenom jin i jang faze.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Obdanica ili svetli deo dana odgovara jang, a noć jin fazi. Povećanje i smanjenje jin i jang faze, njihovo naizmenično smenjivanje osnovni su uslovi da bi organizam bez prekida funkcionisao i upravo njihova uskladjenost sa prirodom obezbedjuje razvoj i bitisanje čovečijeg organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U periodu jang faze aktivni su organi koji služe za uzimanje hrane, njenu obradu, gutanje, probavu i izlučivanje: usna duplja, grlo, jednjak, želudac, creva i ekskretorni organi. U jin organe spadaju organi za akumulaciju, čuvanje, i metabolizovanje: bubrezi, jetra, kardiovaskularni sistem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/8delHoFl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/8delHoFl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Debelo crevo najaktivnije funkcioniše od  5 do 7 časova zbog čega je najbolje pražnjenje obaviti u to vreme. Vreme najveće aktivacije želuca je od 7 do 9 časova, i ovo je interval u kome je naprirodnije za prvo uzimanje hrane. Vreme najveće aktivnosti tankog creva je od 13 do 15 časova. Mokraćne bešike od 15 do 17 časova, potom dolazi period visoke aktivnosti bubrega od 17 do 19 časova i od 19 do 21 najaktivnije funkcioniše sistem organa za krvotok. Da ne bude zabune svi organi sve vreme imaju odredjen stepen svoje funkcije ova satnica je samo interval u kome je ona posebno intenzivna.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najveća aktivnost jetre počinje oko 1 čas posle ponoći a završava se oko 3 časa. Svi navedeni podaci su uslovni odnosno zavise od geografske širine, godišnjeg doba i individualne čovekove konstutucije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/F6S1lhDl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/F6S1lhDl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U suštini najbolji period da čovek podje na spavanje je oko 22h. Maksimalna raspodela energije u jednom ili drugom organu zavisi i od meseca u kome je čovek rodjen. Lekar O. I. Lelisajeva predlaže sledeću shemu kao najpogodniju za odredjivanje optimalnog perioda kada treba posvetiti pažnju funkciji pojedinog organa, organskog sistema ili organizma u celini, s napomenom da &lt;u&gt;termin čišćenja nije detoksikacija&lt;/u&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Detoksikacija&lt;/b&gt; je medicinsko lečenje ljudi obolelih od zavisnosti od narkotika koja im ugrožava život i ovo zapamtite da svaki drugi vid upotrebe ovog termina predstavlja manipulaciju. Ni hrana nije poštedjena mita o detoksikaciji, pa su kako kaže profesor komplementarne medicine na Ekster univerzitetu, Edzard Ernst od nekih namirnica napravljeni pravi &quot;heroji&quot; kao što se priča o kupusnjačama gde se brokoli dižu na pijedestal a koji isto kao i ostale sadrži cijanid pa svaka konzumacija tera vašu jetru da radi kao laboratorija za detoksikaciju što ona u svojoj funkciji i nosi kao jednu od vitalnih uloga u organizmu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U vremenu u kome je protok informacija velik, čovek je sklon da se prepusti tudjem mišljenju ako ga nešto podseća na pozitivan koncept ako sam nema dovoljno znanja o istom. Na tom postulatu &quot;zvuči razumno&quot; cveta cela industrija &quot;&lt;b&gt;zdrave hrane&lt;/b&gt;&quot; (&lt;u&gt;zdrava ishrana je sasvim druga dimenzija sagledavanja&lt;/u&gt;), detoks tretmani i sve druge šarene laže oko kojih se vrti mnogo novca. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada je organizam zdrav, njegovi funkcionalni sistemi savršeno obavljaju sve funkcije i nešto što fumkcioniše savršeno ne može da se gradira na viši nivo detoks tretmanom. Poštujte svoje telo i nemojte ga bez potrebe izlagati rigoroznim kurama samo zato što vam se nešto učini razumno objašnjeno.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U situacijama kada postoji patološki poremećaj gradje ili funkcije trebate biti upravo tada razumni i obratiti se svom lekaru na vreme i u dogovoru sa njim uključiti ili ne, neki od pomoćnih lekovitih sredstava i tretmana. Verujte sebi i svom lekaru jer ćete na taj način uz stručno lice doneti najbolje odluke u vezi sa vašim zdravstvenim stanjem i njegovim lečenjem. Kada ste i sami medicinski obrazovani, kometicije vam daju adekvatan uvid u zbivanja, a dva kompetentna čoveka će uvek doneti timski bolju odluku. Birajte za sebe uvek najbolje moguće, jer čovek mora biti spreman na pun angažman da bi pomogao sebi i da bi mu mogao pomoći onaj ko je kompetentan.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Gojaznost (adipozitas, obesitas)&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gojaznost je najprevalentnija metabolička bolest i u razvijenim i u zemljama u razvoju koja zahvata odrasle, decu i adolescente. U detinjstvu je učestalost medju polovima ista a posle puberteta je učestalija kod žena. SZO je gojaznost proglasila za globalnu epidemiju koja čini jedan od najvećih zdravstvenih problema danšnjice. &lt;b&gt;Gojaznost je&lt;/b&gt; stanje viška adipoznog masnog tkiva nastalog kao rezultat pozitivnog energetskog bilansa. Gojaznost nije ekvivalent povećanja telesne mase jer ono može nastati kod izražene mišićne mase, u endokrinopatijama u generalizovanim edemima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gojaznost postoji kada je ITM iznad 29,9kg/m2, a 25-29,9 se smatra prekomernom telesnom težinom. Postoji i sarkopenična gojaznost ili gojaznost u normalnoj masi tela(ITM).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Procena količine i raspodele masnog tkiva obuhvata denzitometriju, CT, MRI, ultrasonografiju, električnu impedancu i antropometriju: debljinu kožnih nabora – supkutana mast, sagitalni abdominalni dijametar – visceralna mast, obim struka i odnos struk/kuk – WHR (waist-to-hip-ratio).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Danas u svim većim mestima u okviru Kliničog centra postoje multidisciplinarni centri koji se bave lečenjem gojaznosti. Prvi mali korak da biste dobili stručnu pomoć je da posetite vašeg lekara i zatražite pregled a on će dalje znati da li i gde da vas uputi. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Shvatite jednu istinu, niste kompetentni da lečite sami gojaznost, nemojte rizikovati  pojavu veće zdravstvene komplikacije od stanja u kome se već nalazite. Mislite upravo za svoju dobrobit, naročito ovaj apel važi za mlade osobe koje su sklonije da biraju kraći ali ne i bezbedan put da reše problem gojaznosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nakon što  se započne sa lečenjem uz pomoć ljudi iz medicinske struke, zatražite i pomoćna lekovita sredstva ali nikada ih nemojte samostalno uključiti bez prethodne konsultaije sa vašim lekarom, da ne napravite kontraproduktivnu akciju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedno od pomoćnih lekovitih sredstava u borbi protiv viska kilograma je i &lt;b&gt;Sassy voda&lt;/b&gt;, napitak će pospešiti metabolizam i ubrzati izbacivanje tečnosti iz organizma, ali kako ima svoje indikacije tako ima i svoje kontraindikacije. Zato nemojte da vam lekar bude Internet. Sasvim je uredu da se informišete, ali odgovorno i razumno je da proverite informacije kod stručnog lica!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tek nakon toga ako se odobri, koristite ne samo ovaj napitak već i bilo koje drugo pomoćno lekovito sredstvo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: green&quot;&gt;&lt;b&gt;Sassy voda – pomoćno lekovito sredstvo&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj napitak nosi ime svog autora nutricioniste Sintije Sas, priprema se jednostavno a od čimbenika potrebno je:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.odlican.com/v/majra/Kuhinjica/djumbir.jpg.html&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.odlican.com/v/majra/Kuhinjica/djumbir.jpg.html&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.odlican.com/d/17651-3/djumbir.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.odlican.com/d/17651-3/djumbir.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; 2 litra negazirane mineralne vode&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; jedan limun&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; jedan krastavac&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; djumbir&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; 1'-12 listova nane&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Priprema napitka:&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Limun operite detaljno cetkicom i sodom bikarbonom, krastavac i djumbir (manji) ogulite i listove nane operite pod mlazom tekuće vode.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Krastavac isecite na tanke kolutove, djumbir izrendajte (količina jedne kafene kašike), limun isecite na kolutove i zasecite na par mesta. Sve stavite u stakleni bokal dodajte listove nane naspite vodu i drvenom varjačom promešajte, poklopite i ostavite preko noći u frižider.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.odlican.com/v/majra/Kuhinjica/sassy+voda.jpg.html&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.odlican.com/v/majra/Kuhinjica/sassy+voda.jpg.html&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.odlican.com/d/17647-5/sassy+voda.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.odlican.com/d/17647-5/sassy+voda.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sledeći dan nakon svakog obroka popiti po jednu čašu procedjenog napitka. Ova kura treba da traje četiri dana. Važno je da ispoštujete način uzimanja: nikada na prazan želudac već posle obroka da ne bi došlo do iritacije i ne duže od 4 dana, zatim pauza koliko proceni vaš lekar, da ne bi došlo do poremećaja vremena koagulacije krvi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Napitak osvežava, ali ga treba tretirati upravo kao što i jeste – &lt;b&gt;pomoćno lekovito sredstvo &lt;/b&gt;koje kao i sva druga ima svoju primenu ali i stanja u kojima se nikada ne uzimaju. Posebno ne u periodu laktacije i trudnoće!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Budite lepi ali pre svega budite zdravi! &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naučiti nova pravila života kada su već loše životne navike uhvatile koren nije lako. Katkad verujemo da to nikada nećemo uspeti. Ništa nije netačnije. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;S malo razuma i istrajnosti i zbog odličnog razloga: dobra pravila za zdravlje postaće vaša druga priroda. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prestanite razmišljati o svojim granicama, otkrite svoje mogućnosti.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p17323</comments>
<atom:author><atom:name>majra </atom:name></atom:author>
<pubDate>Fri, 29 May 2015 21:53:34 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p17323</guid>
</item>
<item>
<title>Zena i njeno biolosko starenje</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p15410</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 08.09.2012 14:40&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Жената во климактериум и менопауза&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Кога зборуваме за жената во современиот свет, нејзината улога и придонес за развој на општеството како и нејзините лични и здравствени проблеми секогаш треба да се обрне големо внимание на  периодот во нејзината четврта, пета и шеста деценија од животот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Општо познато е дека во овој период настапуваат нови моменти, чекори низ бавен процес на репродуктивно стареење кое трае повеќе години. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Сепак потребно е да се разграничат овие два поими – стареење и старост.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Старост е изразен временски период со бројки од денот на раѓањето на личноста, која не треба да се спојува со биолошко стареење кое се манифестира поинаку. Биолошкото стареење кај секој поединец ги покажува промените и состојбата на организмот, процес кој доведува до промени на клетките, ткивата, органите. Брзината со која се одвива овој процес зависи од повеќе фактори и е индивидуално кај секој поединец.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Човечкиот организам функционира како целина и претставува еден круг каде контрола изведува мозокот со имунолошкиот систем, кој претставува главен фактор во процесот на стареење.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;исхрана – стрес и физичка состојба – здраво тело&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Правилната исхрана влијае за намалување на стресот и физичката состојба кое допринесува за одржување на здрав дух и здраво тело.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Овој процес на биолошко стареење, поинтензивно започнува во периодот кога жената влегува во својата четврта деценија од животот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Главен виновник во овој процес се климактериумот и менопаузата, кои честопати знаат да направат огромни промени во организмот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Кога зборуваме за климактериум, зборуваме за физиолошки, психички и животни промени кои траат и по неколку  години. Започнуваат некаде од 40-та година, па се до 60-та година на жената, каде може да се разграничи ран, нормален и покасен или закаснет климактериум.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Менопаузата е периодот на последните менструални циклуси и амонореја -престанок на самиот циклус кој се јавува како последица од намаленото лачење на естрогенот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Поголем е процентот на жени кои низ овој период поминуваат со минимални тешкотии. Не им се намалуваат работната способност, ниту пак има некои посебни промени во квалитетот на животот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Меѓутоа кај останатиот дел, се јавуваат многу изразени симптоми кои ја загрозуват виталноста и делуваат и во останатите ссфери од животот. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Самите климактерични промени кои знаат да траат повеќе години и предизвикуваат физички промени – кардиоваскуларни болести, остопороза и промена на кожата.Од психички промени можат да се јават несоница, наплив на топли бранови, напнатост,депресија, варирање на притисокот (низок – висок) без некои посебни причини и ред други промени кои секако влијаат на расположението кај жената.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Остеопорозата или болест на коските доведува до порозност и кртост кај коските, кои ја губат својата цврстина и лесно напукнуваат, посебно со губење на хормонот естроген по менопаузата. Доаѓа до губење на коскената маса и тоа процентуално за првите две години околу 10 % од својата маса, а во секоја од наредните години од 2 до 4%  загуба годишно.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Во овој период доаѓа  до истенчување на кожата, епидермот атрофира, честопати ја менува бојата што е пропратено со појава на црвенило и чешање.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Честопати во постменопаузата и менопаузата се јавуваат проблеми со бешиката и мочните канали.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Кога зборуваме за овој период од животот на жената секогаш приоритет се дава на физичките промени кои доведуваат до одредени заболувања. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Посебно се нагласува потребата од редовни медицинските прегледи кои треба да се изведуваат.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Се обрнува внимание на исхраната, но многу малку се посветува внимание на психичката состојба на жената. Честопати нејзините променливи расположенија погрешно се толкуваат, се занемаруваат дури и се игнорираат или воопшто не се приметуваат дури и од лица кои се во постојан контакт со нив. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Точно е дека жената ако е навлезена во климактериум не значи дека е и болна, климактериумот не е болна состојба, но сепак вниманието, разбирањето, топлиот збор од блиските е прекупотребно.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ненадејните напади на препотување, кои се јавуваат најчесто во раните утрински часови, но и во текот на денот кај жената која е навлезена во климактериум се провлекуваат со години . Можат да бидат пропратени со бранови на топлина (топло – ладно) , забрзано отчукување на срцето, вознемиреност или други појави кои се непријатни и вознемирувачки.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Сонот не е повеќе она што некогаш бил. Жената често во ноќта се буди, тешко заспива а резултатот секогаш е ист – изутрина не може веќе да се соочи со денот пред неа, бидејќи просечно е потребно 8 часа сон за организмот да биде одморен и правилно да функционира. Таа  се чувствува исцрпено, ненаспана и заморот се провлекува низ целиот ден што доведува до намалување на концетрацијата, а со тоа намалување на работоспособноста.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;За намалување на оваа појава се препорачува легнување во кревет секој ден во исто време, со претходно земање на  чаша млеко или чаша чај од камилица. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Психичките пореметувања кои се јавуваат кај одреден процент на жени можат да се манифестираат како депресија која со себе носи  пропратни знаци: зголемена тага, раздразливост, променливо расположение, недостаток на волја за изведување дури и на секојдневните обврски, одлагање на работите за некое друго време или друг ден, внатрешна напнатост, исцрпеност и често влегуваат во конфликт со други лица.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Честопати може да дојде до напад на паника како и страв, кои доколку не бидат спречени можат да предизвикаат и посериозни проблеми и оштетувања во нејзиниот организам. Многу е покорисно и подобро за една личност да биде смирена, внимателна, стрплива која знае да се контролира, да го контролира стравот, кој знае да се јави од време на време.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;На сите овие негативни симптоми и промени, жената може успешно да се спротивстави со огромна волја и сила, бидејќи кај сите овие психолошки состојби, улогата на волјата е пресудна за нивно надминување. Таа е главен двигател во животот. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Но одредени жени многу тешко ги прифаќаат природните текови кои се наметнуваат и се она што доаѓа пропратно со нив. Од големо значење е жената да се соочи со реалноста, со вистината, да не дозволува таа да влијае врз неа, бидејќи и покрај сите физички и психички промени таа жена повторно е онаа истата. Единствено организамот претрпува промени, но не и нејзината внатрешност која и понатаму знае да зрачи со убавина. Надворешната убавина се менува, но внатрешната никогаш.Таа засекогаш постанува таква каква што е и треба да се негува и понатаму.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Неисполнетоста, чувството на празнина, ограниченоста секогаш допринесуваат за побрзо стареење и се магнет за многу болести.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Доколку се чувствува исцрпеност на енергијата во организмот, која е и главен двигател, се јавува незадоволство чиј интензитет од ден на ден е се појак и се шири во сите сегменти од животот. Затоа е потребно жената да ја изнајде и допре сопствената смисла на постоење, како и задоволствата кои произлегуваат од сето тоа кое допринесуваат до исполнување како на физичко така и на психичко поле.&lt;br /&gt;
На овој начин се намалуваат и сите негативни симптоми и појави кои се јавуваат за време на климактериоумот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Секоја жена која порано ги осознава убавините со проникнувањето  во своето постоење, многу полесно поминува низ оваа фаза на својот живот. Таа е сосем будна и може да ги ослушне потребите на своето тело, потребите на своите сетила и да ги дарува со она што им е потребно во тој момент.&lt;br /&gt;
&lt;blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;„ Оние кои ја пронашле смислата на својот живот во состојба се да ги поднесат и најтешките животни околности“&lt;br /&gt;
Виктор Франклин – „Во потрага по смислата“&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ако жената работи на себе, може да го подобри квалитетот на својот живот и да води поздрав и позадоволителен живот, сакајќи се себе и останатите. При тоа ќе чувствува полетност, виталност и леснотија во постоењето, а со тоа ќе ги намали и тешкотиите и промените кои настапуваат во овој период од нејзиниот живот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Од големо значење за жената е, таа да се пронајде себеси и во делот на работата која ја исполнува.  Доколку е невработена, потисната и од финансиски проблеми кои дополнително влијаат на нејзиното расположение, потребно е нејзино вклучување и активирање во општествената сфера со свои активности, при тоа искажувајќи ги своите таленти и вештини. Се разбира оваа дополнителна активност го одвлекува нејзиното внимание од проблемите со кои се среќава и ги заменува со позитивни размислувања и ставови кои секако доведуваат до зголемување на квалитетот на нејзиното живеење и таа станува попродуктивна во секој поглед.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Дружењето со луѓе, стари пријатели, блиски, како и зпознавање на нови лица и осознавање на многу нови работи допринесуваат за растење на нејзиното расположение во позитивна смисла, а како рефлексија на сето тоа таа почнува да обрнува внимание на себе, но овој пат не од страв дека старее, туку од љубов кон себе, кон убавото и естетиката. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Многу е битна и размената на лични искуства, подршка или совет од блиски или луѓе кои веќе го поминале овој пат.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Посетите на омилени места, излегување на кафе дури и во тмурните дождливи денови знаат позитивно да делуваат во поглед на нејзиното расположение.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Прошетките во природата, искачување на планински делови како и други телесни активности го ослободуваат ендорфинот кој е заслужен за добро расположение, а дневната светлина и нејзиното искористување се смета како најдобар природен лек против депресија.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Практикување на јога и медитација помага во одвојување од проблемите кои секојневно се јавуваат, доведуваат до опуштање и стивнување на рационалниот ум, соединување со својат подсвест која ни праќа одредени пораки. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Лесната или пак длабоката медитација е божествен дар кој го поедноставува нашиот надворешен живот и го крепи нашиот внатрешен живот. Таа ни дава природен и спонтан живот.Тишината на умот кој се доведува при медитацијата, влијае на исцелување на одредена болка и допира длабоко до вистинската природа на личноста. Доведуваат до рамнотежа по одредена тешка и стресна состојба. Преку овие активности се враќа животната енергија која честопати знае да биде исцрпена и при тоа и дозволува непречено минување низ телото со што помага за исцелување на многу физички и психички промени.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Секоја жена штом ги препознае и почувствува првите симптоми кои ги носат климактериумот и менопаузата, потребно е веднаш да се консултира со стручно медицинско лице кое ќе даде одредени совети и упатствија за понатаму, се разбира и одредени лекарства доколку тоа е потребно.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Здравиот начин на живеење, без влијание на штетните материи и нивно прекумерно уживање како алкохол, цигари, кафе, како и здравата и правилна исхрана збогатена со витамини и минерали играат огромна улога во овој период на жената.&lt;br /&gt;
&lt;blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Присуството на витамини во организмот ја зголемува отпорноста кон одредени болести што е многу важно за одбрамбениот систем кој со текот на годините се повеќе ослабнува &lt;/p&gt;
&lt;p&gt; Паулинг&lt;br /&gt;
&lt;/blockquote&gt;&lt;br /&gt;
Др.Бекер од САД посебно ја истакнува потребата од витаминот „Б“ кој ги намалува психичките проблеми, организмот се подмладува и станува се поенергичен.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Најдобар извор на витамини од групата Б е пивскиот квасец, кој ја продолжува виталноста на организмот, посебно на мозокот и нервите.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Недостигот на Б1 повлекува губење на помнењето и појава на сенилност, губење на апетитот и сонот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Витаминот Б12 важен за производство на антитела, придонесува за зајакнување на имунолошкиот систем.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Калциумот и витаминот Д се многу важни при спречување на остеопорозата и промените кои настануваат на кожата.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Витаминот Е познат како моќен антиокиданс, го запира процесот на оксидација кои се смета за еден од причинителите на процесот на стареење и влијае на обновување на клетките.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Некои истражувања потврдуваат дека личност од 50 години, која зема витамин Е во период од 12 месеци, покажува особини на личност од 40 години. Дејството на овој витамин се зголемува со земање додаток на витамин А ( кој го обновува епителниот слој на клетката) и селен.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Дејството на витамини е взаемно поврзано со дејството на минерали и олигоелементи. Недостатокот на цинк предизвикува ментално растројство.&lt;br /&gt;
Калциумот и магнезиумот влијаат на крвните садови и срцето и негова правилна работа.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Др.Атанас Атанасов во едно свое излагање истакнува дека човечкиот организам во кои се спазени сите функции може успешно да функционира и во своите подоцнешни години. Наведувајќи неколку примери како Бернард Шо, кои интензивно пишувал и во своите 90 години, Микеланѓело кој сликал најдобро во својата 80 деценија а Гете го завршува своето дело Фауст на 82 години.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Секако дека и генетиката има свој дел во процесот на биолошкото стареење и појава на одредени физички и психички проблеми, но тој е мал, некаде околу 30%,а сето останато се препишува на начинот на живеењ,исхраната и начинот на размислување.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Кај луѓето, во овој случај жените кои се хранат со растителна храна, промените во организмот се побавни за разлика од оние кои конзумираат месо во големи количини. Втората група подлегнува на брзи физички, ментални и емоционални промени.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Конзумирање и на одредени лековити билки во форма на чаеви или еликсири успешно влијаат во зголемување на отпорноста на организмот и негова ревитализација. Но сепак нивното користење секогаш треба да биде пропратено со консултација од стручно лице.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;За да се ублажат симптомите во климактериумот и менопаузата потребно е да се избегнува конзумирање на газирани пијалоци, кои поради големите количини на фосфор доведуваат до зголемено губење на калциумот.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Да се одбегнува алкохолот кој е калоричен, но без нутритивна вредност кој при често конзумирање доведува до недостаток на витамините и минералите дури и во големи количини и може да предизвика оштетување на црниот дроб.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Се препорачува зголемена физичка активност, прошетки во природа, како и практикување на јога и медитација. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Жената е потребно да се храни здраво.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Здравствените проблеми укажуваат дека начинот на живеење и исхрана не се во хармонија . Со правилен избор на квалитетна храна во умерени количини, подготвена на соодветен начин може да се заштити организмот од сите дегенеративни процеси.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Испитувањата покажуваат дека позитивните промени во животот кај жената, промена во животниот стил и режимот на исхрана, како и редовни консултации со стручни медицински лица и употреба на додатоци и лековити тревки, можат да спречат голем број на промени кои се јавуваат , дури и со голема упорност од страна на жената може да дојде и до нејзино подмладување.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.odlican.com/v/niko650/002_003.JPG.html&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.odlican.com/v/niko650/002_003.JPG.html&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.odlican.com/d/11851-2/002_003.JPG&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.odlican.com/d/11851-2/002_003.JPG&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Денес не мораме да бидеме доволно стручни во одредување на правилниот начин на исхрана, бидејќи медиумите, интернетот, многу книги и списанија нудат доволно податоци од стручни лица за овој проблем и веќе во секоја продавница има понуда од разновидна здрава храна. Потребна е само волја кај жената, успешно да го надмине овој период од својот животен век.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Одредени медицински податоци превземени од списанието „Биље здравље“&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p15410</comments>
<atom:author><atom:name>niko650</atom:name></atom:author>
<pubDate>Sat, 08 Sep 2012 14:40:09 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p15410</guid>
</item>
<item>
<title>Zimnica koja revitalizuje organizam - kiseli kupus</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p13254</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 31.01.2011 21:48&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kriterijumi, pa i pogled na svet menjaju se sa novim saznanjima. Tako je i sa pojmom mrsavosti i debljine gledanih kroz prizmu zdravlja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do pozitivnog energetskog bilansa u organizmu dolazi kada se hranom unosi vise energije nego sto nam je u datim uslovima potrebno. Zbog toga se organizam trudi da deponuje visak energije, a sa hemisjkog i fizioloskog stanovista najpogodniji oblik za deponovanje su masti. One oslobadjaju najvise energije po jedinici mase (1g masti oslobodi 9,0 Kcal, 1g ugljenih hidrata 4,0 Kcal i 1g proteina 4,0Kcal) i lako se skladiste i metabolisu iz masnih celija. Zbog toga se pri pozitivnom energetskom bilansu visak energije deponuje u obliku masti sto moze da prouzrokuje gojaznost.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Idealna telesna tezina izracunava se prema formuli koja daje indeks telesne mase (ITM) i svi medicinski strucnjaci se slazu da ukoliko su ITM vrednosti izmedju 18,5 – 25 smatra se da je telesna tezina normaln, manje od 18,5 ukazuje da je osoba mrsava, ITM od 25-30 znaci da osoba ima visak kilograma, a vrednost od trideset ukazuje na gojaznost. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Niko nije nevina zrtva suvisnih kilograma, jesti zdravo ne znaci nuzno i sa mukom se uzdrzavati od ukusnih zalogaja. Potrebno je promenuti stavove i navike, i ne treba ici u drasticne promene odjednom, prosto malo samo za pocetak izmenite sadrzaj potrosacke korpe i cesce posegnite za onim sto se nalazi u domu, kao sto su salate, a u zimskom periodu narocito dragocen je kiseli kupus.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/dbwGZurl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/dbwGZurl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Pice zdravlja - rasol&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svakodnevno uzimanje kiselog kupusa u zimskom periodu i ne morate da se plasite respiratornih infekcija i gripa, kaze nas narod. Kiseli kupus je jedinstvena prirodna namirnica kojoj je covek nacinom pripreme za zimu - kiseljenjem pojacao blagotvorni lekoviti ucinak jer se kroz proces fermentacije stvara izuzetno aktivan kobalamin (Vitamin B12), osim toga visok sadrzaj vitamina C ga stavlja u red snaznih stimulansa imunoloske odbrane organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osnovne hranljive sastojke u 100 grama kupusa cine:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;ugljeni hidrati 5,37%&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;proteini 1,4%&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;masti 0,18%&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;voda 92,52%&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;biljna vlakna 2,30&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;&lt;br /&gt;
Mineralni sastav:&lt;/i&gt;&lt;br /&gt;
&lt;ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;kalijum 246&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;kalcijum 47&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;fosfor 23&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;magnezijum 15&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;karotin 0,04&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;nijacin 0,32&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Vitamini: &lt;/i&gt;&lt;br /&gt;
&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; B1 0,05&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;B2 0,04&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;C 46&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovakav sastav cini da je kupus gotovo neizostavna namirnica u svim rezimima u kojima je potrebno ubrazati metabolizam. Zbog ovakvog efekta je redovan u posebnim higijesko dijeteskim rezimima koji se prepisuju u lecenju gojaznosti. Osim sto poboljsava regulaciju nivoa &quot;loseg&quot; (LDL holesterola u krvi deluje i na smanjene vrednosti triglicerida u krvi. Rasol kao napitak se u nasem narodu odavno odomacio kao lekoviti sok za tegobe probavnoga trakta, a odlicno se pokazao i kao pomocno lekovito sredstvo kos smanjenja otoka na zglobovima jer podstice razmenu materija u organizmu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Lekovita salata&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za pripremu lekovite salate potrebno je 250 grama kiselog kupusa, jedna jabuka, sve supene kasike suvog grozdja ili brusnice i kasika hladno cedjenog ulja. Lagano sve izmesajte drvenom kasikom u staklenoj posudi i castite svoj organizam u ovim zimskim mesecima.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p13254</comments>
<atom:author><atom:name>majra </atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 31 Jan 2011 20:48:07 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p13254</guid>
</item>
<item>
<title>Dobro zdravlje i ishrana</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p11270</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6319&quot;&gt;virada&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 17.04.2009 01:45&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nazalost nas dnevni jelovnik ne sadrzi dovoljno elemenata neophodnoh za dobro zdravlje. Voce i povrce se gaji na takvom zemljistu iz kojeg su vec odavno iscrpljeni korisni sastojci. Zatim, posto vecina ljudi zivi u gradovima, voce i povrce koje tamo kupuju je ubrano zeleno, da bi moglo da se transportuje do grada. Zbog toga ono sadrzi jako malo mikro-molekula, biljnih jedinjenja koji se zovu fitonutrienti. Koji se stvaraju u vocu i povrcu, ako je na prirodan nacin sazrelo. Mozemo dodati jos i to da mi vecinu korisnih sastojaka, koje nam priroda daje u hrani unistavamo kuvanjem, zamrzavanjem, konzerviranjem i dodavanjem raznih aditiva za poboljsanje arome.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vecina ljudi ne jede dovoljno voca i povrca, a oni koji to cine, uglavnom jedu ono koje sadrzi veoma malo korisnih sastojaka. Polako pocinjemo da razumevamo koji je to razlog zbog kojeg moderno drustvo boluje od sitnih bolesti za koje nasi preci nisu uvopste ni culi. Buduci da se fitonutrienti sintetizuju jedino u biljkama koje su potpuno sazrele, vecina ljudi nije u mogucnosti da uziva u njihovom blagotvornom dejstvu na poboljsanje zdravlja. Ta biljna jedinjenja, (fitonutrienti) cuvaju zrele biljke od stetnog ultraljubicastog zracenja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada uzimamo vitamine ili neke druge antioksidanse, da bi zastitili nas organizam od slobodnih radikala, oslobadjamo se stetnih materija i od ostecenja izazvanih na povrsini celija. Fitonutrienti prodiru u celijsko jezgro da bi unistili slobodne radikale i popravili njima izazvana ostecenja.&lt;br /&gt;
Casopis Newsweek je na naslovnoj strani objavio clanak o fitonutrientima u kojem pise: bioloski kvalitetne namirnice - narocito voce i povrce - su te koje nas stite od bolesti. U svakom zalogaju paradajza ili kajsije naprimer, ima na hiljade takvih sastojaka. U svetu tamo gde se nauka dodiruje sa zdravljem, fitonutrienti su sledeca velika stvar.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nacionalni institut za istrazivanje raka ( National Cancer Institut ) je toliko zainteresovan za njih, da je pokrenuo projekat vredan vise miliona dolara za izolaciju i proucavanje fitonutrienata -(sastojaka iz zrelog voca i povrca). Ovi sastojci pomazu kod bolesti srca, visoki pritisak i holesterol, kod alergija i jos mnogih oboljenja, lista je zaista imresivna. Dobro zdravlje i ishrana, zapocinju mnogo ranije pre naseg zaceca i velikim delom zavisi od genetske strukture i hranljivih sastojaka koje su nam roditelji spakovali za put. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Priroda nam zaista obezbedjuje savrsenu hranu. Naucna istrazivanja su dokazala da nepravilna ili nedovoljna ishrana ne samo da usporava rast kod dece, nego i usporava psihicki razvoj i stvara probleme u ponasanju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Trebamo posvetiti puno paznje nasoj ishrani, jer je ona ne samo doprinos nasem zdravlju i lepoti, i ako je to najvaznije za svakog coveka, ona je i nas odraz. Trebamo uzimati iz prirode sve sto nam daje, na taj nacin mozemo uspostaviti ravnotezu unutar sebe, jacati imuni sistem i samim tim biti mnogo zdraviji!&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p11270</comments>
<atom:author><atom:name>virada</atom:name></atom:author>
<pubDate>Fri, 17 Apr 2009 01:45:07 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p11270</guid>
</item>
<item>
<title>Ishrana majke u periodu dojenja</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10639</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6019&quot;&gt;sevaljta&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 16.01.2009 20:14&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Majra,&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hvala puno na opsirnom odgovoru. Beba je sad skoro dva i po meseca i grcevi su malo popustili. Vrlo mi znaci vase objasnjenje o uvodjenju namirnica, pa cu sada to i da primenim. Zvuci vrlo logicno :D &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve najbolje svima u Novoj godini.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10639</comments>
<atom:author><atom:name>sevaljta</atom:name></atom:author>
<pubDate>Fri, 16 Jan 2009 19:14:17 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10639</guid>
</item>
<item>
<title>Ishrana majke u periodu dojenja</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10542</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 04.01.2009 19:07&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sevaljta,&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;period dojenja je prirodno stanje u kome postoje povecane energetske potrebe organizma ne samo zbog dojenja, vec i zbog promena kojima je Vas organizam izlozen, manje spavate, aktivniji ste, hormoski status je drugaciji pa se vise znojite tj. gibite tecnost... Dojenjem se odrzava laktacija, tj. lucenje mleka, jer je ono nervni podrazaj s jedne strane za produkciju prolaktina koji omogucava biosintezu primarnog proteina kazeina, neophodnog za produkciju mleka, a sa druge strane je nadrazaj koji indukuje produkciju oksitocina hormona koji podstice kontrakciju glatke muskulature dojki te tako potpomaze istiskivanje mleka pri dojenju. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zahvaljujuci ovom mehanizmu uvek se stvara kolicina mleka reciprocna kolicini podojenog mleka. Ako se dojka ne prazni, vec nakon dva dana sekrecija dozivljava pad. Prema preporuci Nacional Risrch Councila dojilja treba 500 kcal vise u odnosu na uobicajenu energetsku potrebu van stanja graviditeta i dojenja. U proseku treba da je unos proteina povecan od 10-25%, vitamini iz grupe B (B-1, B-2), vitamin C, E i minerali. Takodje je nuzan veci unos tecnosti u odnosu na stanje pre trudnoce i porodjaja. Da li je energetska vrednost hrane dovoljna znaćete veoma jednostavno, jer ako je mala mršavićete, a boja urina ce biti tamnija i kolicinski oskudnija. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hrana treba da bude raznovrsna sa malo vecim unosom voca povrca, mlecnih proizvoda, i kvalitetnog mesa. Prakticno to znaci belancevine cete obezbediti konzumiranjem posnijeg teleceg, pileceg (odstranjena koza), juneceg mesa, ali i svinjskog i ribe. Svakodnevno dakle imate tri glavna obroka gde uz varivo imate meso, znaci kada jedete sarmu onda uz nju dodajete jednu sipacu kasiku pire krompira ili recimo za dorucak jedete jedno jaje (dva nedeljno, moze to da bude i u jednom danu) ali uz njega kao prilog dodajete supenu kasiku pavlake i parce hleba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Koristite svakodnevno mleko ali ako ne volite slatko mleko (1l) sasvim je adekvatno da konzumirate fermentisane mlecne proizvode, kiselo mleko, jogurt, mladi sir, ali vam opet kazem sa merom, naprsoto treba da budete na margini sitog i gladnog. Ono sto je vazno je dovoljan unos tecnosti jer voda cini visok postotak mleka stoga se i preporucuje unos izmedju 1,5 – 3 l (koliko se i gubi) ali opet naglasavam to nije kolicina mleka, vec tecnost koju unosite, corbama, supama, sokom od voca i povrca, mlekom i dakako vodom. Da ne ulazim u podrobnija objasnjenja osecaja gladi, tj. zedji preporuka je da uvek imate pored sebe casu vode ili soka da biste mogli da pijuckate tokom samog podoja ili nakon podoja. Sustinski imate tri glavna obroka i male obroke pre svakog podoja, koji se sastoje od jedne vocke, ili jednog vocnog jogurta, case soka ili jednog kolaca. Znaci sve uzimate sa merom, ne pijete litru soka od limuna dnevno jer je on bogat u sadrzaju vitamina C(!), ili ne pojedete dve banane odjednom, jasno je i vama da ta kolicina mora da menja ukus i miris izlucenog mleka pa i PH vrednost i da moze biti uzrokom tegoba u varenju kod bebe.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakako, redje jedite przenu, pohovanu i masnu hranu, kao i slatkise, zbog praznih kalorija, ali ih nemojte eliminisati. Ne postoji nijedan dokaz da odredjena hrana uzrokuje kod beba grceve! Oni imaju jako razvijeno culo ukusa i naravno da reaguju na promenu ukusa mleka, zbog jos uvek nedovoljno formirane, crevne flore kod deteta mogu reaguju na odredjene namirnice sa blagim tegobama zbog cega u pocetku treba izbegavati namirnice sa ljuskom (kupus, pasulj, kikiriki, gazirana pica...), jako zacinjena jela (ljuto, kiselo, papreno), ali nikako trajno, vec ih postepeno po malo uvoditi u svoju ishranu, kao sto i detetu uvodite kasnije nove namirnice. Dakako, da sam sigurna da nikada niste dali detetu prvi put porciju graska, vec kasikicu dve prethodno obradjenog i kombinovanog sa namirnicom koju je dete vec prihvatilo. Tako i vi treba da se ponasate, ovakve obroke stavite za glavne uz prilog bogat cerealijama, varivom i neka prethode minimum dva-dva i pol casa dojenju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Unos alkohola se ne preporucuje. U nasem narodu se dojiljama daje pivo, da bi imala vise mleka. Medjutim, to naucno nije potvrdjeno, pa nemojte sa tim ciljem da ga pijete. Ako vam se pije nesto od alkohola to moze da bude pola case vina ili piva nedeljno. Takodje i kafa, ne morate da prestanete da uzivate ako volite kao napitak, ali konzumaciju ogranicite na jednu kafu eventualno dve, s tim da je uzimate minimalno dva casa pre podoja. Sustina je da se ne pojede nicega u kolicini koja zdravorazumski nije prihvatljiva. Znaci ne vazi fraza „jedite za dvoje“, i ne postoje zabranjene namirnice za zenu koja doji izuzev pusenja! &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da bi ste predupredili pojavu grceva, pazljivo dojite bebu, u dobrom polozaju, da ne guta vazduh, znaci da kada prihvati mamilu oreola meko naleze na usne, pravite pauze, podignite dete u toku samog podoja pri promeni dojki, da izbaci progutani vazduh, pa nastavite podoj. Budite smireni i prenesite na njega uzitak samog cina hranjenja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nadam se da sam vam bar malo pomogla osvrtom.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10542</comments>
<atom:author><atom:name>majra </atom:name></atom:author>
<pubDate>Sun, 04 Jan 2009 18:07:04 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10542</guid>
</item>
<item>
<title>jelovnik za dojilje</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10539</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6019&quot;&gt;sevaljta&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 04.01.2009 13:27&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zdravo svima,&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tema je vrlo interesantna i valjalo bi da se sto vise ljudi obavesti o ovim stvarima i da se cesce ponavlja, jer je nas uobicajeni jelovnik daleko od zdrave ishrane.&lt;br /&gt;
Ja sam dosta toga procitala, ali uvek ima sta jos da se nauci. Trenutno me opterecuje moj nacin ishrane, jer sam se porodila pre dva meseca i htela bih mojoj bebi da olaksam prolazak kroz period grceva. Citajuci po internetu i slusajuci savete dosta namirnica se ne preporucuje u periodu dojenja jer izaziva grceve kod bebe (luk, mahunarke, kupus, kelj, citrusi, jaja, neki spominju i mlecne proizvode). Ali onda ostaje jako malo za kombinovanje obroka i unos dovoljnih kolicina svega potrebnog, opet, za proizvodnju mleka za dojenje. Malo se vrtim u zacaranom krugu.&lt;br /&gt;
Ima li neko iskustva po tom pitanju i savet za neki konkretan jelovnik?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Unapred zahvalna:)&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10539</comments>
<atom:author><atom:name>sevaljta</atom:name></atom:author>
<pubDate>Sun, 04 Jan 2009 12:27:48 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10539</guid>
</item>
<item>
<title>Osvezavajuca, hranjiva, bezalkoholna pica od zitarica</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10329</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6313&quot;&gt;kvartal&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 15.12.2008 12:46&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Kvas - najkraći put do zdravlja i lepote &lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sastojci za spravljanje koncentrata kvasa bili su tajna sve od IX veka do danas. Kvas vodi poreklo iz Rusije, a proizvodi se u Japanu, Americi i kod nas – u BIP-u. 1993.god. pridružen je grupi prirodnih napitaka – zelena jabuka. To je inače nacionalni ruski napitak sa viševekovnom tradicijom, čiji je kvalitet dokazan i proveren kroz hiljadugodišnju upotrebu... &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Okrepljujući je i osvežavajući bezalkoholni napitak za dobro zdravlje i dug život. Specifičnog je ukusa i mirisa. To je prirodni napitak od raži, ječma, pivarskog kvasca, heljde, koštičavog voća i meda. Izuzetno je bogat vitaminima B1, B2, B6, E i PP faktorom. Sadrži i dragocene minerale – kalcijum, magnezijum, gvoždje. Jedna flašica kvasa zapremine 0,33 l zadovoljava dnevnu potrebu organizma za vitaminima B i pomenutim mineralima.&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.bip.rs/kvas.htm&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.bip.rs/kvas.htm&quot;&gt;izvor&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Boza - osvežavajuće bezalkoholno piće&lt;/b&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobija se fermentacijom vodenog rastvora kukuruza - projinog brašna, šećera i kvasca. Pije se hladna, boja je žućkasta, tečnost je zamućena kao gusti sok (đus). Zanatlija koji pravi bozu se naziva bozadžija.&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.wikipedia.or/sr&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.wikipedia.or/sr&quot;&gt;izvor&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mene ovo pice orijentalnog porekla podseca na detinjstvo, na miris onih starih poslasticarnica sa najboljom baklavom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mogu se kupiti u prodavnicama zdrave hrane.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10329</comments>
<atom:author><atom:name>kvartal</atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 15 Dec 2008 11:46:25 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p10329</guid>
</item>
<item>
<title>Nova piramida ishrane</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p9398</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 17.07.2008 21:02&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nova istrazivanja nutritivnog sadrzaja prehrambenih namirnica uslovila je novi dizajn prehrambene piramide koja napusta stari koncept prehrambenih grupa koje leze horizontalno jedna iznad druge. Umesto toga srodni prehrambeni proizvodi se poput klinova razlicite sirine protezu od baze do vrah priramide. Na jednoj strani piramide je prikazana ljudska figura kako se penje stepenicama ka vrhu sto simbolikom naglasava vaznost fizicke aktivnosti. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/kpToGVgl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/kpToGVgl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U cilju sto bolje promocije i brzeg usvajanja pozeljnih navika u prehrani americko ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa vladom promovisalo interaktivan &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.mypyramid.gov/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.mypyramid.gov/&quot;&gt;sajt&lt;/a&gt;. Unosenjem starosti, pola, visine, tezine i nivoa dnevne aktivnosti korisnicima se nudi personalizovan skup preporuka o pozeljnim vrstama i kolicini namirnica za svaki dan. Sajt MyPiramide.gov ukljucuje i bazu podataka sa osam hiljada vrsta prehrambenih proizvoda i 600 tipova fizicke aktivnosti, manipulacijom ovih podataka korisnici mogu napraviti licni “profil” i analizirati i pratiti tok svoje dijete. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovogodisnje smernice u pogledu zdrave ishrane stavljaju akcenat na upotrebu integralnih zitarica umesto preradjenog i poliranog zrnevlja, vise voca, povrca i mlecnih proizvoda sa niskim postotkom masnoce, nemasno meso i izrazito male kolicine secera. Kako vecina ljudi vizuelno pamti promovisan je i model &quot;tanjira&quot;, budite inventivni odstampajte ga i zalepite na vrata od frizidera sigurna sam da ce posluziti svrsi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/8c3Eozfl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/8c3Eozfl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p9398</comments>
<atom:author><atom:name>majra </atom:name></atom:author>
<pubDate>Thu, 17 Jul 2008 21:02:55 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p9398</guid>
</item>
<item>
<title>Proleće se piše zelenom bojom</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8583</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 31.03.2008 14:44&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Stiglo nam je proleće, i vreme je da pored kaputa i kišobrana zbacimo sa sebe i višak kilograma ili samo onu groznu suvu hranu u kombinaciji sa povrćem iz zamrzivača ili plastenika...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sedenje za kompjuterom pogoršava situaciju dodatno ali ja lično nisam spremna da se toga odreknem, i zato nalazim bolja rešenja a pritom su još i zdrava, nije li to divno?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;span style=&quot;color: green&quot;&gt;&lt;b&gt;Zelena salata&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hm, lično je ne volim pošto imam osećaj kao da žvaćem travu ali kada pogledam njene prednosti - moraću da je zavolim, kao i one &quot;divne&quot; i &quot;jako ukusne&quot; - čitaj -&quot;zdrave&quot; klice i integralni skup proizvoda. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ol type=&quot;1&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;Prva i važna stvar je da zelena salata sadrži veliku količinu vode - 95%, a ukapirali smo da je to dobro iz više razloga.&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;Druga - ima malu kalorijsku vrednost - 60kj na 100gr&lt;br /&gt;
Ako će nas velika količina vode koju sadrži zasititi, ova druga stavka znači da nas neće ni ugojiti.&lt;br /&gt;
Treće - ima malu energetsku vrednost, ali zato ima mnogo vitamina i mineralnih materija.&lt;br /&gt;
&lt;/ol&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Minerali&lt;/b&gt; - Kalcijum - 25 mg,gvožđe - 0.5 mg, zatim magnezijum, jod, kobalt,mangan, nikl, silicijum, bakar&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Vitamini&lt;/b&gt; - Vitamin C - 24 mg, Kompleks vitamina B, karotin, vitamin E&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zelena salata je i lekovita osim što smanjuje bol, otklanja nesanicu i nervozu, teksaški naučnici su dokazali da četiri tanjira zelene salate nedeljno sprečava pojavu &lt;b&gt;raka pluća.&lt;/b&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Materije iz nje blokiraju ćelije raka i usporavaju razvoj bolesti udisajnim putevima. Dakle, pušači - posle svake cigarete žvaćite vezu zelene salate.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;A pored toga zelena salata i umanjuje uticaj štetnog vazduha i alergene prašine.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da se nadovežem na post o Pančevu - neka svako u saksiji gaji malo zelene salate.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedino pravilo je da je operete i poslužite neposredno pre jela kako ne bi stvarno imali utisak da jedete izgužvanu travu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Začini i prelivi za zelenu salatu:&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ol type=&quot;1&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; 1/2 šolje ulja, sok od osrednjeg limuna, kašika crnog vina,kašičica senfa, kašika meda, čen izgnječenog belog luka i malo bibera.&lt;br /&gt;
II - Umutiti 3 kasike ulja, 1-2 kasike sirceta ili soka od limuna, malo soli, na vrh noza secer, manju glavicu struganog crnog luk, malo bibera i kasicicu sitno iseckanih zacinskih trava (persun, celer, mirodjija, domaca menta, majcina dusica)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Dobro umutiti jednu do dve kasike ulja, isto toliko sirceta ili soka od limuna, malo soli i secera, persunovog lista i na kraju dodati 2 kasike kisele pavlake, a po zelji istrugan crni luk ili izgnjecen beli luk.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Izmesati 125 g majoneza, 2 kasike kisele pavlake, 2 kasicice struganog rena i na vrh noza secera.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Napraviti marinat od pola solje maslinovog ulja, 2 kasike vinskog sirceta, kasicica soli na vrh noza mlevenog bibera i 2 kasike sitno iseckanog bosiljka pa u ovom drzati isecen paradajz 2-3 sata pre sluzenja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Umutiti solju kiselog mleka sa sitno iseckanom mirodjijom, a po zelji dodati beli luk i dva tvrdo skuvana i sitno iseckana jajeta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Umutiti pola solje ulja, kasicicu senfa, kasicicu soli, 4 kasike soka od limuna i na kraju dodati sitno iseckanu ljutu papricicu.&lt;br /&gt;
&lt;/ol&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;A evo i jedno jelo koje moze da posluzi i kao glavno&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/dR9CIacl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/dR9CIacl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Operemo listove salate i ostavimo ih 30 minuta u vodi da povrate svezinu i postanu socni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ocistimo i isecemo crni luk prvo na pola pa zatim te polumesece na sto tanje.&lt;br /&gt;
Operemo i isecemo &quot;cherry&quot; paradajz na polovine ili u nedostatku obican paradajz na sitne komadice.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Otvorimo konzervu sa tunjevinom i dobro je ocedimo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pomesamo sve sastojke u ciniji za salatu i dodamo persun ili origano.&lt;br /&gt;
Napravimo preliv tako sto dodamo na 1 dl. jabukovog sirceta jednu kasiku senfa (u ovisnosti od jacine preliva moze se dodati manje ili vise), mleveni biber i so.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobro izmesamo sastojke za preliv i nakon toga dodajemo kap po kap maslinovo ulje neprestano mesajuci smesu (moze i mikserom) dok se ne stvori jedna homogena masa, gusta i konzistentna boje senfa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prelijemo pripremljenu salatu sa tim i dobro promesamo.&lt;br /&gt;
Ostavimo 10-ak minuta da salata i paradajz dobro upiju preliv.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8583</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 31 Mar 2008 14:44:55 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8583</guid>
</item>
<item>
<title>Ne izgleda sve kao sto smo nauceni</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8456</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3008&quot;&gt;buntovnik bez razloga&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 11.03.2008 17:02&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://video.google.com/videoplay?docid=9014552245997479572&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://video.google.com/videoplay?docid=9014552245997479572&quot;&gt;Udderly Amazing&lt;/a&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vecina od nas ovde zna engleski pa ce razumeti sto je na ovom video zapisu. Ja licno nemam ni vremena ni zivaca da prevodim sve ovo na nas jezik.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uglavnom sta hocu da kazem, to je da treba gledati na sve iz vise uglova pa onda praviti neke svoje zakljucke.&lt;br /&gt;
S ovim sto sam postavio ne zelim nista vise nego da se prikaze i druga strana medalje.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8456</comments>
<atom:author><atom:name>buntovnik bez razloga</atom:name></atom:author>
<pubDate>Tue, 11 Mar 2008 16:02:43 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8456</guid>
</item>
<item>
<title>Kratak opis pojmova u ishrani</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8452</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 10.03.2008 23:11&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nekoliko kratkih objašnjenja termina vezanih za ishranu čija objašnjenja nisu ranije pomenuta&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Alge&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Biljke koje rastu u moru ili u slatkim vodama. Mogu se koristiti kao hrana, začin, za ukrašavanje jela ili u obliku kapsula ili praha. Bogat su izvor belančevina, ugljenih hidrata i vlakana, a sadrže vrlo malo masti. Ističu se visokim sadržajem kalcijuma, joda, vitamina A, C i kompleks vitamina B. Prečišćavaju i pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Aminokiseline &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Osnovni elementi od kojih se sastoje belančevine. Od ukupno 20 aminokiselina, osam moramo unositi hranom jer ih ljudski organizam ne može sam proizvoditi. Aminokiseline se međusobno spajaju stvarajući milijarde kombinacija, a time i milijarde belančevina. Nalazimo ih u hrani životinjskog porekla (meso, riba, jaja, mleko, itd.), u mahunarkama i žitaricama. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Bifidus &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Mlečne bakterije, probiotici koji se dodaju tradicionalnim mlečnim fermentima zbog blagotvornog delovanja na ravnotežu crevne bakterijske flore. Bifidus bakterije, koje sprečavaju razmnožavanje nepoželjnih mikroorganizama u crevima, dodaju se jogurtima i frapeima. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Bioflavonoidi &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Hemijske materije velike antioksidantne moći, poznate po svojim antikancerogenim svojstvima. Deluju u kombinaciji s vitaminom C, jačaju krvne sudove, stimulišu telesne odbrambene mehanizme i štite od efekata zagađenja. Nalaze se u voću kao što su grožđe, narandže, limun, trešnje, višnje i brusnice. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Enzim &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
U ljudskom organizmu deluju hiljade enzima koji omogućavaju obnavljanje istrošenih stanica, pretvaraju hranjive materije u energiju i osnovne sastojke, eliminišu otpadne i strane materije iz organizma. Olakšavaju, ubrzavaju i kontrolšu sve ključne procese u telu. Posebno mnogo enzima nalazimo u ananasu i papaji. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Fitoestrogen &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Hemijski spoj biljnog porekla sličan ženskom hormonu estrogenu. Ublažava neugodne simptome menopauze i sprečava gubitak kalcijuma iz kostiju. Nalazimo ga u soji i mahunarkama. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Fruktoza&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Šećer iz voća, povrća i meda. Nalazi se u mnogim proizvodima za dijabetičare. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Ginseng &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Biljka koja potiče iz Kine i Koreje. Aktivni sastojci ginsenoidi nalaze se u korenu biljke. Ginseng sadrži i vitamine grupe B, zatim vitamin C, kalcijum, gvožđe, fosfor, jod, magnezijum, cink i bakar. Istraživanja su pokazala da ginseng daje osećaj snage i neutrališe štetne uticaje stresa. Pošto se radi o prirodnom stimulansu koji podstiče rad nervnog sistema i povećava telesnu energiju, preporučuje se kontrolisan unos pod stručnim nadzorom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Glikogen &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Glikogen predstavlja primarnu skladišnu formu ugljenih hidrata - oko 100 g glikogena nalazi se u jetri i mala količina u mišićima. Kada telu zatreba brzo prelazi u krv da osigura potrebnu energiju. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Glukoza &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Jednostavan šećer bele boje, u kristalima, rastvorljiv u vodi. Najvažnija funkcija mu je da osigura trenutnu energiju celom organizmu i apsorbuje se direktno iz creva. Ostali ugljeni hidrati se pre iskorišćenja pretvaraju u glukozu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Gluten &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Belančevina koja se nalazi u žitaricama poput pšenice, zobi, ječma i raži. Neke osobe ne podnose gluten, što se manifestuje na različite načine, u zavisnosti od vremena kada se bolest pojavila. Bolest se zove cerikalja i ubraja se u najčešće hronične želudačno-crevne bolesti dece i odraslih. Za smanjenje rizika oboljevanja od cerikalije preporučuje se uvesti gluten u detetovu ishranu kad to odredi pedijatar, i to postepeno.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Guarana&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Guarana je plod grma Paullinia iz područja Amazone. Zbog njegovih brojnih blagotvornih svojstava, indijanska plemena Amazone gaje ga već vekovima. Na Zapadu je počeo da se primenjuje sredinom 20 veka. Aktivna supstanca guaranin jača telesne i psihičke sposobnosti, održava budnost na prirodan način i osigurava organizmu prijatan osećaj snage i zadovoljstva. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Integralno &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Integralni proizvodi koji dolaze na tržište nerafinirani, u prirodnom sastavu, uključujući i potpun sadržaj vlakana. Smanjuju apsorpciju masti u crevima, sprečavajući time kardiovaskularne bolesti i određene oblike raka. Osim toga, integralne namirnice ne gube svoj sadržaj vitamina (posebno vitamina E i B kompleksa) i minerala, zbog toga donose telu belančevine i zaštitne materije. Njihova vlakna povećavaju volumen sadržaja creva poboljšavajući njihovo pražnjenje. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Kofein&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Sastojak dobijen iz biljaka ili se proizvodi i koristi kao aditiv u određenim prehrambenim proizvodima. Stimuliše centralni nervni sistem i deluje kao diuretik. Može se primenjivati u lečenju glavobolje i za kratkotrajno ublažavanje umora ili pospanosti. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Holesterol&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Holesterol je supstanca slična vosku i nepohodna je za izgradnju tkiva i funkcionisanje organizma. To je masnoća koja se topi samo u mastima. Samo manje količine se nalaze u krvi. Holesterol u krvi učestvuje u stvaraju hormona, pomaže sintezu vitamina D i bilijarne kiseline. Kada su vrednosti holesterola u krvi povišene (iznad 5 mmol/l), raste rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Holesterol se nalazi u mastima životinjskog porekla (meso, punomasni mlečni proizvodi i žumancetu), a nema ga u biljnim mastima. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Laktoza &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Mlečni šećer. Osim u mleku, laktoza je prisutna i u siru, jogurtu i mlečnom sladoledu. Kod nekih osoba mleko izaziva proliv, što je posledica nepodnošenja laktoze. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Laktobacili &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Vrsta mlečnih bakterija otpornih na želudačnu kiselinu, koje iz tog razloga žive stižu u creva i poboljšavaju mikrobiološku ravnotežu u sistemu varenja. Acidofili i casei immunitas neke su od varijanti tih &quot;dobrih&quot; bakterija. Često se dodaju mlečnim proizvodima da pojačaju njihovo zaštitno delovanje na varenje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Lecitin &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Skup lipida (masti) dobijenih iz semenki soje. Ti su lipidi deo staničnih membrana i pomažu u varenju masti i njihovom transportu kroz krvotok. Lecitin poboljšava pamćenje i suprotstavlja se negativnim delovanjima stresa. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;&quot;Light&quot; proizvodi &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Prehrambeni proizvodi koji imaju manju energetsku vrednost od svojih prvobitnih varijanti, što se postiže smanjenjem udela masti i količine ugljenih hidrata ili primenom zamene za masnoće. Da bi neki proizvod bio &quot;light&quot;, smanjenje energetske vrednosti mora iznositi najmanje 30% u odnosu na referentni proizvod (što mora biti navedeno na pakovanju). &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Matični mleč &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Supstanca koju proizvode pčele, a kojom se hrani njihova matica. Matica živi u proseku 5 godina, dok ostale pčele obično žive 3 meseca. Zbog belančevina, vitamina i minerala koje sadrži, matični mleč je jedna od prirodnih supstanci najkompletnijeg sadržaja. Aktivne materije iz matičnog mleča potiču obnovu stanica i olakšavaju rast. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Osnovne masne kiseline &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Masti se sastoje od masnih kiselina koje mogu biti zasićene i nezasićene. Zasićene su čvrste na sobnoj temperaturi (maslac, slanina...) i podstiču nakupljanje LDL, dok su nezasićene tečne na sobnoj temperaturi (biljna ulja), a donekle potpomažu uklanjanju holesterola. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Pivski kvasac &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Bogat je izvor aminokiselina, minerala i vitamina grupe B, i zbog toga dobra dopuna ishrane u mladosti, kao i u oporavku od bolesti ili kod pojačane fizičke i/ili mentalne aktivnosti. Pivski kvasac ujedno poboljšava varenje i pomaže protiv anemije. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Polen&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Sastoji se od ranulata koji proizvode pčele mešajući cvetni polen. Bogat je osnovnim aminokiselinama, vitaminima, mineralima i masnim kiselinama. To je izrazito koncentrisan proizvod koji poboljšava funkcije organizma i mentalnih sposobnosti. Svaki dan se može uzimati 1 do 3 kašičice sa sokom, mlekom ili jogurtom, po mogućnosti na prazan želudac.&lt;br /&gt;
Polen može biti uzročnik alergijskih reakcija, naročito kod dece. U početku korišćenja uzimati manje doze.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Polifenoli &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Antioksidantni spojevi vrlo korisni za prevenciju raka i kardiovaskularnih bolesti. Sadrži ih kakao, a time i čokolada. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Saharoza &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Rezultat spajanja glukoze i fruktoze. To je običan šećer koji koristimo u ishrani, a nalazimo ga u šećernoj trski, repi i nekom voću. Saharozu unosimo i u poslasticama i zaslađenim napicima. Svaki gram ima 4 kalorije. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Soja &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Mahunarka velike hranljive vrednosti. Soja sadrži belančevine, korisne nezasićene masti, ugljene hidrate, vlakna, minerale i vitamine. Pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze (zahvaljujući delovanju antioksidanta genisteina) i usporava apsorpcije glukoze. Zbog estrogenskog delovanja genisteina, služi za sprečavanje raka prostate.&lt;br /&gt;
O njoj će u nastavku biti još reči, pošto su mišljenja, oko njenog dobrog delovanja na organizam, podeljena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Skrob &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Složeni ugljeni hidrat dobijen iz glukoze, u obliku sićušnih zrnaca bele boje, nerastvorljiv u hladnoj vodi. Predstavlja energetsku rezervu biljaka. Namirnice koje ga sadrže (žitarice, krompir) moraju se skuvati da bi se mogle variti. Te namirnice sadrže i puno vlakana koje podstiču smanjenju količine holesterola u krvi, regulišu rad creva i sprečavaju zatvor. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Trigliceridi&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Lipidi koji se sastoje od masnih kiselina, a telo ih koristi kao energiju. Nakon jela, organizam uzima masnoće iz namirnica i oslobađa trigliceride u krv, koja ih prenosi celim organizmom da bi mu osigurali energiju ili da ih telo uskladišti kao zalihe. Postoji veza između visokih vrednosti triglicerida u krvi i povećane opasnosti oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.&lt;br /&gt;
Previše triglicerida u krvi može biti povezano s gojaznošću, životnom dobu, bolestima poput dijabetesa ili nekih bolesti bubrega ili pak ima neki genetski uzrok. Da bi se normalizovala količina triglicerida u krvi, preporučuje se dijeta za mršavljenje. Treba i trajno promeniti prehrambene navike - jesti manje masti i piti manje alkohola i barem 2-3 puta nedeljno jesti ribu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Voda &lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Predstavlja više od 60% telesne težine i glavni je sastojak krvi, limfa i svih telesnih tečnosti. Mokraćom, znojem, disanjem i stolicom izgubimo oko 2,5 litre vode dnevno, a tu količinu moramo nadoknaditi ispravnim unosom vode ili hrane koja je sadrži (mleko, voće, povrće, itd.). &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8452</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 10 Mar 2008 22:11:54 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8452</guid>
</item>
<item>
<title>Mleko i mlečni proizvodi</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8401</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 05.03.2008 21:42&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najveći deo mleka čini voda, a manji deo suve materije. Od suvih materija najviše ima mlečne masti, belančevina, mlečnog šećera, laktoze i minerala . Pored toga u mleku se nalaze vitamini rastvorljivi u vodi i oni rastvorljivi u mastima, zatim enzimi, hormoni i dr. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najvažniji sastojak mleka je kalcijum, koji se baš iz mleka najbolje iskorišćava.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Kalcijum je neophodan i za rast i razvijanje kostiju i zuba, nervnog sistema, zaceljivanje rana, izgradnje antitela, Da bi ove mineralne materije mogle da koriste našem organizmu, moramo uz njih da unesemo i vitamin D, jer on potpomaže taloženju kalcijuma i fosfora u kostima i zubima.&lt;br /&gt;
Bez obzira na to koliko mleka pijete, vitamin D je potreban kao pomoć vašem organizmu da koristi kalcijum i fosfor koji se nalazi u mleku i koji su neophodni za formiranje kostiju. Možete sebi obezbediti izvesnu količinu vitamina D ako se preko leta sunčate, ali, radi veće predostrožnosti, treba da uzimate po jednu supenu kašiku ribljeg ulja dnevno preko leta, a po dve ostalih meseci u godini.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kalcijum se u organizmu 99% nalazi u kostima, a 1% je važan za odvijanje niza vitalnih procesa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Potrebno je dnevno unositi dovoljne količine kalcijuma, inače će organizam, u nedostatku ovog minerala u organizmu, uzimati kalcijum koji se nalazi u kostima, gde se ovaj mineral skladišti. Ako ne unosimo minimalni zahtev organizma za kalcijumom svakodnevno, organizam će sav taj kalcijum crpeti iz kostiju, i na kraju kosti mogu postati krthke i lomljive, odnosno može doći do &lt;b&gt;osteoporoze.&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da bismo to sprečili, potrebno je uzimati dovoljne količine mleka i mlečnih proivoda u detinjstvu i ranoj mladosti, kako bi se kosti izgradile i organizam stvorio zalihe ovog dragocenog minerala.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/tEzwOeGl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/tEzwOeGl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Što više kalcijuma ima u kostima, kosti će kasnije biti jače i koštana masa će se sporije gubiti, posebno posle 35 godine, pošto posle 35 godine koštana masa dostiže svoj vrhunac, i od tada kreće do njenog postepenog gubitka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Litar mleka ili 5 čaša jogurta zadovoljavaju dnevnu potrebu organizma za kalcijumom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Dnevne potebe&lt;/b&gt; odraslih su od 1000-1500 mg&lt;br /&gt;
 -dece od 2 do 10 godina oko 800 mg kalcijuma&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Od nemlečnih proizvoda kalcijum sadrže i orasi, pasulj i sitna plava riba sa kostima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ukoliko pripadate onim osobama koje ne vole da piju mleko, pokušajte da ga uzimate u kuvanoj hrani ili sa žitaricama.&lt;br /&gt;
 Ukoliko ste alergični pokušajte da mleko nadomestite mladim sirom koji ima hranljivu vrednost sličnu mleku. Mladi sir obiluje proteinom, ali nije tako bogat kalcijumom. Prema tome, iako je sir izvrsna hrana treba ga koristiti kao dodatak.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8401</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Wed, 05 Mar 2008 20:42:36 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8401</guid>
</item>
<item>
<title>Pregled jelovnika</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8366</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 27.02.2008 11:30&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dnevni bioritam ljudskog tela obuhvata tri faze: Od podneva do 20:00 idealno je vreme za jelo, od 20:00 do ranog jutra traje proces apsorpcije hranljivih sastojaka, a od 04:00 do podneva eliminacija štetnih materija iz organizma. Prilagodimo li ishranu tom bioritmu, svome telu činimo veliku uslugu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada se probudite prvo što treba uneti u organizam je velika čaša vode, kako bi bubrezi nadoknadili izgubljenu vodu, a pogotovo to trebaju činiti oni koji pate od bubrega.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Umesto obične, još je bolje pomešati pola litre mlake vode, sa iscedjenim sokom od pola limuna i kašičicom meda. To piti polako. Služi za izbacivanje toksina iz tela, i prečišćava organizam, tako da je najbolje ovim započeti dan.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Doručak&lt;/b&gt; treba da se sastoji od namirnica koje će naš organizam snabdeti dovoljnom količinom energije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To podrazumeva hranu koja se lako vari. Voće, žitarice. Ako pojedemo voće na prazan želudac, on će uspeti da iskoristi sve hranljivo iz voća. Voće je bogato vodom, pa samim tim pomaže prečišćavanju organizma i ostavlja nam dovoljno energije za početak dana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Od voća do prvog konkretnog obroka trebalo bi da prođe od tridesetak (za laganije voće, poput jabuka) do 45 minuta – za slađe voće poput banana i krušaka. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Ručak&lt;/b&gt; podrazumeva pravilno kombinovanje hrane, bez mešanja proteina i ugljenih hidrata. Kombinacija dva različita ugljena hidrata, hleba i pekmeza ili hleba i meda, zatim graška i pirinča ili testenine i pasulja, dopuštena je samo onima koji nemaju višak kilograma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Večera&lt;/b&gt; neka bude do 20:00, jer tada počinje proces apsorpcije koji ne valja ometati. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt; Želite li u toku popodneva ili večeri pojesti voće, neka od obroka prođu bar tri, a ako ste jeli meso, četiri sata. Posle nepravilne kombinacije trebalo bi sačekati bar osam sati. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Napade gladi posle 20:00 stišajte pirinčem na vodi, barenim krompirom ili voćem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;Jednom nedeljno dobro je pročistiti organizam hranom koja sadrži veliki procenat vode. Kako 75% organizma čini voda, ta hrana je veoma korisna. Dakle, izaberemo jednu vrstu voća i jedemo ga koliko želimo. Možemo piti i sokove ali nezaslađene.&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;M&lt;i&gt;ali i učestali obroci u toku dana&lt;/i&gt; – užine[, bitni su za održavanje nivoa energije, željene telesne težine i optimalne fuzičke i mentalne funkcije. Dobro isplanirana užina sprečiće nagli pad nivoa šećera u krvi, što obično dovodi do prekomernog unošenja hrane i osećaja umora.&lt;br /&gt;
Idealna užina treba biti nikokalorična (250 kalorija) i sadrži visok procenat ugljenih hidrata (organizam pretvara ugljene hidrate u glukozu, glavni izvor energije).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Složeni ugljeni hidrati (skrob) daju više energije od prostih ugljenih hidrata (šećera).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Užina mora da sadrži određenu količinu proteina, gvoždja i kalcijuma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Predlozi užine:&lt;/i&gt;&lt;br /&gt;
&lt;i&gt;&lt;br /&gt;
Banana &lt;/i&gt;- daje trećinu potrebne količine vitamina B6, što omogućava metabolizam proteina. Bananu uzeti pola sata pre težeg fizičkog rada ili rekreacije kako bi se dobila potrebna količina glukoze i izdržao fizički napor. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Ovsene pahuljice 30 gr&lt;/i&gt; - Izvor gvoždja i vitamina B. Biljna vlakna smanjuju loš holesterol u krvi, povećavaju radnu moć i novo energije. Najbolje je pojesti 45 min pre rada&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Suvo groždje 30 gr&lt;/i&gt; - zamenjuje voćnu užinu. Može se uzimati tri puta dnevno. Sadrži malu količinu gvožđa. Uzeti pre neke fizičke aktivnosti kao i u momentima kada osetite jaku potrebu za slatkišima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Voćni jogurt, đus- 1 čaša&lt;/i&gt; – odličan izvor kalcijuma a đus je bogat vitaminom C. Najbolje nakon fizičkog napora ili između obroka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Sok od pomorandže 1 čaša –&lt;/i&gt; obezbeđuje potrenu dozu vitamina C kao i folne kiseline koja smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Neposredno uzeti pre i posle fizičkog rada. Daje instant energiju potrebnu za fizičke napore.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Puter od kikirikija 1supena kašika –&lt;/i&gt; sadrži uglavnom zdrave masti korisne za organizam, smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Uzeti pre napornih fizičkih vežbi. Sadrži i proteine koji su neophodni za ponovnu izgradnju mišićnog tkiva.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Kokice 3 čaše pečenih bez ulja –&lt;/i&gt; Stvaraju osećaj sitosti a nemaju veliku kalorijsku vrednost. Idealne su za osobe koje drže dijete, pošto možete pojesti koliko god želite a da to ne ugrozi proces mršavljenja.Mogu se uzimati u bilo koje vreme.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Hleb od celih žitarica - 1parče&lt;/i&gt; – Bogatiji je u biljnim vlaknima od belog i pomaže u održavanju šećera u krvi, Dobar izvor nekoliko vitamina iz B – kompleksa. Odlična užina ako vežbate ujutru.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Mladi kravlji sir - 1kriška&lt;/i&gt;– pruža 15 % vaših dnevnih potreba za kalcijumom. Odlična užina za kasno poslepodne. Proteinska užina pojačava mentalne sposobnosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Pečeni krompir&lt;/i&gt; – visok sadržaj potasijuma, elektrolita koji se gube znojenjem a obezbeđuje normalan rad bubrega i balans tečnosti u organizmu. Najbolje uzeti ga nakon dužeg fizičkog napora. Pošto složeni ugljeni hidrati pune vaše mišiće a biljna vlakna održavaju nivo šećera u krvi.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8366</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Wed, 27 Feb 2008 10:30:57 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8366</guid>
</item>
<item>
<title>Pravilna kombinacija namirnica</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8363</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 26.02.2008 21:24&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hvala što si mi se priključila.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovo sam, verovala ili ne, imala sledeće u planu, ali nikako da ispišem. Bila si vrlo jasna, ne brini, i vrlo je jednostavno - i nema veze sa dijetama. U najskorije vreme ću iskuckati najpreglednije i najjednostavnije što mogu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Još jednom, dobrodošla ;)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;O pravilnom kombinovanju namirnica&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve što ljudsko telo konzumira mora se konačno razložiti i pretvoriti u glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i masne kiseline. Mozak ne može funkcionisati na bilo čemu već na glukozi (šećer). A glukoza u telu je voće. Njegovo varenje i apsorpcija zahtevaju samo mali deo energije potrebne da se razloži ostala hrana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ostala hrana troši se u želucu od jednog do cetiri sata i to samo onda ako je ono što se jede pravilno kombinovano. Što je hrana manje koncentrisana i bolje kombinovana to se manje vremena zadržava u želucu. Što je više koncentrisana i loše kombinovana to se u njemu duže zadržava.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Lako svarljiva hrana preradi se za 1 do 3 sata (pirinač, voće, većina povrća, mleko, pržena jaja); dok je za varanje hleba, kuvanog krompira, maslaca, sira, kuvanih jaja, kiselog kupusa, mesa i ribe, neophodno od 3 do 5 sati. Varenje u crevima traje od 15 do 24 sata.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Želudac je mesto gde počinje potrošnja energije. Voće se u želucu ne vari, čak ni najmanje. Voće je već pripremljeno za asimilaciju. Sve voće (s izuzetkom banane i suvog voća koje stoji nešto duže u želucu) stoji u želucu samo kratko vreme. Ono prođe kroz želudac za 20 do 30 minuta kao da ide kroz tunel. Ono se razlaže i oslobađa na svoje veoma navijene, životne sastojke.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Time što se voće ne mora razložiti u želucu ušteđuje se znatna količina energije. Ova energija se automastski preusmerava na čišćenje tela od toksičnih otpadnih materija čime se smanjuje težina. Sve je to tačno pod pretpostavkom da se voće, ispravno konzumira. Dakle: &lt;b&gt;voće se nikada ne bi smelo jesti sa nečim drugim, niti odmah iza ili pre nečega. Bitno je da se jede na prazan želudac.&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako voće jedete ispravno, budući da ono ima toliko mnogo vode i zahteva tako malo energije za probavu, ono će igrati veliku ulogu omogućujući telu da detoksifikuje vaš sistem istovremeno vas snabdevajući velikom energijom za gubljenje težine i druge životne aktivnosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Voće zaista jeste najvažnija hrana. Ali, ako se jede nakon neke druge hrane nastaju mnogi problemi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Recimo da jedete sendvič pa onda pojedete komad voća. Voće bi moglo da prođe ravno kroz želudac u creva, ali je u tome sprečeno. U međuvremenu celi obrok truli i fermentiše te se pretvara u kiselinu. Onog trenutka kad voće dođe u dodir sa hranom u želucu i probavnim sokovima cela masa hrane počinje da se kvari. Bez obzira o kojem se proteinu radi on truli, bilo koji ugljeni hidrat fermentiše. Cela masa postaje kisela i mi tražimo lek da otklonimo nastalu nelagodnost, oštar bol u želucu, loše varenje ili gorušicu. Razlog za tu nelagodnost je to što ste pojeli voće koje bi prošlo ravno kroz želudac u creva ali ga je u tome sprečila druga hrana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Voće sadrži idealnu ravnotežu pet bitnih elemenata koji su neophodni organizmu: glukoza (90%), aminokiseline(4-5%), minerali (3-4%), masne kiseline (1%) i vitamini (do 1%). Zbog toga je voće najzdravije za organizam. Lako se vari, pomaže u prečišćavanju organizma, neutrališe štetne kiseline.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada se govori o voću, podrazumeva se isključivo voće u svežem stanju, kuvano i prerađeno voće u potpunosti gubi pomenuta svojstva i dovodi do povećanja toksičnosti i kiselosti organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Voće i sokove obavezno uzimati najmanje 30 minuta pre ostale hrane (nikad neposredno nakon obroka), ili 2-3 sata posle, kako se hrana u želucu ne bi mešala.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mešanje hrane sa voćem duplo otežava i produžava varenje. Nepravilno kombinovanje hrane dovodi do poremećaja i otežanog varenja što za posledicu ima nadutost, umor, gorušicu... Kada se hrana pravilno kombinuje, organizam može da je potpuno razgradi, apsorbuje i iskoristi sve hranljive materije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svaka hrana koja nije voće ili povrće naziva se &lt;b&gt;koncentrisana hrana&lt;/b&gt;. Koncentrisana hrana se ne treba uzimati istovremeno, jer to otežava njeno varenje. Na primer hleb (po mogućstvu prepečen i napravljen od integralnih žitarica) ne treba kombinovati sa krompirom, pirinčem, pasuljem, graškom, boranijom, testeninama, jajima, mlekom i sirevima, niti ove namirnice međusobno treba mešati.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svaka od ovih namirnica može se kombinovati sa masnoćama i sirovim ili barenim povrćem Preporučuje se zamena sirćeta limunovim sokom ili voćnim i jabukovim sirćetom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prvo pojesti voće, nakon voća koktel sokova od svežeg povrća, 10 min posle sokova pojesti svežu salatu i na kraju pravilno kombinovano jelo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Znači da istovremeno konzumiranje proteina i ugljenih hidrata usporava, pa čak i sprečava varenje. Varenje proteina se, kada su pomešani sa skrobom, usporava u želucu; stepen usporenosti se menja kod različitih osoba s obzirom na vrstu proteina ili skroba koji se jedu. Međutim kada se uzimaju odvojeno, i proteini i skrob se potpuno razgrade. Ako se hrana pravilno kombinuje telo je potpuno razgradi, apsorbuje i iskorišćava.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hajde da proanaliziramo jedan klasičan nedeljni ručak. Na meniju je sledeće:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Supa&lt;/b&gt; - povrće, meso, rezanci, začini, voda)&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Krompir&lt;/b&gt; - kuvan u ljusci, bez ljuske, pečen, pržen&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Sos, umak&lt;/b&gt; - paradajz, beašamel i sl&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Meso&lt;/b&gt; - pečeno, prženo, pohovano, retko kuvano&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Salata&lt;/b&gt; - povrće, začini&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Poslastica&lt;/b&gt; - pite, torte, voćni kolači, sladoledi&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Piće&lt;/b&gt; - sokovi, alkohol, voda&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;E ovako: supa – kao prvo jelo je dobra zato što stvara osećaj sitosti, ako uopšte obratimo pažnju na njega, ali ako je mesna, trebalo bi izbegavati testeninu u njoj. Od minerala i vitamina unećemo ono što sadrži povrće u njoj, ako nije kuvano od jutra do podneva, i ako je na tihoj vatri i poklopljena, tako da se očuvaju hranljivi sastojci.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Krompir&lt;/b&gt; – najbolje ako je kuvan u ljusci pošto se tako iz njega iskoristi 60% hranljivih materija, najgore – pomfrit, samo 2% i dodatna masnoća.&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Sosovi&lt;/b&gt; – baza sosova je masnoća i brašno što je užasno teško svarljivo. A u kombinaciji sa krompirom još dodatno opterećuje i usporava varenje u želucu.&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Meso&lt;/b&gt; – pohovano – najgora varijanta zbog brašna, jajeta i masnoća. A takodje se ne sme kombinovati sa ugljenim hidratima.&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Salata&lt;/b&gt; – jedini izvor vitamina i minerala, pod uslovom da je pravilno pripremljena, a prirodni začini ubrzavaju metabolizam, što je dobro.&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Poslastica&lt;/b&gt; – pored prethodno unete hrane, ništa gore ne možemo uneti od kalorijske bombe pune ugljenih hidrata koja će još otežati varenje.&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;Piće&lt;/b&gt; - ako je voda, idealno ali samo unete posle obroka, pošto za vreme obroka razredjuje želudačne sokove i to, na žalost, ponovo usporava varenje.&lt;br /&gt;
I naravno, neizbežan beli hleb, koji takodje unosi samo pometnju. U Srbiji ne postoji mesto gde se može kupiti pravi integralni hleb, već samo poluintegralni i ražani, pa bolje zameniti beli hleb ovim.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://lh5.google.com/intercaffe/R8RyYrw2PTI/AAAAAAAAAco/9XIDVCKJRdI/s800/rucak-trpeza.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://lh5.google.com/intercaffe/R8RyYrw2PTI/AAAAAAAAAco/9XIDVCKJRdI/s800/rucak-trpeza.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve u svemu, kada rezimiramo, uneli smo puno masnoća, ugljenih hidrata, malo proteina minerala i vitamina. Obrok će se variti preko 8 sati, a u crevima će putovati od 20 – 30 sati. Imaćemo osećaj težine, umora, a i to su najblaže posledice. Proteini i ugljeni hidrati pomešani u želucu, stvorili su masu koja počinje da truli, iako grozno zvuči, tako je, i time uništava i ono malo hranljivih sastojaka iz hrane.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Za razgradnju belančevina u želucu potrebna je kiselina, a za razgradnju ugljenih hidrata – baza. Jedemo li ih istovremeno (npr. meso i krompir) trošimo više energije na varenje, koje traje i do osam sati. Loše svarena hrana zatim ulazi u creva gde trune, zbog čega se stvara neugodan zadah (stari Kinezi npr. po mirisu daha su proveravali da li je čovek zdrav).&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zbog toga nikada ne treba mešati proteine i ugljene hidrate. Koliko god da je teško i kod nas neizbežno, ako baš ne možemo bez kombinovanja onda gledati da meso bude pečeno, nikako prženo ili pohovano, a krompir kao dodatak kuvan u ljusci. Vodu piti tek posle obroka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To znači da sa mesnom hranom nemojte jesti nikakvu drugu koncentrisanu hranu: krompir, pirinač, knedle, sir ili hleb već hranu sa visokim sadržajem vode: bilo koje povrće koje volite. Npr: lagano kuvajte u pari prokelj i tikvice ili ih pržite s okretanjem ili ih dinstajte, pripremite povrće kako god želite ali upamtite što povrće duže kuvate to će više onog živog i vode iz njega izaći. Pripremite povrće uz šniclu ali još i kao začinjenu salatu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedite hleb &lt;b&gt;s povrćem&lt;/b&gt; i salatom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedite testeninu &lt;b&gt;s puterom&lt;/b&gt; u kojem ima belog luka, te povrće i salatu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Uzmite sir, narežite ga i stavite u salatu, ali &lt;b&gt;bez hleba&lt;/b&gt;, ili rastopite sir na povrću.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rezultat – hrana ostaje u želucu tri sata, ostaje nam mnogo energije u organizmu, lakše se osećamo, iskoristili smo sve hranljive sastojke i zdraviji smo.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8363</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Tue, 26 Feb 2008 20:24:51 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8363</guid>
</item>
<item>
<title>Kombiniranje namirnica</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8359</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 26.02.2008 13:22&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Draga Majana stvarno su informacije koje nam ovdje ostaviš vrlo, vrlo korisne. I nama nije nimalo dosadno, vjeruj mi.&lt;br /&gt;
Vidi, ti si dala jedan pregled po određenim namirnicama, što je super. Volim kad na jednom mjestu postoji dovoljno osnovnih informacija o nekoj namirnici. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ono što mene zanima jeste sljedeće: kombinacija namirnica u svakodnevnoj ishrani. I sama sam često čitala o tome kako se neke namirnice niti slučajno ne bi smjele miješati sa nekim drugim vrstama namirnica. O tome se priča obično kad su u pitanju neke dijete. Ja nemam problema sa kilažom, nisam ni na kakvoj dijeti, ali me jako zanima čisto zbog zdravlja. Nigdje nisam naletila na neki sistematičan pregled ili neku analizu a da sam to mogla jednostavno apsolvirati i primjenjivati. Imam utisak da se mnogo informacija o kombiniranju namirnica nudi, ali su sve nekako ili samo nabacane ili strašno zakomplikovane. A vrlo često su u direktnoj vezi sa nekom konkretnom dijetom, pa onda malo imam averziju prema tom pristupu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Voljela bih, ako ti znaš nešto o tome (a sigurno znaš), da nam kažeš konkretno kroz nekoliko primjera recimo doručak, ručak, večera – šta se smije kombinirati a šta ne. Ako imam, naprimjer, piletinu za ručak šta je poželjno spremati uz nju, a šta nikako nije preporučeno i može štetno djelovati na zdravlje. Ili ne znam ni ja, kako bi ti bilo lakše, možda po namirnicama (makar onih par osnovnih), pa da se navede za svaku da je poželjno upotrijebiti ju s tim i tim. Ako imaš svoje lično iskustvo i ako sama vodiš računa o tome, onda bi to bilo još bolje. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naša kuhinja zaista jeste bogata, ali većina nas se nekako više vodi samim ukusom, bez da se zamislimo da li određene namirnice smiju ići u paketu ili ne. Pa onda napravimo nešto „jako, jako dobro“ a ono tamo „bomba“ za organizam (ako se osvrnemo na energetsku vrijednost i druge bitne stvari). Možda nam se to sve skupa učini onako bezazleno, ali smatram da način ishrane treba biti na važnom mjestu u našim životima i da se tome treba posvetiti veća pažnja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne znam koliko sam bila jasna, ali voljela bih da imamo ovdje kao jedan mali vodič za kombiniranje namirnica koji ćemo moći lako da zapamtimo (čitaj: da se lako pridržavamo). ;)&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8359</comments>
<atom:author><atom:name>Mikica</atom:name></atom:author>
<pubDate>Tue, 26 Feb 2008 12:22:40 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8359</guid>
</item>
<item>
<title>Meso u ishrani, za i protiv mesa</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8335</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 24.02.2008 00:17&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Zašto bez mesa ?&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve što nas okružuje ima svoju vibraciju i od toga kakvu hranu uzimamo zavisi i funkcionisanje našeg organizma, naše duhovno , mentalno i zdravstveno stanje, naše misli, raspoloženje, osećanja i ponašanje. Hrana koja doprinosi našem dobrom raspoloženju i radosti, pozitivnim mislima, dinamizmu i životnom elanu i unutrašnjem i spoljašnjem miru je hrana biljnog porekla bogata vitaminima i mineralima, zatim, integralne žitarice, bogate ugljenim hidratima, orašasto voće i semenke. Namirnice koje u sebi sadrže previše belančevina i masti, posebno životinjskog porekla, koje se, pre svega, nalaze u mesu i ribi, utiču na usporenost, tromost i lenjost organizma, jer je i sam proces varenja i asimilacije sporiji. Preterano uzimanje ovih namirnica izaziva nervozu, agresiju, depresiju i nemir, naročito ako se konzumira meso koje nije organskog porekla.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ljudski organizam nije prilagođen niti po sistemu za preradu (vilica), ni po sistemu za varenje (želudac i creva) konzumiranju mesa. Nakon uzimanja mesa i prerađevina od mesa u debelom crevu se stvaraju toksične bakterije koje su strane ljudskom organizmu. Ljudi koji konzumiraju uglavnom meso i mesne prerađevine su agresivni, brzo planu, zacrvene se kada se svađaju, netolerantni su i pate od mnogih fizioloških bolesti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Razlog ovakvog ponašanja jeste i preterana količina adrenalina koja se unosi sa mesom, jer životinja u momentu klanja doživi stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara usled straha ostaje u mesu. Savremeno čovečanstvo, načinom života u večitoj žurbi za materijalnim bogatstvima, već je izloženo stresnim situacijama, nervozi i strahu za sopstveno održanje, tako da dodatni adrenalin koji se unosi mesom samo pogoršava postojeće stanje. Pored toga, čim se životinja zakolje dolazi do raspadanja belančevinakoje izazivaju truljenje mesa i meso poprima sivkastozelenu boju. Zbog toga se meso boji veštačkim materijama (nitriti i nitrati) i što je starije to je više hemikalija potrebno da se dobije sveža, crvenkasta, &quot;prirodna&quot; boja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Takođe, prilikom tovljenja stočnoj hrani se dodaju hormoni radi bržeg sazrevanja i taj se proces nastavlja i u mesu. Konzumiranjem takvog mesa (posebno junetine) dečji organizam prebrzo fiziološki sazreva, što dovodi do preranog puberteta (galofak generacije), koji nije praćen uporednim psihološkim razvojem. Pored toga, hormoni koji se daju stoci za zaustavljanje polnog nagona utiču na pojavu ranog steriliteta kod mladih.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To znači da meso gajeno na današnjim savremenim farmama predstavlja biološki bezvredno, patološko meso, koje je toksično i veoma štetno za ljudski organizam. Po svojoj biološkoj konstituciji čovek je biljojed, odnosno plodojed i sve što sadrži meso može se nadoknaditi pravilnim izborom i kombinovanjem namirnica. Na primer, po svom sadržaju i kvalitetu belančevina soja (43% belančevina) je neuporedivo kvalitetnija i za ljudski organizam prihvatljivija namiranica. Integralna pšenica, i uopšte žitarice, bogate su belančevinama i ugljenim hidratima i mnogo su hranljivije od mesa. Pored toga, one vežu sve otrove i pročišćavaju creva i organizam se oslobađa svih toksina, a i podmazuju i osvežavaju istrošene zglobove.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vegetarijanska hrana je bogata vlaknima neophodnim za redovno oslobađanje organizma od otpadnih materija, koje meso ne sadrži, pa se veoma dugo zadržava u telu čoveka (pet dana). Period varenja vegetarijanske hrane je mnogo brži i lakši, jer organizmu nije potrebna dodatna energija, koja ostaje za regeneraciju, fizičke i umne aktivnosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ukoliko ne možete bez mesa. onda meso ne treba jesti više od jednom nedeljno i da po mogućstvu bude organskog porekla. Nikako ne treba uzimati svinjsko meso, za koje je dokazano da ima potpuno isto tkivo kao ljudsko meso. Najmanje štetno za ljudski organizam je jagnjeće meso (zbog blage vibracije koju ima jagnje), konjsko i ćureće meso. Meso obavezno treba konzumirati sa svežim crnim lukom, koji veže otrove i pomaže da se organizam previše ne zagadi uzimanjem mesa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prilikom pripremanja mesa preporučuje se da meso odleži u kiselom mleku dva do tri dana i da fermentira i da se nakon toga bez masnoće i bilo kakvih dodataka dinsta u poklopljenoj posudi na svega 60°C. Za ishranu male dece meso treba izmiksati.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izvor: &lt;i&gt;Herbalife&lt;/i&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Odavno se vodi polemika oko toga da li je meso štetno ili korisno. Kod nas važi ovo drugo, pošto je jelovnik, u 90 % porodica, nezamisliv bez mesa. Tekst iznad o štetnosti mesa ima ubedljivu osnovu, ali i „dokaze“ za koje ja, iskreno, prvi put čujem, i možda sve to stoji ali... uvek postoji ali... ja navodim razloge zbog kojih treba unositi meso u organizam, naravno u granicama, koje stručnjaci preporučuju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do sada ne postoji nijedno validno istraživanje koje bi dokazalo da iz ishrane treba isključiti belančevine životinjskog porekla.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/CYQKOxQl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/CYQKOxQl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Zašto ne bez mesa&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Smatra se da je vegetarijanska ishrana zdrava i da sprečava nastanak mnogih bolesti( povišen krvni pritisak, oboljenje srca i krvnih sudova, kao i malignih bolesti). Stručnjaci su saglasni da belančevine životinjskog porekla nisu izazivači ovih bolesti, ali da &lt;b&gt;preterano unošenje masti, &lt;/b&gt;pogotovo životinjskog porekla, i te kako utiču na procese koji dovode do ovih bolesti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Namirnice životinjskog porekla neophodne su trudnicama za pravilan razvoj ploda i dečijeg organizma, pored žitarica, voća i povrća.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Ekstremni vegetarijanci ne dozvoljavaju ni vakcinaciju dece, budući da su vakcine protiv dečije paralize, velikog kašlja i tuberkuloze napravljene na podlogama životinjskog porekla.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ishrana vegetarijanaca je bogata žitaricama, voćem i povrćem, ali stručnjaci tvrde da belančevine biljnog porekla ne sadrže dovoljne količine svih esencijalnih aminokiselina, kao ni vitamin B12, gvoždje, kalcijum, jod.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vitamin B12 nalazi se samo u mesu, najviše u džigerici. Neophodan je za razvoj moždanih ćelija ploda, nedostatak B12 kod trudnica može izazvati razvojne anomalije centralnog nervnog sistema, a takodje nedostatak B12 onemogućava crvenim krvnim zrncima sazrevanje i nastaje anemija, bez obzira na to što se organizam snabdeva potrebnim količinama gvoždja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Iz namirnica biljnog porekla gvoždje se koristi 2 – 7 %, a iz mesa 20-30 %. Vitamin C, voćni šećer i belančevine životinjskog porekla povećavaju resorpciju gvoždja iz hrane, dok ga pojedini sastojci, kao što su fitati i oksalati iz voća i povrća, kao i multivitaminski preparati, čaj i kafa smanjuju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;O kalcijumu, kao i gvoždju je već bilo reči u ranijim postovima, ali ponoviću to da je kalcijum najvažniji mineral za razvoj kostiju a najbolje se iskorišćava iz mlečnih proizvoda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Crveno meso je bogato cinkom, koji pospešuje proizvodnju belih krvnih zrnaca neophodnih za borbu protiv bakterije i virusa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nedostatak svih minerala i vitamina mogu se nadoknaditi veštačkim, u vidu tableta, kapsula, multivitaminskih preparata i šumećih tableta. Ali ja dajem svoj glas prirodnim izvorima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naime, možemo konzumirati propisanu količinu belančevina, vitamina i minerala iz prirodnih izvora, ali ako ne znamo način na koji treba spremati hranu, da se ne uništi ono najbolje iz namirnica, isto je kao da uopšte ne vodimo računa o tome šta jedemo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Način pripreme mesa&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prethodno zaledjeno meso, obavezno se mora otapati u frižideru 10- ak sati. Nikako, ali nikako držati ga u vodi!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Pirjanje mesa:&lt;/b&gt; meso kratko propržiti na malo zagrejane masnoće sa obe strane, kako bi se stvorila korica(koja ne dozvoljava sokovima iz mesa da iscure prilikom pečenja), a zatim dolivati malu količinu vode više puta i na tihoj vatri omekšavati meso. Pred kraj soliti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Pečenje mesa:&lt;/b&gt; Najbolje je peći meso u aluminijumskoj foliji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Kuvanje mesa:&lt;/b&gt; Ako želimo da meso skuvamo i očuvamo belančevine i minerale u njemu, meso staviti u ključalu vodu, kako bi se napravio omotač(koji ne dozvoljava vodi da izvuče ono najbolje iz mesa), a zatim poklopiti i kuvati na tihoj vatri.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako želimo kvalitet supe ili čorbe, onda meso stavljamo u hladnu vodu, kako bi postepenim zagrevanjem, meso prepustilo vodi svoje kvalitete. Prilikom kuvanja, ne skidati penu koja se stvara pri vrhu, zato što su to zgrušene belančevine, a da ne bi došlo do njihovog totalnog gubitka, obavezno kuvati poklopljeno i na tihoj vatri.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Pohovano meso &lt;/b&gt;je najgori oblik pripreme mesa, pošto se brašno i jaja pretvaraju u ukusnu koricu, koja se teško vari.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Belo brašno&lt;/b&gt; u zaprškama je smrt za krvne sudove, pošto dovodi do njihovog začepljenja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pitanja, komentare, sugestije i ispravke možete slati klikom miša na dugme dole, levo, pod nazivom &lt;b&gt;Odgovori&lt;/b&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Hvala što mi dozvoljavate da vodim glavnu reč, ali malo postaje dosadno, odnosno, ne verujem da nema zainteresovanih za ovu temu.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8335</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Sat, 23 Feb 2008 23:17:55 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8335</guid>
</item>
<item>
<title>Kivi, najzdravije voce</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8297</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 19.02.2008 16:59&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kisela voćka, tanke, dlakave i smeđe kore prava je riznica vitamina i minerala i kada se iseče na kriške deluje izuzetno dekorativno.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U 100g kivija ima čak oko 85 mg vitamina C i samo 44 kcal.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Vitamin C veoma je efikasan sagorevač masti. On podstiče produkciju hormona, koji utiče na to da se masnoća brže pretvara u energiju. Prave vitaminske bombe su limun, kivi, grejpfrut, paprika, brokoli i šipak. Savet: Vitamin C ima posebno dejstvo preko noći i to ako se kombinuje sa belančevinama. Zato pre spavanja popijete čašu surutke ili mleka, u koju ćete dodati nekoliko kapljica soka od limuna.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kivi spada medju najzdravije voće. Sadrži vitamine B grupe u velikim količinama (folnu kiselinu), kao i vitamine A i C, nijacin, belančevine, kalcijum, kalijuma i gvožde.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Reguliše krvni pritisak i potpomaže sintezu proteina. Supstanca lutein štiti vid. Snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale, povećava odbrambene sposobnosti organizma i potpomaže eliminaciju toksina iz organizma. Zbog vitamina B odličan je za trudnice, jer pomaže pravilnom razvoju fetusa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kivi obiluje enzimom za razlaganje proteina, tako da se lako vari.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najbolje ga je jesti u svežem stanju svakog dana naročito zimi u većim količinama. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Preporučuje se da se čuva u frižideru, a da bi ubrzali njegovo zrenje, možete ga staviti u zatvorenu plastičnu posudu sa jabukom, kruškom ili bananom.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8297</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Tue, 19 Feb 2008 15:59:20 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8297</guid>
</item>
<item>
<title>Narandže, pomorandze, mandarine</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8270</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 17.02.2008 00:59&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovo zimzeleno drveće uzgaja se hiljadama godina, a pretpostavlja se da potiče iz južne Kine i Indokine.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mandarine i pomorandže sadrže ugljene hidrate - grožđani šećer. Od vitamina ima najviše vitamina C, u 100 g voća 50 mg - što je oko dve trećine dnevnih potreba, i vitamina B1, B2 i B6. Kalcijum iz narandžinog soka bolje se apsorbuje nego onaj iz mleka i u većem procentu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sadrže veliki procenat vode 90% i 1.6 grama biljnih vlakana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/pjnojBIl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/pjnojBIl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zato je ovo voće dobro u borbi protiv prehlada, a povećava i apetit jer organske kiseline podstiču lučenje želudačnog soka, služe za izbacivanje otrova iz organizma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobro ih je jesti u svežem stanju, a i u raznim salatama. Sve vrste se mogu čuvati na temperaturi do 12 stepeni. Savetuje se da se ujutru popije sok od tri sveže isceđene narandže, tokom dana pojedu dve mandarine i banana, čime se zadovoljavaju osnovne dnevne potrebe za mineralima&lt;br /&gt;
i vitaminima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pušenjem &lt;b&gt;jedne kutije cigareta&lt;/b&gt; čovek u organizmu uništi istu količinu vitamina C koju je mogao dobiti &lt;b&gt;konzumiranjem 1 kg pomorandži&lt;/b&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Mirisne kugle&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pomorandžu probosti iglom na više mesta, u rupice zabosti karanfiliće i zatim pomešati razne začine (anis, cimet, muskantni oraščić) i u njih uvaljati pomorandžu. Umotati u papirnu salvetu i osušiti na toplom mestu. Narandža će širiti svoj miris od 4 – 6 nedelja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Pomarandžino drvo&lt;/b&gt; možete gajiti i u saksiji u dnevnoj sobi, pored toga što je izuzetno dekorativno, ono je i ukusno.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8270</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Sat, 16 Feb 2008 23:59:11 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8270</guid>
</item>
<item>
<title>Banana - 95 kalorija na 100 grama</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8140</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 06.02.2008 23:43&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Aleksandar Veliki ju je probao 327. godine pre n.e, a kod nas stiže tek krajem devetnaestog veka. Jedna od omiljenih voćki širom sveta, a postoji preko trista vrsta banana. Izuzetno je zdrava i tražena voćka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Banana sadrži 95 kalorija na 100 grama, 1.2 grama proteina, 0.3 grama masti i 23.2 grama ugljenih hidrata. 100 grama banane sadrži i 11 grama vitamina C. Od minerala je bogata kalijumom i natrijumom, a u manjoj količini kalcijumom i magnezijumom. Korisna je za jačanje imuniteta i brže zarašćivanje rana. Lako je svarljiva, pa je zbog toga preporučuju u ishrani dece i starijih osoba.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Banane - način čuvanja&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Banane se beru još dok su &lt;b&gt;zelene&lt;/b&gt;, da bi polako sazrevale na prodajnim mestima. Što su zrelije to su sladje i aromatičnije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Još nezrele banane se čuvaju na sobnoj temperaturi, gde će dobiti braon tačkice na kori, i nakraju skroz potamneti. Sve dok ne ispuca kora one se slobodno mogu jesti i nisu izgubile ništa od svoje vrednosti i ukusa. Taj proces traje od 5 do 7 dana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Koristi se za pripremu kolača, šejkova, poslastica, napitaka... U oblasti Kariba, banana se stavlja u začinjena jela, a u Indiji se kombinuje sa karijem.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8140</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Wed, 06 Feb 2008 22:43:59 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8140</guid>
</item>
<item>
<title>Riba</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8062</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 04.02.2008 15:09&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Omega – 3 masne kiseline smanjuju nivo holesterola u krvi i stabilizuju rad i funkciju srca što umanjuje rizik od infarkta. Dobro deluju na kožu i na tkivo na grudima, te smanjuju opasnost od oboljenja raka, jačajući imunološki sistem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Masne kiseline organizam ne proizvodi sam pa se moraju uneti hranom. Omega-3 masnih kiselina ima u pojedinim vrstama ribe, plavoj ponekad i dvostruko više no beloj: srdeli, skuši, tuni, bakalaru, jezerskoj pastrmki, haringi, lososu, kao i u mesu ljuskara i morskih sisara i ribljem ulju.&lt;br /&gt;
Omega-6 masnih kiselina ima u semenkama susama, suncokreta, lana, orasima i lešnicima.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Skoro sve vrste ribe izuzetno su bogate omega – 3 masnim kiselinama.&lt;br /&gt;
Najbolje ribe za ishranu su : pastrmka, skuša, losos, tunj, sardina i većina ljuskara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pojedite 375 gr ribe nedeljno odnosno jedite ribu najmanje dva puta nedeljno da biste bili zdraviji i izgledali mladje. Naime konzumiranje ribe može vas podmladiti od 1 – 3 god.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8062</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Mon, 04 Feb 2008 14:09:29 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8062</guid>
</item>
<item>
<title>Voce i povrce, antioksidanti, flavonoidi, podmladite se</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8048</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4090&quot;&gt;Majana&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 03.02.2008 20:34&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jagode, jabuke, grejpfrut i narandže bogati su flavonoidima, a grejpfrut je bogat i antioksidantima. Jedite voće sa korom pošto je u njoj najviše hranljivih materija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Flavonoidi su materije koje podmladjuju. Istraživanja su pokazala da 30 mg antioksidanata dnevno usporava proces starenja.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/0REEchVl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/0REEchVl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;crni luk (mala glavica) – 4mg antioksidanata&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;brokoli - 4.2 mg u 25 gr namirnice&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;paradajz srednje veličine – 2.6 mg&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;jabuka srednje veličine – 4.2 mg&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;zeleni čaj, jagode, celer, beli lik, grejpfrut i crveno vino takodje su &lt;li&gt;dobar izvor antioksidanata&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nezasićene masti pomažu protiv srčanih bolesti i stvaranja holesterola i njihovog nakupljanja na zidovima arterija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Koštunjavo voće - lešnici, kikiriki, bademi, pistaći, obiluju nezasićenim mastima kao i selenom, antioksidantima, proteinima, vitaminima, timijanom, magnezijumom i cinkom.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Vlakna regulišu metabolizam, probavu i nivo glukoze u krvi, smanjuju rizik od srčane bolesti. Vlakna vas takodje mogu podmladiti. Vlaknima obiluju žitarice kao što su ražane, ječmene, zobene i ovsene pahuljice, zelena salata, radič, narandže, grejpfrut, sušeno voće, jabuke, breskve i krompir.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;Izoflavoni štite od raka dojke i olakšavaju simptome menopauze&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Mahunarke&lt;/b&gt; - soja, grašak, pasulj, sočivo, boranija, bogate su izoflavonima, kao i proteinima, vlaknima, kompleksom vitamina B, cinkom, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i gvoždjem. Odlična su zaštita protiv srčanih bolesti, umanjuju rizik od nastanka raka, smanjuju krvni pritisak ai usporavaju starenje arterija.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Jedite voće i povrće koje sadrži dosta vode kao što su lubenice, narandže, grejpfrut, krastavci, paradajz. Pijte i dosta tečnosti, to će vas podmladiti od 5 – 7 godina. &lt;b&gt;Izbegavajte šećer&lt;/b&gt; i poslastice pošto vas uživanje u njima može učiniti starijim od 2 – 13 godina.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8048</comments>
<atom:author><atom:name>Majana</atom:name></atom:author>
<pubDate>Sun, 03 Feb 2008 19:34:25 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-886.html#p8048</guid>
</item>
</channel>
</rss>
