<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/css" href="https://www.inter-caffe.com/rss.css"?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:access="http://www.bloglines.com/about/specs/fac-1.0"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns:ag="http://purl.org/rss/1.0/modules/aggregation/"
  xmlns:annotate="http://purl.org/rss/1.0/modules/annotate/"
  xmlns:app="http://www.w3.org/2007/app"
  xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
  xmlns:audio="http://media.tangent.org/rss/1.0/"
  xmlns:blogChannel="http://backend.userland.com/blogChannelModule"
  xmlns:cc="http://web.resource.org/cc/"
  xmlns:cf="http://www.microsoft.com/schemas/rss/core/2005"
  xmlns:company="http://purl.org/rss/1.0/modules/company"
  xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
  xmlns:conversationsNetwork="http://conversationsnetwork.org/rssNamespace-1.0/"
  xmlns:cp="http://my.theinfo.org/changed/1.0/rss/"
  xmlns:creativeCommons="http://backend.userland.com/creativeCommonsRssModule"
  xmlns:dcterms="http://purl.org/dc/terms/"
  xmlns:email="http://purl.org/rss/1.0/modules/email/">
<channel>
<atom:link href="https://www.inter-caffe.com/rss.php" rel="self" type="application/rss+xml" />
<title>Posao Inter CAFFE</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/forum-10.html</link>
<description>Posao Inter CAFFE</description>
<language>sr</language>
<copyright>(c) Copyright 2026 by Inter CAFFE</copyright>
<managingEditor>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</managingEditor>
<webMaster>intercaffe@gmail.com (Goran Aleksic)</webMaster>
<pubDate>Fri, 22 May 2026 00:19:35 +0200</pubDate>
<lastBuildDate>Fri, 22 May 2026 00:19:35 +0200</lastBuildDate>
<docs>http://backend.userland.com/rss</docs>
<generator>Inter CAFFE Syndication</generator>
<ttl>1</ttl>
<image>
<title>Inter CAFFE</title>
<url>https://www.inter.rs/banner/inter88x31.gif</url>
<link>https://www.inter-caffe.com/</link>
<description>Zenski kutak i kafica uz najlepse ljubavne stihove, feng shui</description>
</image>
<item>
<title>Potrosacko drustvo iz vizure jednog potrosaca</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p18263</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-14404&quot;&gt;Sammir&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 14.06.2019 08:00&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Znači jedan dobar članak za ljude koji se bave turizmom... Članak je dugačak, isplati ga se pročitati, možete to napraviti ovdje: &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=https://www.cimerfraj.hr/ideje/sto-iznajmljivac-mora-znati&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;https://www.cimerfraj.hr/ideje/sto-iznajmljivac-mora-znati&quot;&gt;https://www.cimerfraj.hr/ideje/sto-iznajmljivac-mora-znati&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ja ću samo neke crtice izvuć....&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Iznajmljivač je biti lako, reći će to svatko... tko se nije probao baviti ovim poslom. Imaš tamo nekih naslijeđenih par kvadrata, malo ih ušminkaš, čisto da zadovoljiš minimalne uvjete za dobiti kategoriju, oglasiš na internetu, i eto domaćina. No, stvarnost je potpuno drugačija.&lt;/i&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;1. Iznajmljivač mora znati jezike&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;2. Iznajmljivač mora biti dizajner interijera&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;3. Domaćin je krajobrazni arhitekt&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;4. Iznajmljivač kao higijeničar&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;5. Domaćin kao profesionalni fotograf&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;6. Domaćin mora biti marketinški stručnjak&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;7. Iznajmljivač je vješt trgovac&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;8. Dobar domaćin je vrstan psiholog&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;9. Domaćin mora biti sam svoj majstor&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;10. Iznajmljivač mora biti pravnik&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;11. Domaćin je ekonomski genije&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;12. Iznajmljivač mora biti vodič&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;13. Domaćin mora putovati[/url]&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p18263</comments>
<dc:creator>Sammir</dc:creator>
<pubDate>Fri, 14 Jun 2019 08:00:32 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-892.html#p18263</guid>
</item>
<item>
<title>Život i ljubav u inostranstvu</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1344.html#p18173</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-10906&quot;&gt;coka&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 02.08.2017 16:39&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dragi i postovani prijatelji, &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;s'obzirom da sajt vec dugo vrmena nije u funkciji kao ni na zadovoljavajucem nivou rada ovim putem vas obavestavam da cu svoj rad nastaviti na svom blogu. Blog necu imenovati iz postovanja prema adminima koji ako budu smatrali da treba da ga postave to ce i uraditi. Deo svog rada sam prebacila na svoj blog ali istovremeno ce ostati i na stranici kao i do sad. Ja sam svakako stavila link koji vodi do foruma na svom blogu i iskreno se nadam da ce forum ponovo stati na noge i da cemo se ponovo ekipa okupiti i druziti kao nekada. Ovim putem bih zamolila Galeta da oporavi odlican.com jer postoji neka greska i vrlo cesto ne mogu da pristupim svojim fotografijama na istom. Hvala Vam sto ste bili uz mene u jednom veoma teskom periodu zivota i iskreno se nadam da ce nam se putevi ponovo ukrstiti . Mislim da imamo jos uvek nesto jedni drugima da damo i poklonimo svetu kao ljudi i kao prijatelji, te se skorasnjem susretu  unapred radujem!!! Nadam se da ste svi dobro sto Vam od sveg srca zelim!!!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ljubim Vas i pozdravljam,&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;od srca,&lt;br /&gt;
Coka&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1344.html#p18173</comments>
<dc:creator>coka</dc:creator>
<pubDate>Wed, 02 Aug 2017 16:39:31 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1344.html#p18173</guid>
</item>
<item>
<title>Posao u struci za male pare ili - pare?...</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-774.html#p18161</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-14205&quot;&gt;Skills&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 24.03.2017 11:47&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Iskreno ne volim izraz &quot;posao u struci&quot;, svaka struka ima SIROK spektar poslova, cak i da ste manuelni radnik, uvek postoji nesto novo. Smatram da se moze raditi u struci cak i da se ne radi ono sto ste zamislili.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Samo idete na nove obuke u Vasoj oblasti i gurate dalje.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-774.html#p18161</comments>
<dc:creator>Skills</dc:creator>
<pubDate>Fri, 24 Mar 2017 10:47:01 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-774.html#p18161</guid>
</item>
<item>
<title>Posao i zaposljavanje - trazenje i nalazenje</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-712.html#p16983</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6501&quot;&gt;niko650&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 31.10.2014 01:32&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Воспоставување на бизниси во мултиетнички средини&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Овој проект почна да се реализира од месец јуни 2014 година, а ќе трае се до месец април 2016 година. Го опфаќа полошкиот и североисточниот регион од Р.Македонија.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Проектот „Воспоставување на бизниси во мултиетнички средини“ е двогодишен проект кој е фокусиран на подршка на нови бизниси во сопственост на млади и жени од руралните мултиетнички средини во Р.Македонија, бидејќи процентот на вработеност токму кај оваа група на граѓани е многу ниска. Во овој случај би можело, преку самовработување да се дојде до одредена заработувачка. Овој проект ќе им биде од голема помош на сите оние невработени лица од руралните средини кои имаат идеја за сопствен бизнис, или веќе се занимаваат со одредена дејност која им носи некаков приход.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/6BSEpMLl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/6BSEpMLl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Овој проект освен самовработување ни нуди и создавање на деловни пртнерства и поврзување со локалниот и националниот пазар.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/4iPqxHrl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/4iPqxHrl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Во текот на реализација на овој проект, ќе бидат обезбедени обуки и работилници за формирање на бизнис план и менторство, како и понуда од правна помош при регистрација на фирмата и започнувањето на новиот бизнис. Тој ќе понуди и доделување на мали грантови, кои ќе бидат од голема помош за започнување на бизнис идеите.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/b7gWh6Kl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/b7gWh6Kl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;За време на неговата реализација ќе бидат организирани и бизнис средби, како и презентации на постоечки мерки и фондови за подршка. Ќе биде изготвен и прирачник за подобро искористување на мерките за самовработување.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://i.imgur.com/kIMSkBFl.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://i.imgur.com/kIMSkBFl.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Проектот е подржан преку Британската амбасада во Скопје, а истиот го спроведува (Strategic Development Consulting) Консалтинг за стратешки развој - проектна канцеларија Скопје, Р. Македонија.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-712.html#p16983</comments>
<dc:creator>niko650</dc:creator>
<pubDate>Fri, 31 Oct 2014 00:32:54 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-712.html#p16983</guid>
</item>
<item>
<title>Novi Sad, vesti - najave, aktuelnosti, reportaze</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-781.html#p15649</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 09.12.2012 13:02&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dobro'jutro iz Tozinog sokaka :)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257580916/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257580916/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8066/8257580916_4c77557528.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8066/8257580916_4c77557528.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257580916/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257580916/&quot;&gt;Tozin sokak&lt;/a&gt; by &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot;&gt;majras&lt;/a&gt;, on Flickr&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nedeljom u Novom Sadu, pogotovo kad je zimsko doba, ne možete videti nigde nikog na ulici. Mika Antic je rekao...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot;Jednom su me pitali zašto sam tako gimnazijski zaljubljen u Novi Sad. Nisam umeo da odgovorim. Jer sa najdražim gradom je kao i sa najdražom ženom: nikad nećemo uspeti da objasnimo ni sebi ni drugima šta nas je to tako vezalo...&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Drugo pravilo je: &quot;Prvo fruštuk ondak na put!&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257511014/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257511014/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8222/8257511014_c477622030.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8222/8257511014_c477622030.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257511014/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257511014/&quot;&gt;sveti hleb&lt;/a&gt; by &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot;&gt;majras&lt;/a&gt;, on Flickr&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ali, bez njih ništa na ovom svetu ne bi vredelo:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257585702/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257585702/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8493/8257585702_d106ede7b9.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://farm9.staticflickr.com/8493/8257585702_d106ede7b9.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257585702/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/photos/32519316@N04/8257585702/&quot;&gt;Zimske radosti&lt;/a&gt; by &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.flickr.com/people/32519316@N04/&quot;&gt;majras&lt;/a&gt;, on Flickr&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Što ljubav tvori, to vekove živi&lt;br /&gt;
Što ljubav stvori, to vekove broji&lt;br /&gt;
I broji čitav neizmeran niz.&lt;/i&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-781.html#p15649</comments>
<dc:creator>majra </dc:creator>
<pubDate>Sun, 09 Dec 2012 12:02:47 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-781.html#p15649</guid>
</item>
<item>
<title>Kučevo, Zlatna dolina u severoistočnoj Srbiji - Homolje</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1180.html#p15564</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6319&quot;&gt;virada&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 01.11.2012 01:31&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Srpski pesnik i akademik Stevan Raičković rođen je 5. jula 1928 godine u Neresnici u vreme Kraljevine Jugoslavije. Svoje detinjstvo proveo je u ovom kraju, njegova ljubav prema prirodi i ljudima je došla do izražaja baš ovde gde je imao ogromnu inspiraciju i podsticaj za svoj talenat i dalji stvaralački rad kroz mistične lepote ovoga kraja i kulture ljudi.  &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gimnaziju je učio u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici, gde je i maturirao. Studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a već sa 17 godina počeo je da objavljuje pesme u &quot;Književnosti&quot;, &quot;Mladosti&quot;, &quot;Književnim novinama&quot; i &quot;Politici&quot;. Od 1945. do 1959. godine bio je saradnik Literarne redakcije Radio Beograda. Do 1980. godine Raičković je bio urednik u Izdavačkom preduzeću &quot;Prosveta&quot;. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1972. godine, a za redovnog 1981. Objavio je više od dvadeset zbirki pesama, sedam knjiga za decu, nekoliko knjiga eseja. Prvu zbirku &quot;Detinjstvo&quot; objavio je 1950. godine, da bi već sledećom &quot;Pesma tišine&quot;, dve godine kasnije, bio primećen. Prevodio je ruske pesnike, Anu Ahmatovu, Marinu Cvetajevu, Josifa Brodskog, sačinio je izbor poezije Borisa Pasternaka. U prepevu &quot;Sedam ruskih pesnika&quot; i antologiji &quot;Slovenske rime&quot; predstavio je i moderne ruske pesnike. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Preveo je i Šekspirove sonete i &quot;Deset ljubavnih soneta&quot; Frančeska Petrarke. Sabrana dela Stevana Raičkovića objavljena su 1998. godine. Raičkovićeva poezija objavljena je na ruskom, poljskom, češkom, slovačkom, mađarskom, bugarskom, rusinskom, albanskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Preminuo je 6. maja 2007 godine u Beogradu i za sobom ostavio večni trag svojim mnogobrojnim  književnim ostvarenjima među kojima su knjige pesama, poetski prozni zapisi, proza, esejistički i memoarski tekstovi, knjige za decu, poetski prepevi i mnogi drugi. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za svoja književna ostvarenja. Zato su članovi Književnog Kluba iz Kučeva, koji nosi njegovo ime, odlučili da sačuvaju i podsete na veličinu pesnika Stevana Raičkovića i svega što je učinio za našu književnost simboličnim nazivom ove večeri &quot;Balada o predvečerju&quot; po istoimenoj pesmi ovog velikana srpske književnosti. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sa ponosom možemo reći da je to naš Stevan Raičković i u njegovu čast na dan njegovog rođenja družeći se kazivanjem njegovih stihova članovi Književnog kluba i mlada recitatorka Jelena Todorović obeležili ovaj dan i podsećanjem na detinjstvo Stevanovo provedeno u Neresnici kod Kučeva.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1180.html#p15564</comments>
<dc:creator>virada</dc:creator>
<pubDate>Thu, 01 Nov 2012 00:31:17 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1180.html#p15564</guid>
</item>
<item>
<title>Izbori u mojoj državi</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1227.html#p15056</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-2&quot;&gt;galeksic&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 06.05.2012 02:21&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svaki put kada čujemo da su raspisani izbori tamo gde živimo i imamo pravo glasa - treba da se odazovemo, i treba da glasamo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Realno gledano - ti ljudi koji se kandiduju su najblaže rečeno sumnjivi tipovi, to je jasno kao dan. Ali, to nije razlog da ne izadjemo na glasanje.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Glasanje je jako skupo za svaku državu. I to glasanje se plaća iz vašeg džepa. I ako ne uspe, opet će biti plaćeno iz vašeg džepa. &lt;b&gt;Izadjite na glasanje&lt;/b&gt;, bez obzira o kojoj državi se radi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;object width=&quot;600&quot; height=&quot;340&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/1W0L-v2NlRk?version=3&amp;hl=en_US&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/1W0L-v2NlRk?version=3&amp;hl=en_US&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; width=&quot;600&quot; height=&quot;340&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Istini za ljubav - ja ću danas uzeti glasački listić, i izaći na izbore. Otići ću na glasačko mesto i prvo ću da pitam &quot;Hoćete li me prskati onim sprejom?&quot;. Oni će reći &quot;Da, hoćemo&quot;. Ja ću reći u sebi &quot;Pa tako ne prskaju nemce i amerikance, nego samo nas. Ja tako neću da glasam, ja nisam stoka. A imam i ličnu kartu.&quot; Ako to kažem naglas, oni će reći da ih uznemiravam i uzbudjujem. Bolje to da kažem u sebi. Reći ću to u sebi, i otići ću kući.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izadjite na glasanje, makar tako.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1227.html#p15056</comments>
<dc:creator>galeksic</dc:creator>
<pubDate>Sun, 06 May 2012 02:21:50 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1227.html#p15056</guid>
</item>
<item>
<title>Psihologija prodaje i reklame, smisao i uticaj</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1224.html#p15006</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 17.04.2012 11:20&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Trgovina je veoma zahtevna i složena profesija posebno u današnjim uslovim i pogotovo u okruženju  u kakvom mi živimo. Sintagma: &quot;&lt;b&gt;Kupiti jeftino – prodati skupo&lt;/b&gt;&quot; nije trgovina, marifetluci kao prodati Eskimima frižider, su kratkog daha i vode do sigurnog gubitka. Mišljenje da samo veliki kapital donosi uspešnu trgovinu takodje je pogrešno i potiče upravo sa naših prostora. Velika ulaganja zahtevaju složene pripreme, detaljno ispitivanje tržišta na koji se namerava plasirati roba, solventno stanovništvo, državu sa stabilnom ekonomijom... i veliko znanje i iskustvo. Priznaćete da je takvih pojedinaca malo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovih zadnjih decenija kod nas su se pojavili i neki &quot;novi trgovci&quot;, koji kao da počinju od onoga: &quot;Zašto da bude jednostavno, kada može da bude komplikovano&quot;, čineći da trgovina postane u želji za brzom zaradom nemoguća misija. U samom startu prave dve velike greške:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Zadužuju se bez velike potrebe da prethodno nisu realno procenili tržište, situaciju u ekonomiji i zbog prilika kakve realno jesu nisu u mogućnosti da vrate dug.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- Pokušavajući da se bave &quot;svojim poslovima&quot; da preskoče više stepenica odjednom koja znače upravo znanje i iskustvo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ko počinje trgovinu savet je početi sa manjim ulaganjima da bi se kasnije postepeno reinvestiralo. Na početku dobro razmislite o dva vrlo važna aspekta:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ul&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;Kreditno zaduživanje – samo ukoliko ste provereno (ne samouvereno) sigurni da možete da vratite dug&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;Svest o neophodnom znanju i iskustvu – poslovi manjeg obima daju vreme da se stiču iskustva sa manim ulaganjima&lt;br /&gt;
&lt;/ul&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svaki put ima svoj početak i iziskuje vreme i napor da bi se prešao, zato pre no što zakoračite odvojite dovoljno vremena da smislite strategiju poslovanja. Trgovinu čini trgovina proizvodima, i od suštinskog značaja za poslovni uspeh su upravo objektivno procenjivanje vrednosti robe i njeno poreklo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Osvedočiti se proizvodom moguće je upoznavanjem njegovih osobina:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;ol type=&quot;1&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;li&gt;&lt;b&gt;Funkcija&lt;/b&gt; – podrazumeva praktičnost, celishodnost, jednostavnost u rukovanju, originalnost i dugoročnu primenu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;&lt;b&gt;Dizajn&lt;/b&gt; – lepo oformljen, uklopljen, uskladjenog kolorita koji ispunjava estetske zahteve kupca. Naravno, i kič roba ima svoje kupce, ali lepo ostaje trajno lepo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;&lt;b&gt;Kvalitet &lt;/b&gt;– precizna izrada, vrhunski materijal daju prepoznatljiv brend ili marku.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;&lt;b&gt;Garancija&lt;/b&gt; – proizilazi iz kvaliteta, duži garantni rok proizvodi pedigre.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;li&gt;&lt;b&gt;Cena&lt;/b&gt; – ukoliko smo kao potrošači osvedočeni u prethodne osobine proizvoda i želimo da ga imamo, gore ili dole neki procenat u ceni neće biti presudan.&lt;br /&gt;
&lt;/ol&gt;&lt;br /&gt;
Nabrojane osobine čine neki proizvod konkurentnim ili nekonkurentnim na tržištu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.odlican.com/v/iga060/Mokra+gora.jpg.html&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.odlican.com/v/iga060/Mokra+gora.jpg.html&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.odlican.com/d/748-13/Mokra+gora.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.odlican.com/d/748-13/Mokra+gora.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
Odlican.com, album Igor - &lt;i&gt;Mokra gora&lt;/i&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot;Asimil metod&quot; za  učenja stranih jezika: &quot;Molimo Vas da sve što ste do sada naučili zaboravite, jer jedini način da se nauči ispravno je ispravno učiti!&quot; – važi i na ovom startu. Praksa uvek mora biti gradjena na dobroj teoriji, zato u startu naoružajte se dobrom literaturom, posvetite vreme istoj i napravite vaš biznis plan.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1224.html#p15006</comments>
<dc:creator>majra </dc:creator>
<pubDate>Tue, 17 Apr 2012 11:20:28 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1224.html#p15006</guid>
</item>
<item>
<title>Kreditne kartice preko interneta?</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-112.html#p14526</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-10031&quot;&gt;NIkica28&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 10.12.2011 20:41&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Evo i ja da se nadovezem... Mogu da preporucim &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.viaddress.com,&quot;&gt;www.viaddress.com,&lt;/a&gt; Jedna napomena: Ukoliko se narudzbe kombinuju dostava je jeftinija. Cena dostave je po kilogramu robe, a kako cesto nesto sto kupujemo iznosi mnogo manje od kilograma (knjige, neka manja tehnika poput mobitela, kindle-a i slicno) ja praktikujem grupnu narudzbu sa prijateljima, narucimo po nekoliko stvari i dodje nas puno jeftinije nego da je svako posebno narucivao. Pozz&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-112.html#p14526</comments>
<dc:creator>NIkica28</dc:creator>
<pubDate>Sat, 10 Dec 2011 19:41:37 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-112.html#p14526</guid>
</item>
<item>
<title>Sarajevo - Bosna i Hercegovina. Razglednica sa Miljacke.</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-953.html#p14316</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3505&quot;&gt;Mikica&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 15.10.2011 20:25&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Čujem Zlaju kako u kupatilu pjeva i povraća u isto vrijeme. E, pa ni ja  nisam znao da je to moguće, ali uvjerio sam se. Oči su mu kao dvije tegle paradajza: &quot;Misliš li ti ustajati?&quot; Pokrivam se jorganom po glavi i okrećem na drugu stranu:&lt;br /&gt;
&quot;Daj, ne budali. Kakvo te ustajanje spopalo?&quot;&lt;br /&gt;
&quot;Zvao nas je komšija Miloš da dođemo u devet sati.&quot;&lt;br /&gt;
&quot;Zaboravi na mene.&quot;&lt;br /&gt;
&quot;Kako to da si prošle nedjelje mogao ići kod Mileta na Uskrs, a sad ne&lt;br /&gt;
možeš Milošu na Vaskrs?&quot;&lt;br /&gt;
Potpuno sam zaboravio na to. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kod Miloša već sjedi Šuhra, a na stolu je multietničko meze: jareća stelja,  ovčetina, klempe, kajmak iz mijeha, jaja obojena korom luka...  Naravno, tu je i boca štoka i boca broćanske loze - sudeći po startu, biće  ovo težak dan. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Stiže i Mile. Njih četvoro su komšije već trideset i nešto godina, a sada ih  Zlaja za**** da će svoj dio kuće prodati nekom Sandžakliji: &quot;Ali, nekom finom&quot;, dodaje. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na radiju je prenos Vaskrsa iz Pravoslavne crkve, a ja se čudim kako to da  komentator nije Noka Bilić, jer nema toga šta on nije prenosio. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U dvorištu su probeharale višnje i ja se gubim među njima, razgovor do mene dopire samo kao glas, a smisao ne mogu da dokučim; Zlaja to primjećuje, pa me pita: &quot;Je li ti to opet 'pišeš' priču?&quot; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U jednu ruku je u pravu, jer je protekla sedmica bila prilično uzbudljiva (da  ne kažem potresna) za mene: iz Engleske mi je stigla sestra (koju nisam vidio skoro četiri godine), iz Amerike Dana, Nešo i Indira (ni njih nisam vidio  otprilike isto tako dugo), iz Ljubljane Dada i Pero (više i ne pamtim kad sam  zadnji put vidio Dadu, ali bilo je to još prije rata), iz Austrije su tu Caki, Vesna, Zoran i Sanja (ne mogu da vjerujem da je Sanji dvadeset i šest godina - to znači  da je nisam vidio već nekih devet godina...) Sve meni najdraža bića koja su mi preostala, ali ne mogu da se radujem jer mi sada, više nego ikad ranije, nedostaju moja djeca... Zato skrećem misli na nešto banalno da banalnije ne može biti: đevđir. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Trebam kupiti đevđir i obišao sam cijeli grad i svugdje imaju samo nekakve italijanske, njemačke, a koji koštaju kao &quot;space shuttle&quot;. Idem na buvlju (zašto li ne kažem &quot;buhlju&quot;, kad su me cijelog života ujedale &quot;buhe&quot;, a ne &quot;buve&quot;) pijacu kod Vaše Miskina. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nema šta nema, ali razmišljam kome li je sve to što se prodaje potrebno i  da li iko išta kupuje? Gomile rasparenih cipela po kojima se uhvatila buđ, kutije  sa šarafima svih veličina, poderane gume za veš mašine, pokvareni usisivači i  kasetofoni, foto-aparati, iskrivljene gramofonske ploče, stare razglednice,  mlinovi za kafu kojima nedostaje ručka, olupani lonci i šerpe... sve, baš sve, ali nigdje nijednog đevđira. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dok se probijam kroz taj krš i nesnosni vonj masnog bureka i ćevapa, naletim na brdo knjiga. Kao da su izvučene iz nekog memljivog podruma: korice i stranice su im izvitoperene, a, bezbeli, nabacane su bez ikakvog reda... Cijena za svaku je ista: pola marke. Tu su se u istom košu našli i Krleža i Andrić, Hemingvej i Gogolj, Dostojevski i Lav Tolstoj, Kafka i Žid, Golsvorti i Prust, Hamsun i Tomas Man, Šolohov i Solženjicin... i Prljavi veš Darija Džamonje. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot;Knjižar&quot;, jedan starac koji nateže mlaku pivu, a čije mi se lice odnekud čini poznatim, prepoznavši moj lik na omotu, moje uzbuđenje, jer to je knjiga koju sam posvetio svojoj kćerci (Neveni, koja me rodila kao tatu), hladnokrvno podiže cijenu na petnaest maraka?! Sad se prisjećam odakle ga znam: bio je ložač u FIS-u, a ime mu je, ime mu je... Avdo - jeste Avdo! &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&quot;Daj, bolan, Avdo. Spusti to malo - mi smo stara raja iz FIS-a.&quot;&lt;br /&gt;
(Ali Avdo je oduvijek bio poznat po tome da zaboravlja stvari koje su se zaista desile, a sjeća se onih koje se nikad nisu i nisu mogle desiti. Tako nas je, djecu, na tribinama FIS-a uveseljavao svojim pričama o tome kako mu je Sava Kovačević umro na rukama:&lt;br /&gt;
&quot;Avdo, jesi li to ti?&quot;&lt;br /&gt;
&quot;Jesam, druže komandante.&quot;&lt;br /&gt;
&quot;E, sad mi je lakše. Čuvaj mi diviziju.&quot; &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ili kako je služio kao mornar na Galebu, pa jedne noći razvukao harmoniku: &quot;Bosno moja...&quot;, a Tito izašao na palubu, suze mu potekle niz lice i zakitio ga &quot;petakom&quot;.) &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Avdo je neumoljiv; već je vidio svoju gajbu piva u mom džepu. Nevoljko vadim petnaest (zadnjih!) maraka, kupujem sam sebe. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve i da naletim na đevđir, nemam više para da ga kupim. Pješke se vraćam u grad i imam vremena napretek da razmišljam, da poredim sav svoj život sa tom buvljom pijacom: puno nepotrebnih stvari, otpad i smeće, knjiga koja trune u podrumu, cipela koja ne može naći svoj par, izgrebana, odrndana gramofonska ploča, farmerke bez rajferšlusa, foto-aparat koji ne može slikati, kasetofon bez tona, mlin za kafu koji ne može samljeti nijedno zrno, mlako pivo i užegli&lt;br /&gt;
sumnjivi burek... Sve to, a jedine stvari koju trebam - nema. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;* * *&lt;br /&gt;
&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;br /&gt;
&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://imageshack.us/photo/my-images/846/copyofdacoarminpolutak.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://imageshack.us/photo/my-images/846/copyofdacoarminpolutak.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img846.imageshack.us/img846/797/copyofdacoarminpolutak.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img846.imageshack.us/img846/797/copyofdacoarminpolutak.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;br /&gt;
Počela je sipiti, a potom pljuštati kiša. Stavljam knjigu pod vind-jaknu, krupne kapi (a potom i grad) buše mi glavu, ali ta knjiga na mom srcu kao da me grije i ja već smišljam posvetu za svoju sljedeću knjigu, za moju drugu kćerku... Vesni, koja je... (Ima još vremena do izlaska knjige - smisliću već nešto.)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;* * * * *&lt;br /&gt;
&lt;i&gt;Na današnji dan, prije deset godina preminuo je Dario Džamonja, istaknuti bosanskohercegovački pisac, novinar i nosilac brojnih priznanju za djela iz savremene književnosti. U jednoj svojoj priči, Daco je napisao:&lt;/i&gt;&lt;br /&gt;
&lt;blockquote&gt;Svima nama, kadli-tadli, valja krenuti na &quot;finalno putovanje&quot;, u Dženet ili Džehenem, Raj ili Pakao, svejedno. Gdje ću ja završiti nije mi dostupno znati, ali znam jedno: poći ću iz Sarajeva.&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;i&gt;Neka je vječni pokoj i rahmet tvojoj čistoj i velikoj duši. &lt;/i&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Slika Daria Džamonje rad je Armina Polutka.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-953.html#p14316</comments>
<dc:creator>Mikica</dc:creator>
<pubDate>Sat, 15 Oct 2011 20:25:25 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-953.html#p14316</guid>
</item>
<item>
<title>Farska ostrva - osamnaest ostrva na severu sveta</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-890.html#p11908</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-4400&quot;&gt;zeljkostar&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 27.11.2009 23:13&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img199.imageshack.us/i/sdc14586k.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img199.imageshack.us/i/sdc14586k.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img199.imageshack.us/img199/8348/sdc14586k.th.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img199.imageshack.us/img199/8348/sdc14586k.th.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img248.imageshack.us/i/sdc14597.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img248.imageshack.us/i/sdc14597.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img248.imageshack.us/img248/3829/sdc14597.th.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img248.imageshack.us/img248/3829/sdc14597.th.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img171.imageshack.us/i/sdc14601.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img171.imageshack.us/i/sdc14601.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img171.imageshack.us/img171/807/sdc14601.th.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img171.imageshack.us/img171/807/sdc14601.th.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt; &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img515.imageshack.us/i/sdc14586.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img515.imageshack.us/i/sdc14586.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img515.imageshack.us/img515/5434/sdc14586.th.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img515.imageshack.us/img515/5434/sdc14586.th.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-890.html#p11908</comments>
<dc:creator>zeljkostar</dc:creator>
<pubDate>Fri, 27 Nov 2009 22:13:49 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-890.html#p11908</guid>
</item>
<item>
<title>Crna Gora, Lovćen, Boka - šarolika ogrlica mediteranska</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1024.html#p11531</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-7450&quot;&gt;okano&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 04.07.2009 22:48&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Bile tri sorele,&lt;br /&gt;
Legenda kaze stara,&lt;br /&gt;
i sve tri voljele&lt;br /&gt;
jednog mladog mornara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na prozorima bdjele,&lt;br /&gt;
povratak njegov cekale,&lt;br /&gt;
na licu suze susile,&lt;br /&gt;
u srcu ljubav gusile.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;p class=&quot;flr&quot;&gt;&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://img242.imageshack.us/i/perast.jpg/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://img242.imageshack.us/i/perast.jpg/&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://img242.imageshack.us/img242/9092/perast.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img242.imageshack.us/img242/9092/perast.jpg&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;br /&gt;
by VajdaFoto&lt;/p&gt;&lt;br /&gt;
Mornar se vratio nije,&lt;br /&gt;
prodjose zivota dani,&lt;br /&gt;
ostade kuca pusta&lt;br /&gt;
i prozori zazidani.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Otvor`te prozore, sorele,&lt;br /&gt;
toplo sunce da ih grije,&lt;br /&gt;
a maestral iz zaliva svjezi&lt;br /&gt;
nek vasu tugu skrije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Brodovi ce plovit` dalje,&lt;br /&gt;
bokeljski mornari na njima,&lt;br /&gt;
pronosice legendu o vama,&lt;br /&gt;
po svj`etu, na morskim valima.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Neka Jadran zamirise i na ovom forumu.&lt;br /&gt;
Ne mogu a da ne kazem Hvala svome profesoru knjizevnosti, Petru Bozovicu, autoru ove pjesme. Ono cemu me naucio je ljubav prema slovu, ruskoj stepi, mirisu knjige... Imao je veliko srce, puno ljubavi, razumjevanja i prastanja.&lt;br /&gt;
Petar Bozovic je dostojan svakog ljudskog postovanja. Takav je bio i kad mu je njegova pjesma `Tre sorelle` komponovana, cak i snimljena na gramofonskoj ploci, a da na njoj, uz imena kompozitora i izvodjaca, nije navedeno njegovo ime kao autora pjesme.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sve je ovo dovoljan razlog da se ova pjesma izvuce iz zaostavstine postovanog Petra Bozovica i ucini se dostupnom nasem citalastvu.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1024.html#p11531</comments>
<dc:creator>okano</dc:creator>
<pubDate>Sat, 04 Jul 2009 22:48:38 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1024.html#p11531</guid>
</item>
<item>
<title>Homeopatija, alternativni metodi lecenja i etika</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1048.html#p11420</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 03.06.2009 21:06&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Asocijacija mladih lekara i naucno istrazivackih radnika je uputila zvanican pismeni apel koordiniativnom telu za medjunarodno javno zdravstvo (SZO) da se izadje sa jasnim stavom i zabrani promocija homeopatije kao metoda za lečenje teških oboljenja: malarije, tuberkuloze, stečenog sindroma imunodeficijencije, influence i dijarealnog sindroma u ranom dečijem uzrastu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.senseaboutscience.org.uk/index.php/site/project/331/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.senseaboutscience.org.uk/index.php/site/project/331/&quot;&gt;&lt;b&gt;pismu&lt;/b&gt;&lt;/a&gt; su izrazili veliku zabrinutost zbog bezobzirnog odnosa ka obolelima sa posebnim osvrtom na obolele u zemljama u razvoju i istakli da je nedopustivo da &lt;b&gt;siromaštvo bude mera zbog koje se uskraćuje ljudima pravo na lečenje&lt;/b&gt; najefikasnijim poznatim metodama.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Lekari koji rade na terenu u ruralnim područjima su dostavili listu koja sadrži taksativno pobrojane ustanove koje vrše promociju i planski razvoj otvaranja novih homeopatskih klinika u formi specijalizovanih ustanova koje nude homeopatske tretmane kao efikasne u lečenju obolelih od malarije, AIDS-a i TB-a. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Etički i moralno je nedopustivo neosuditi stav koji zagovara i promoviše homeopatske tretmane efikasnima u lečenju teških oboljenja sa visokim smrtonosnim potencijalom. Potkopavati primat tretmana klasične medicine koji su prošli rigorozna klinička ispitivanja, imaju iza sebe naučnu evaluaciju i u praksi se dokazala efikasnim u lečenju ovih teških oboljenja je postupak koji stavlja život u opasnost.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Etika, homeopatija i tretmani klasične medicine&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Zahtevu za suspenziju homeopatije kao iracionalnog i nedelotvornog tretmana u lečenju ovih teških oboljenja su se pridružili eminentni svetski stručnjaci, kojima su domen i užestručna delatnost upravo navedeni entiteti. Istakli su važnost brzog reagovanja zvaničnoga tela, jer stopa morbiditeta i mortaliteta (posebno u zemljama u razvoju) ukazuje na posledice koje se mogu nazvati katastrofičnim. Ljudi koji pate ne smeju biti iskorišćeni za promociju alternatvnih metoda lečenja. Alternativna medicina ima svoje mesto i domen delovanja, i nikakvi interesi ne smeju biti snažniji od prava svakog čoveka da se leči na najbolji mogući način.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pokrenuta inicijativa je glas razuma upućen merodavnom telu (&lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.who.int/en/&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.who.int/en/&quot;&gt;SZO&lt;/a&gt;), ali i svima nama da pokažemo visok stepen svesti i odgovornosti u pogledu zbrinjavanja najranjivijih pojedinaca obolelih od teških oboljenja. Da li je u ovom kriznom vremenu erozija morala učinila svoje, da li još uvek postoji institucija koja štiti pravo čoveka na lečenje i garantuje bezbednost obolelom - ostaje da se vidi u epilogu konferencije zakazane za 6. jun u Holandiji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nadam se da smrt neće biti poslednji stepen u odrastanju čoveka. Pomislite samo da je u Zambiji prosečan životni vek trideset godina(!). Ćutati na glupost koja je smrtonosna, je nonsens.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izazov sa kojima je suočeno koordinaciono telo treba da nam posvedoči svojim zvaničnim stavom da li je još uvek na putu misije – &quot;ostvarivanje najvećeg mogućeg stepena zdravlja za sve narode&quot;. Savetodavno delovanje i postavljanje globalnih standarda lečenja, za koji je dobila poverenje čovečanstva, mora da opravda suspenzijom homeopatskih obećanja. Kakvom merom merimo, onako će i nas meriti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Link: &lt;b&gt;Docs to WHO: &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.boingboing.net/2009/06/01/docs-to-who-publicly.html&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.boingboing.net/2009/06/01/docs-to-who-publicly.html&quot;&gt;publicly condemn homeopathy for dangerous diseases&lt;/a&gt;&lt;/b&gt;&lt;br /&gt;
Posted by Cory Doctorow, June 1, 2009 5:46 AM&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1048.html#p11420</comments>
<dc:creator>majra </dc:creator>
<pubDate>Wed, 03 Jun 2009 21:06:24 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1048.html#p11420</guid>
</item>
<item>
<title>Legalizacija alternativne medicine</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-910.html#p11208</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1402&quot;&gt;majra &lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 05.04.2009 18:06&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svi medicinski sistemi koji na čoveka gledaju kao na energiju koja je nedeljivi deo svega ostalog što postoji nazivaju se jednim imenom – holistički medicinski sistem. Tu podrazumevamo tradicionalnu kinesku medicinu, ajurvedu, homeopatiju, fitoterapiju i sve pobrojane metode u uvodnom tekstu ove teme, ali i mnoge druge sistematizovane i nesistematizovane načine lečenja koji se upražnjavaju diljem planete. Ono što je krucijalna premisa holističkog medicinskog sitema je da je čovek u osnovi energija. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Životna energija manifestuje se na tri različita nivoa:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;-	mentalnom, što je najsuptilnija manifestacija (u vidu misli)&lt;br /&gt;
-	emotivnom što je grublji manifestni oblik (osećanja)&lt;br /&gt;
-	fizičkom kao najgrublji vid mnaifestacije (ako telo)&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dok u klasičnoj medicini manje - više važi stanovište da je čovek ono što možemo percipirati sa svojih pet čula, a to je fizičko telo, u holistički medicinski sistemi se bave živtnom energijom. Da bi se lakše poimalo holističko shvatanje čoveka, zdravlja, bolesti i lečenja veoma praktičnu shemu nam je dao dr Lazar Trifunović koja je rezultat ne samo klasičnog medicinskog obrazovanja već i spleta iskustava koje je pobrao na svom putovanju po Aziji, Africi i Južnoj Americi radi upoznavanja različitih načina lečenja i na kraju završenog Homeopatskog fakulteta na Univerzitetu Vestminister u Londonu. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Životna energija jeste ono čime se bavi holistička medicina, medjutim to je samo jedan deo čoveka, šta je sa njegovim drugim delom dr Trifunović veoma efektno kreira shemu za razumevanje. Shema je data u jednoj rečenici:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Ja sam Lazar.&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Rečenica se sastoji iz dva dela: &lt;b&gt;ja sam&lt;/b&gt; i &lt;b&gt;Lazar&lt;/b&gt;. &lt;b&gt;Lazar&lt;/b&gt; je sve ono što je do sada navedeno, tj. životna energija u tri manifestacije, a &lt;b&gt;ja sam&lt;/b&gt; je ono što mi zapravo jesmo. Ša je to što mi zapravo jesmo? Kakava je veza izmedju ja sam i Lazara. Da bi smo mogli apsolvirati sadržaj potsetićemo se osnovnog koncepta pentaizma na kome počiva holistički medicinski sistem (TKM, ajurveda, homeopatija...) po kome pet elemenata: zemlja, voda, vatra, vazduh i etar čine ono što mi smatram realnošću tj. manifestnu realnost. U nekom trenutku ovih pet elemenata se kombinuje u odredjenim odnosima nakon čega ih prožima životna energija. Upravo ta vitalna sila dolazi iz ja sam i preko gradivnih elemenata dobija manifestacije na tri nivoa: mentalnom, emotivnom i fizičkom u vidu – Lazara.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Dakle, Lazar je životna energija i njena manifestacija kroz pet osnovnih elemenata, i kao takav kompleks (specifičan odnos elemenata prožet vitalnom silom) će trajati neko vreme. U nekom trenutku shodno tome da je samo promena konstantna, životna sila će napustiti ovaj spoj preko koga se manifestovala u vidu Lazara i vratiti svom izvoru, pet elemenata će se razdvojiti, a Lazara kao manifestacije više neće biti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ono što ostaje je &lt;b&gt;ja sam&lt;/b&gt;, a to je ono što mi zapravo jesmo. Ja sam je apsolutno, ono se ne radja i ne umire, kao takvo ono se i ne može razboleti. Životna energija se po svojoj prirodi nalazi u idealnom stanju, tj. balansu. Kada je ona u balansu njena manifestacija na tri nivoa: mentalnom, emotivnom i fizičkom jeste ustvari – zdrav čovek. Medjutim pod dejstvom etioloških faktora ona može biti izvedena iz ravnotežnog stanja (životni procesi bivaju poremećeni) i tada se razvija bolest. Ono što se dešava na ova tri nivoa produkuje za klasičnu medicinu entitete, definisana patološka stanja. U kom obliki će se bolest javiti, tj kako će se manifestovati i na kom nivou sa stanovišta klasične medicine zavisi od : naslednih faktora, konstitucije čoveka i prirode, intenziteta i trajanja dejstva etiološkog faktora koji deluje kao disbalans. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sa holističke tačke gledišta bolest je izraz poremećenog stanja životne energije koja više ne osciluje na idealnoj frekvenciji a koji se manifestuje simptomima na emotivnom, mentalnom ili fizičkom nivou. Znači razlika u gledištu leži u tome da je su za klasičnu medicinu to znaci odredjene bolesti (entiteta) a za holističku su samo simptomi. Nauka je dokazala da su materija i energija isto, a jedina razlika je u frekvenciji, tj. materija je energija na odredjenoj frekvenciji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Životni koncept, smisao života&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svaka bolest na način na koji smo mi savremeni ljudi edukovani ima svoje razvojne faze tj. odredjenu patogenezu, tok, evoluciju i u okviru toga i prognozu o uspešnosti izlečenja. No, šta se zbiva ili kako objasniti ono što prevazidje ova i ovakva saznanja i očekivanja? Da li je to zaista čudo ili moć koju poseduje svaki čovek, ali ne i spoznaju kako da je upotrebi?!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Veoma često se u alternativnoj literaturi srećemo sa terminom ’unutrašnji iscelitelj’, i obično su praćeni veoma inspirativnim pričama bivših bolesnika koji su se oporavili od neizlečivih bolesti. Sigurna sam da ste svi u svojoj okolini imali nekoga ko je bio u situaciji da se susretne sa dijagnozom kojoj konvencionalna medicina daje male šanse da, iako se poduzmu svi raspoloživi terapijski tretmani dodje do trajnog izlečenja. Bivali svedoci njihove odlučnosti da pobede, njihovih promena stila života, pokušaja da se otrgnu od starih loših navika, odluka o drugačijem načinu prehrane, odluka da izbegavaju stresne situacije, i očajničke želje koja je prožimala svaku njihovu akciju – &quot;samo da ozdravim&quot;. Dovoljno jaka nada uvek postoji, ali zašto uspevaju samo retki?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne poriče se u ovom sagledavanju značaj ni jednog faktora: dobrih gena, snažnije konstitucije, kompetentnijeg imunološkog aparata i odgovora, pa da kažemo i sreće u pogledu okolnosti rane dijagnoze, blagovremene terapije, adekvatno izvedenog lečenja i nade da će biti izlečeni, ali svi do jednog obolelog osim izlečenja žele odgovor, zahtevaju ga od sebe, lekara, svestenika, Boga... na pitanje &quot;Zašto se sve ovo desilo?&quot;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na to pitanje uvek imamo svako iz svog domena spremnu neku polu-istinu, jedni će reći da je ona samo posledica nekih genetski programiranih ili nasumičnih poremećaja u telu, drugi će reći da bolest ima emotivnu uzrok da ne volite dovoljno sebe, da je to bol potisnuta u psihi, autodetruktivna radnja i posledica. Treći će reći da smo mali i da nije naše da pitamo &quot;Zašto?&quot; već da prihvatamo s poverenjem pa da nam bude &quot;po veri našoj&quot;. A šta drugo preostaje?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kriza potaknuta usled bolesti svakog čoveka suoči ako se usudi biti iskren sa pitanjem smisla života. Znate, i kada se čovek susretne sa bolešću koja ne dovodi u pitanje sam život, recimo ako oboli od ulkusne bolesti pa zaleči tretmanima čir ili u ranoj fazi otkloni neki tumefakt i zvanično opet ima status zdravog čoveka u očima svakoga od njih se ogleda nevolja. Nakon što iscrpimo sve mogućnosti mogućih odgovora i pomnije se pozabavimo sami sobom (ili čovekom koji boluje) i budemo hrabri da govorimo/slušamo iskreno o svom bolu doćićete /došla sam do „rupe smisla“. Iako ne mogu da analiziraju uticaj tog nedostatka &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://webstrane.info/galeksic/koji-je-smisao-zivota/#more-14&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://webstrane.info/galeksic/koji-je-smisao-zivota/#more-14&quot;&gt;smisla života&lt;/a&gt; u stvarnosti, ljudi ga osećaju i zbog toga se čak i nad najvrednijim stvarima nadvija bolesna tuga. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Bolest je oduvek imala u sebi elemenat bekstva od stvarnosti. Često smo u našem miljeu u prilici da čujemo: &quot;Nisam verovao u Boga dok nisam oboleo od raka, a sada osećam blisku vezu&quot;. Niko od nas ne može proceniti nečije iskustvo, i svakako da je pozitivno ako čovek pred kraj života umesto a ga razori ogorčenost nadje utehu, ali zar na izvesnost smrti treba gledati kao na jedno pozitivno iskustvo koje čovek u krajnjem slučaju prizove da bi strahom od smrti dobio priliku da se sretne sa smislom života i da mu to iskustvo bude tačka preobraćanja? Da li je to potvrda uverenja &quot;da u životu dobijaš ono što želiš&quot;? Nije li bolest previsoka cena koja se treba platiti za postizanje nerealno postavljenih ciljeva?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Možda ćete se zapitati zašto sva ova pitanja postavljam... Svedočim ushićenom osećanju preobraćenja gde su osobe sa ozbiljnim medicinskim dijagnozama počele produkovati stil života &quot;umiranje može biti avantura&quot; podržane daako od osoba koje se deklaršu kao guru-i. Da ne zvučim grubo i budem jasna u iskazu, to su ljudi koji se oglušuju na ono što pokazuju laboratorijski rezultati i promovišu da je svakodnevno &quot;umiranje&quot; idealna način života, jer je tada svaki dan nov, neponovljiv. Pitam se kako život može biti nov ako ne živite novo jutro već svakodnevno &quot;umirete&quot;? Šta u stvari umire? Odakle im snaga volja za dela koja nisu činili dok nisu bili pod pretnjom smrću? Šta umire?! Umiru stare navike i pogrešna uverenja?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Misli i osećanja ne mogu se odvojiti od fizičkih efekata koje stvaraju, klasična medicina nije bila u skladu sa stvarnošću dok nije priznala holistički pogled na svet kao validan, dok nije prihvatila da je bolest povezana sa emocijama verovanjima i očekivanjima osobe. Dijagnoza je nelična oznaka definisanog entiteta bolesti, ali suština nije tako jednostavna. Svet &quot;unutar nas“ u kome svakodnevno šifriramo želje i htenja, naša kultura nije ispravno u mnogo čemu shvatila. Bolest izražava samo naš krucijalni koncept života, tj zdravlje je pečat dobro postavljenog potpuno ličnog koncepta života – lične stvarnosti. Skup navika i uspomena koje pohranjujemo svakodnevno u interakciji sa okruženjem, naš osnovni pogled na sve - čini ličnu stvarnost. Kada to shvati pojedinac tada se nalazi na samom izvoru života i ima moć da ga svakodnevno čini novim.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada jednom pojedinac uoči da su možda i one misli na koje je trenutno najponosniji samo refleksi koji programiraju um da nadje način da izrazi naš osobeni osnovni koncept, i da je bolest samo metafora frustracija i straha zbog ugla iz kojeg biramo sagledavanje stvarnosti, moći će i da sagleda mogućnosti nove perspektive. Svaki pritisak kome smo izlozeni boli, cak i pritisak da se izlečimo. Čim pritisak nestane, um počinje da leči sebe. Ovo nije iskustvo koje ljudi prihvataju istog trenutka, oni se radije bore protiv bola, tuge, depresije i straha uprkos nebrojenim dokazima da borba samo usporava proces i čini život još bolnijim. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na prvi pogled svi traže pomoć jer su bolesni, ali ono što šokira ako se posveti vreme i proširi tematika razgovora na priču o svakodnevnici, obavezama, odnosima, pa ponekada i na priču života, jeste zapažanje da mnogi kao da na jedva prikriven način osećaju i olakšanje. Ako upitate čoveka direktno &quot;Šta za njega znači bolest zbog koje se javlja?“ Gotovo po pravilu se dobija ujednačen odgovor &quot;da ga boli, da ne moz da radi, spava... da ne može da funkcioniše&quot; i odlazi na bolovanje. Ne vole što su na bolovanju, ali ako imate opciju da bolovanje produžite recimo neki još period svi bez obzira na prateće konsekvence uvek biraju opciju pod „još koji dan“. Ne može se ni generalizovati iskustvo, niti pojedinačni izbori, ali je očigledno da se ipak, hoće još koji dan. Ne može čovek da se ne zapita &lt;b&gt;šta to bolest omogućava što normalan život poriče?&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U detinjstvu smo svi roditeljima postavljali pitanja smisla: „Ko sam ja?, Zašto se stvari dešavaju kako se dešavaju?“ Veoma mali broj odraslih je pružio dovoljno dobre odgovore da smire uznemirujuće strahove koji leže iza takvih pitanja, pa smo prestali da ih iznova postavljamo. Ali, ona nastavljaju da žive sa nama, nakon odrastanja odbacujemo kao &lt;b&gt;&quot;pitnja o smislu života&quot;&lt;/b&gt; jer su nam veoma apstraktna. U stvarnosti to su osnovna pitanja na koja svaki pojedinac mora naći svoj odgovor bazirati svoj životni koncept, u protivnom dok su nerazrešena praznina ili tmuli haos uzrokuju najveće nevolje s kojima se borimo – fizičke bolesti, emotivne nelagodnosti, neadekvatnost, uznemirenost i dosadan nedostatak sreće.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne želim od ovoga pitanja praviti parodiju, jer bolest i smrtnu opasnost bez presedana prati parališući strah, ali sam duboko uverena da je na najdubljem nivou nužno suočavanje sa osnovnim smislom života kako bolest ili samrtni strah ne bi ispunjavali ovu prazninu postajući time iskustvo preobraćanja. Ljudi bi trebalo da se bave svojim životnim konceptom čim postane disfunkcionalan, transformaciju treba da dožive pre krize, u suprotnom mogli bi sebe zateći u situaciji da nemaju dovoljno vremena da uživaju u životu koji iznenada izgleda vredan.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h4&gt;Način percepcije stvarnosti, moždane slike&lt;/h4&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U mladosti svako gradi bazični koncept kasnije živeći niko ne priziva u svest ono što je postavio kao temelj, trasu i cilj – onaj sadržaj kojim je napravio tkanicu smisla života. Živi se i preživljava lična patnja, živi se kako „mora“ i u jednom momentu većina ga jednoznačno definiše :&quot;Ja sam u haosu. Moj život je u haosu.&quot; Haos je možda zanimljiv za nauku, ali ne i kao način života. Nedostatak smisla suviše boli. Da bi se negde stiglo, mora se nešto napustiti. Čini mi se da je mali broj srećnika naučio da mora da menja smisao života iz godine u godinu, da smisao ne može biti jednoznačan i jednočinilački. Da ako želi da živi mora stalno revidirati objektivnost želja, ciljeva i rastajati se od onih čija realizacija nije životna. Sve dok svim snagama zagovaramo i branimo davno postavljen koncept lična patnja zbog ne realizacije će donositi lomljenje... često sigurno čujete izraz &quot;puca mi kičma&quot;. Šta ustvari puca? Kičma čega? Bolest je način na koji telo izražava status našeg koncepta – individualnog koncepta smisla. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naša kultura je izabrala da veruje da bolest nastaje u osnovi na materijalnom nivou. Fizički svi imamo isto srce i ukoliko nam se ubrizga nekoliko mililitara kalijum-hlorida svi ćemo doživeti srčani udar. Ali naša iskustva su potpuno individualna. Šetali smo različitim baštama i klečali na različitim grobovima. Vaše tužne uspomene iscrpljuju vaše srce dok sam ja na njih potpuno imuna, i obratno radosne uspomene mogu biti i slične ali uvek imaju lični pečat koji ih čini jedinstvenim. Kada se jednom prihvati činjenica da se koncept suštine života mora neumitno menjati, kada se taj osnovni pogled na stvari koje imenujemo kao cilj oslobodi rigidnog statusa i postane promenjiva, zamenjiva kategorija postiže se sloboda da birajući ugao gledanja biramo i stvarnost tj. da se živi život svakodnevno sa smislom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kada osoba ima makar malo hrabrosti da se suprotstavi starom programiranju, trenutno okretanje ka unutrašnjosti uzrokuje bol, jer nam stari program govori da ćemo ukoliko pokušamo da se oslobodimo osetiti jos veći bol, s druge strane ko oseti jednom impuls za oslobadjanjem neće biti u miru ako ga pokuša ignorisati. Zato zažive frustracije i strahovi, jer ono što pokoravanje novom impulsu čini tako teškim jeste činjenica da je on obavijen bolom. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U prisustvu bola ljudi se povlače, medjutim bol je osnovni signal za mesto sa koga treba početi isceljenje. Ulazak u bolest nije način za rešavanje suštinskih pitanja života. Najslabiji smo kada smo bolesni, najmanje sposobni da iskoristimo resurse za pravu transformaciju. Svaki pritisak boli, pa i pritisak da se izlečimo. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Umesto da na mozak gledamo kao na seriju determinisanih neuro - transmiterskih gibanja koja nam pružaju osećaj sreće ili tuge, počnemo gledati kao na kokreatora stvarnosti koga mi hranimo slikama, emocijama, uspomenama, onda naš cilj da budemo srećni, da živimo život sa smislom i nije &quot;magija&quot; već odabir, svesna selekcija čime ćemo ga hraniti. Ono što je stvarno važno nije &quot;izvan nas&quot; jer bez onoga ko doživljava ne bi postojala ni svetlost, ni zvuk, ni dodir, ni miris, ni ukus kao takav. Stvaranje ovih doživljaja jeste privatna &quot;magija&quot; svake pojedinačne osobe, ali samo ukoliko pojedinac ovlada sopstvenim snagama koje oblikuju njegovu ličnu stvarnost živeće smisaono. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Spoznaja da lepa stvarnost, smisaon život zavisi od naše volje i rešenosti da menjamo prioritete u srži, u životnom konceptu, da radimo space clearing ideja, ciljeva, snova nosi ogromne mogućnosti pa i mogućnost isceljenja, deluje suviše pojednostavljeno, ali sve je stvar hemije moždane, i ne trebaju ljudi lepšu stvarnost iz bočica &quot;Prozaka&quot;. Kada je stvarnost dovoljno dobra jer je ispunjava smisao i isceljenje biva dovoljno duboko, ono rešava mnogo veće probleme od same fizičke manifestacije bolesti. Razumevanje i doživljavanje su dve noge izlečenja koje zajedno koračaju, sve komande idu iz mozga.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-910.html#p11208</comments>
<dc:creator>majra </dc:creator>
<pubDate>Sun, 05 Apr 2009 18:06:01 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-910.html#p11208</guid>
</item>
<item>
<title>Koliko smo bezbedni u saobracaju</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-1018.html#p10654</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6362&quot;&gt;Naf-Naf&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 18.01.2009 23:27&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sljedeći link koji ću staviti je usko vezan s temom sigurnosti na cestama.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ne znam kako u Srbiji, ali u Hrvatskoj je zakonom propisano da se sve osobe moraju vezati pojasom,a kazna za nepoštivanje je 500 kn. Mogu reći da je to pravilo zaista usvojeno jer je kazna visoka i provodi se često od strane policije. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ono što najviše zabrinjava je da se isti ti vozači vežu, a svoju djecu ne stavljaju propisno u automobil. Zakonom je također propisano da sva djeca do pet godina starosti moraju biti smještena u odgovarajuće AS ovisno o kilaži, a ona starija moraju biti vezana u boosteru. Djeca do dvanaest godina se ne smiju voziti na prednjem sjedalu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nažalost, često viđam neodgovorne roditelje čija djeca nisu adekvatno vezana ili još gore uopće nisu vezana. Osim ljudske savjesti i informiranosti, i ovdje je zakazalo provođenje zakona jer zaista nisam čula da je itko kažnjen jer nije vezao svoje dijete. Žalosno da se o tome tako malo vodi računa, a podatak da AS može spasiti život djetetu i to u čak 70% slučajeva mislim da govori dovoljno.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Evo linka da svi skupa shvatimo značenje autosjedalica:&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;PDF fajl: &lt;a href=&quot;https://www.inter.rs/goto/?cid=caffe&amp;amp;xrl=http://www.roda.hr/_upload/dokumenti/roda_brosura_autosjedalice.pdf&quot; rel=&quot;nofollow&quot; title=&quot;http://www.roda.hr/_upload/dokumenti/roda_brosura_autosjedalice.pdf&quot;&gt;Brošura o AS&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-1018.html#p10654</comments>
<dc:creator>Naf-Naf</dc:creator>
<pubDate>Sun, 18 Jan 2009 22:27:36 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-1018.html#p10654</guid>
</item>
<item>
<title>Matematika nauka i matematicki proracuni u praksi</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-971.html#p10292</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-6221&quot;&gt;Marko Wolf&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 10.12.2008 22:05&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kao sto se istorija razvijala vremenom, matematika se razvijala istorijom, vremenom, i naravno, znanjem.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Matematik mozemo predstaviti kao stablo, samo sto bi takvo stablo imalo mrsav korijen, sa puno pocetaka, ali bi njegova krosnja bila prevelika za tako sitno stablo, a mali korijen ne bi mogao da upije dovoljno &quot;vode&quot; iz zemlje za citavo stablo tako da bi se prosto receno citava matematika mogla srusiti, kada bi bila zasnovana samo na korijenu proslosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Mi shvatamo pod definicijama i &quot;osnovnim oblicima&quot; pocetke neke dugacke i slozene teorije, slozenih teorija, i zacetaka novih definicija ciji sadrzaj ima svoj logicki korijen koji sam po sebi ima svoju logiku, sto bi moglo da znaci da koju god definiciju izvucemo iz neke druge definicije, ili pak smislimo neku novu, izaslo bi na isto - postala bi dio korjena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sad vec matematicko stablo ne izgleda tako prosto gledano odozdo. Sada se vec ne moze srusiti jer njegov korijen zauzima svu zemlju beskrajne matematicke dimenzije. Krosnja je plodno podrucje puno ideja i svojih nezrelih proizvoda, teorija. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Krosnja drveta uvijek u sebi ima i drugih oblika zivota, ali i sama daje zivot jer ce iz svakog zrelog ploda nastati novo drvo sa svojim korijenom zacetim u znanju ploda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tako i nastaju nove nauke i nova zanimanja. ali vratimo se opet na drvo matematike i njegov burni zivot.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U krosnjama drveta stanuju larve odbacenih teorija cija glad zavrsava hranjenjem na laznim i neprihatljivim teorijama cije se osnove ne odlikuju logicki, niti se sastoje od pocetnih i zavrsnih termina. Larve ce se nahraniti i od gresaka teorija napraviti cauru, koja ce sazreti i pasti, pa onda postati dio zemlje, jedan protein, recikliran i osvezavajuci za brujecu auru drveta.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pored prelijepih leptira cije znanje leti na sledeci stupanj evolucije znanja, tu postoje takodje i paraziti, kao i insekti koji vrebaju pod drvetom. Oni se nece razviti u visi stepen, jer to ne zele, niti je to njihov cilj, oni su odpaci caure, ozivljeni djelovima odbacene zemlje cija zrnca sadrze negativ aure i anti logiku. Njihovi pokusaji su da uguse preglasne glasove lijepog lisca i zrelih plodova, a glad ih vodi ka slabim granama, koje otpadaju...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;To nije nista novo u evoluciji. Cim postoji stepen vise, postoji stupanj nanize.&lt;br /&gt;
To je matematika. Sto bi nas dovelo do zakljucka da nauka ima svoj zivotni ciklus, pa cak i citav kosmos koji sadrzi sjemenke velikog drveta matematike.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Matematika se bazira na logici, a logika je pocetak i sazetak teorija i predstavlja vene drveta znanja, ali i boje na krilima teoretski perfektnih leptira.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Sav taj ciklus zavisi od definicija, a teorije se zavrsavaju definicijama, sto znaci da kada krosnja poraste, korijen poraste duplo veci, jer jedna definicija sadrzi vise svojih manjih komponenti i osnova. Dolazi se do zakljucka da i drvo nauke, kao npr. matematika ima svoj plus i minus, kao i neutraj koji predstavlja granicu izmedju zemlje istorije i kosmosa vriemena. A matematika je nastala tokom razvoja istorije, u ovom slucaju zemlje, a njeni plodovi i krosnja su rasli kao sto je kosmos stario i rastao, to jest vrijeme.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Opet se vracam na svoj pocetak i to dovodi do glavne definicije da sve pocinje od neutralnog broja, ili rijeci, ili definicije ili.............. a onda se razvija kroz istoriju i vrijeme koje je potrebno istoriji da prodje. To nas dovodi do zakljucka da i za to postoji mijera, koja omogucava da se izracuna stepen rasta drveta znanja kroz vrijeme podjeljeno, pomnozeno, sabrano, ili oduzeto sa vrijemenom... Da li vrijeme oduzima istoriju, kao sto oduzima zivote i mijenja, pa, moze biti... Da li njihov zbir daje sadasnjost.... Pa, moze biti, da li njihov kolicnik predstavlja proslost... pa, moze biti... A ste ce biti sa proizvodom??? Kakav ce to &quot;proizvod&quot; izaci iz pomnozenog vriemena i istorije kroz koju vrijeme protice.......&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;I tako se zavrsava jeno poglavlje, jedna definicija, jedna teorija, jedna misao, i iz svega toga ce izaci mnogo manji listovi, plodovi, larve, paraziti, i dijelovi korijena... Sve to povecava drvo nauke, drvo koje zna, ali ipak trazi nacin da se poveze sa univerzalnim putem, koji logika ne moze da podrzi, niti koraca njegovim odajama. Da li je takva veza moguca? Izracunajte.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-971.html#p10292</comments>
<dc:creator>Marko Wolf</dc:creator>
<pubDate>Wed, 10 Dec 2008 21:05:15 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-971.html#p10292</guid>
</item>
<item>
<title>Organizacija - organizovanje i planiranje vremena i resursa</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-975.html#p9740</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-2&quot;&gt;galeksic&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 31.08.2008 18:51&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Licni organajzeri, planeri, podsetnici, poslovni i personalni alati za upravljanje zadacima i profesionalni alati - bitka sa vremenom i protiv haosa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na ovaj problem se može gledati najmanje sa dva aspekta, ali se u svakom slučaju svaki napor svodi na jedno isto, a to je bitka protiv inercije. Poplava informacija kojima je danas čovek zasut je naškodila spontanosti, tojest vrednovanju spontanosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Spontanost i opuštenost u dva različita vremena predstavljaju očigledno četiri različita pojma - u vremenu nas iz šezdeset i neke koji za zakletvu Titu spevasmo stih je opuštenost ipak nešto pozitivnije i primerenije nego danas u vremenu SMSa, emaila, guglanja. Sve te stvari kojima danas slobodno raspolažu mase su toliko &lt;b&gt;moćne&lt;/b&gt; da bi se komotno mogle proglasiti za oružje, uz minimum verbalnih akrobacija i izvesnu količinu slobodnog vremena.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ali nije nam to cilj, i nisu to ona dva aspekta, već se radi o tome da oluja informacija kroz koju prolazimo nosi sa sobom i kišu dogadjanja koja nas pogadjaju ili nas mimoilaze - stvari se dešavaju brzo i sve brže.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Taj jedan aspekt je onaj Smorivojev, lični, individualni, koji govori više o kvalitetu i odabiru stvari koje primamo u svoj život.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;blockquote&gt;&lt;span class=&quot;text-info&quot;&gt;Smorivoje:&lt;/span&gt; Na isto mesto se možete vratiti ponovo, ali u prošlo vreme - ne, ono je zauvek potrošeno. Život je jedan veliki levak u koji sipamo vreme koje imamo evo sada na raspolaganju. Uobličimo ga svojom voljom i puštamo da ode u nepovrat.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Gube ga ništavilom oni koji čekaju i traže, a oni koji imaju i daju, oni postaju nešto, i odjek njihovog vremena čujemo iz te posude dole, kao svedočanstvo neponovljivosti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da li ste primetili da mediji koje pratite mnogo više škode od UV zračenja kog se bojite?&lt;/blockquote&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako nema razloga da lupamo glavom u zid, zašto bi smo se bavili stvarima i ljudima koji su čisti paraziti? Pantljičare koje ne bi postojale kada bi svima bile čiste ruke. Neophodno je optimizovati proces življenja, ako očekujemo da životno iskustvo bude pozitivno i / ili plodno. U protivnom, sve je u redu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Očigledno da i pored dobre volje, priča na ovu temu može postati obična hula.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Drugi aspekt je onaj praktični i samim tim mnogo povoljniji za diskusiju i razmenu iskustava. Naizgled, nema ništa uzbudljivo u programiranju dogadjaja i vremena, vodjenju dnevnika, planiranju aktivnosti i beleženju rodjendana i jubileja. To deluje kao jedan dosadan proces, ali to nekada može biti jedini način da se preživi, da život ne prodje mimo nas.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Postoji puno alata kojima je namena bitka protiv haosa - Google kalendar, pokojni Lotus organajzer, masa onlajn i oflajn task menadžera, a takodje svaki mobilni telefon poseduje sličnu funkcionalnost. Medjutim, skoro da ne postoje šanse probati svaki od njih, jer to na kraju krajeva podrazumeva upravo silan utrošak vremena koje zapravo želimo da uštedimo. Pogrešna odluka i navikavanje na opciju koja je nepotpuna, zatim odvikavanje i navikavanje na drugu, nosi sobom kako velike gubitke tako i nervozu - koji je smisao organizovanja i optimizacije ako je taj proces samom sebi cilj?&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pomenimo za početak, i ukratko radi ilustracije, par rešenja koja kasnije možemo i detaljno opisivati.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Google kalendar&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;www.google.com/calendar je možda najmoćniji alat ove vrste danas, zato što nudi možda najpotpuniji skup funkcionalnosti, plus mogućnosti koje će prosečnom, haosom uneredjenom čoveku tek zatrebati. Moguće je deljenje zajedničkih kalendara, pristup putem mobilnih uredjaja, SMS notifikacija i tako dalje. Iako je verovatno najpotpuniji - nije potpun. Google kalendar trenutno ne radi ono za šta nije ni predvidjen - upravljanje zadacima. Ne možete u njega uneti task, tojest zadatak i čekirati ga kao &quot;done&quot;, tojest &quot;uradjen&quot; kad ga završite.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Postoji trač, nagadjanje koje kaže da Google ne želi da ulazi na to &quot;tržište&quot;, jer bi uneo veliki poremećaj svojim besplatnim rešenjima. Drugi vele da Google nije toliko dušebrižan, i da je razlog čista &quot;proza&quot; - ukoliko bi usavršio svoj kalendar, to bi ga koštalo bendvita i serverskih resursa mnogo više nego je spreman da troši.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://www.google.com/nonprofits/images/calendar-preview.gif&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.google.com/nonprofits/images/calendar-preview.gif&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Remember the milk, Seti se mleka&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;www.rememberthemilk.com je servis koji su pokrenuli par australijanaca, entuzijasta. Jako je atraktivan po mnogo čemu, kako zbog toga kako je osmišljen interfejs i koliko je vedrine uneto, tako i po mogućnostima, jer praktično oni pokušavaju da rade na svemu što mogu da naslute da korisnici žele ili da će im zatrebati.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://blog-static.rememberthemilk.com/img/logo.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://blog-static.rememberthemilk.com/img/logo.png&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Možete kreirati zadatke, taskove, koji će se ponavljati u intervalima koje odredite, možete svom profilu pristupiti preko mobilnog aparata, kroz druge aplikacije, pa čak i iz Gmail vebmaila - postoji plugin za Fajerfoks koji listu zadataka sa Remember the milk, &quot;uglavi&quot; sa desne strane, pored liste email poruka.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako ste pedantni, u vaš život možete ovim alatima uneti puno harmonije, lišiti sebe trzavica i situacija da morate da pravdate neopravdljivo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://2.static.rememberthemilk.com/img/services/gmail/ss_maildetails.png&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://2.static.rememberthemilk.com/img/services/gmail/ss_maildetails.png&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-975.html#p9740</comments>
<dc:creator>galeksic</dc:creator>
<pubDate>Sun, 31 Aug 2008 18:51:41 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-975.html#p9740</guid>
</item>
<item>
<title>Benzen, Pancevo - pred nasim ocima umire jedan grad!</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-618.html#p8475</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3555&quot;&gt;ZokaKun&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 14.03.2008 00:55&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U ponedeljak, 10. marta 2008 prodornim zvukom sirena od tri zavijajuća zvuka proglasena je radiološko hemijsko biološka opasnost zbog prekomernog prisustva benzena u vazduhu Pančeva.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Otkad je opštinski monitoring u funkciji, nijednom nije zabeležen jednočasovni pik od 160,5 mikrograma - u 4 sata 152,3, a u 5 sati 152,4.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Prema Pravilniku o graničnim vrednostima godišnja vrednost benzena ne sme biti već od 10 mikrograma po metru kubnom. To znači da maksimalna dnevna jednočasovna koncentracija može biti do 80 mikrograma, što je duplo više od vrednosti dozvoljene u zemljama Evropske unije od 40 mikrograma.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ako to uporedimo s merenjima od ponedeljka, jasno se da zaključiti da je u Pančevu u tim ranim jutarnjim satima koncentracija ovog otrova bila četiri puta veća, što je ravno katastrofi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://img524.imageshack.us/img524/9365/pancevo100308pb7.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://img524.imageshack.us/img524/9365/pancevo100308pb7.jpg&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-618.html#p8475</comments>
<dc:creator>ZokaKun</dc:creator>
<pubDate>Thu, 13 Mar 2008 23:55:42 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-618.html#p8475</guid>
</item>
<item>
<title>24. novembar 2007. godine - Dan posvecen deci na onkologiji</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-855.html#p7002</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3648&quot;&gt;sumiko444&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 02.11.2007 23:53&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na moj rodjendan tog dana ce biti jedna priredba i jedno lepo druzenje sa tom decom. Mozete da pomognete, ako ne zelite taj dan onda 19 decembra 2007. Ali, to je sad druga tema, ako zelite - procitajte.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U razgovor sa glavnom sestrom Snezanom i vaspitacicom dobila sam sledecu informaciju: tamo lezi jedan Nemanja koga roditelji ne obilaze bas cesto, sam je i njemu je potrebno carapice, pidzama, patofnice, za drugu decu koja su uzrasta od malih beba do 19 godina, najpotrebnije su pidzame, ima ukupno 21 dete koje trenutno lezi na tom odeljenju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Od drugih stvari evo sta bi bilo lepo, posto deca prave novogodisnje cestitke, i ukrase, potrebne su boje za staklo, boje za tkaninu, tonirani papir, osnovne boje, makazice (raznih oblika ima), tempere, bojice, vodene bojice; za platna, uljane boje i cetke sam se obratila slikarskoj koloniji kod nas na sajtu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Igracke, ako moze neka zvucna za male uzraste da ih uspava ili da im pruzi zabavu, knjige za decu, za kompjuter koji imaju potrebna je pojacana, konfiguracija trenutna je 512 ima dva kompjutera, neke nove video igrce, ako mozete neki cd sa crtacima, filmovima; postoji kucni bioskop i televizor.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;img src=&quot;http://www.royalfamily.org/events/2003/februar/10/UvekSadecom1002200302.jpg&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;http://www.royalfamily.org/events/2003/februar/10/UvekSadecom1002200302.jpg&quot; /&gt;&lt;br /&gt;
foto - &lt;b&gt;royalfamily.org&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Javljaju mi se ljudi sa zeljom da ne zaboravim decu koja su i u drugim bolnicama te koristim ovu priliku da vam se obratim, da izadjete onoliko koliko mozete u susret, da bi ovako lepo iznenadjenje pruzili i ostaloj deci koja se nalaze u specijalnim ustanovama.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Tog dana bice odrzana priredba koju ce izvesti deca iz jedne beogradske osnovne skole sa svojom uciteljicom, i bice jedan zabavljac zongler ili klovn (o ovome ce se odluciti do dana priredbe). Nadam se da vas nisam mnogo udavila ovim pozivom, i sve vas srdacno pozdravljam!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ko bude zeleo da pogleda akciju koja je bila za decu u Zvecanskoj i Drinke Pavlovic neka se javi privatnom porukom.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-855.html#p7002</comments>
<dc:creator>sumiko444</dc:creator>
<pubDate>Fri, 02 Nov 2007 22:53:27 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-855.html#p7002</guid>
</item>
<item>
<title>Zarada na internetu?</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-177.html#p5992</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-3691&quot;&gt;BobTheBoss&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 30.08.2007 09:19&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Pre nekoliko godina, koristio sam čuveni Spedia program koji je takođe plaćao za surfovanje po internetu.&lt;br /&gt;
Kada sam prvi put sakupio 30$ (čini mi se da je tada toliko bilo minimalno), naručio sam ček i on je uredno stigao.&lt;br /&gt;
E, onda je došao na red drugi ček čija je vrednost bila negde oko 50$, ali on nije stigao.&lt;br /&gt;
Nakon bezbroj bezuspešnih pitanja koje sam slao na njihovu e-mail adresu odogvor nikada nije stigao. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ranije se na ovaj način nekako i moglo doći do sitne love, ali danas ne verujem da to tako lako funkcioniše.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Što se tiče drugog načina zarade na netu, da sedite kod kuće i da radite sa vašeg kompjutera, mislim da tu ovako stoje stvari. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Internet je jedno veliko polje pogodno za marketing, bilo da je u pitanju regularni ili onaj drugi što nas sve nervira tzv. SPAM!&lt;br /&gt;
Pretpostavljam da bi vaš zadatak bio da šaljete razni JUNK mail na gomilu e-mail adresa koje dobijete od poslodavca.&lt;br /&gt;
Honorarno biste i samo morali da po netu čeprkate ne bi li iskopali još novih e-mail adresa koje bi kasnije poslodavac prodao i za to uzeo lovu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Inače SPAM je u mnogim zemljama zabranjen!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Naravučenije: Ne postoji laka zarada.&lt;br /&gt;
Preporuka: Napravite neki interesantan sajt, nadjite sponzore, prodajte prostor za banere i eto fine zarade.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Srećno :D&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-177.html#p5992</comments>
<dc:creator>BobTheBoss</dc:creator>
<pubDate>Thu, 30 Aug 2007 09:19:25 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-177.html#p5992</guid>
</item>
<item>
<title>VIP kartice</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-761.html#p5033</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-2688&quot;&gt;Zumbul&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 20.07.2007 14:00&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;I meni bi trebala jedna, a ovde bas i ne mogu da je nadjem. Ako neko moze da mi pomogne, nek mi javi na PP.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-761.html#p5033</comments>
<dc:creator>Zumbul</dc:creator>
<pubDate>Fri, 20 Jul 2007 14:00:16 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-761.html#p5033</guid>
</item>
<item>
<title>Poslovni rečnik za poslovne ljude</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-388.html#p4869</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1122&quot;&gt;HromiDaba&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 14.06.2007 12:04&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Za Silvi, a da nam se &lt;b&gt;Admin&lt;/b&gt; mnogo ne sekira. :D &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;ANATEMA - Ana o kojoj svi pričaju&lt;br /&gt;
ARAFAT – lovac na papige&lt;br /&gt;
BAMBUS - sudar autobusa&lt;br /&gt;
BUNDEVA - neposlušna kamila&lt;br /&gt;
ČAČKALICA – kozmetičarka&lt;br /&gt;
DARKER - nadareni pas&lt;br /&gt;
DROLJA – dr Olja&lt;br /&gt;
EJAKULIRAM - ja se odmaram&lt;br /&gt;
FUDBAL - žurka s mnogo hrane&lt;br /&gt;
GURMAN - čovek čiji je auto ostao bez benzina&lt;br /&gt;
ITISON - sin vanzemaljca&lt;br /&gt;
IZNOS – šmrklji&lt;br /&gt;
KARANTIN - silovani tinejdžer&lt;br /&gt;
KARAVAN - čovek koji to radi vani&lt;br /&gt;
KURŠUM - mala nužda&lt;br /&gt;
LEŠKARENJE – nekrofilija&lt;br /&gt;
MEGAFON - telefonski račun prosečne tinejdžerke&lt;br /&gt;
MURAT - borba bikova&lt;br /&gt;
MUŠTIKLA - krava (debela žena) na štiklama&lt;br /&gt;
OSIGURAC - muž od ose&lt;br /&gt;
PUŠKARANJE - oralni seks, pa onda standardni seks&lt;br /&gt;
ROMI ŠNAJDER - ciganka-krojačica&lt;br /&gt;
SANJIVE – seljanke&lt;br /&gt;
SOTONA - 1000 kg soli&lt;br /&gt;
SPAJALICA - mali oglas lične prirode&lt;br /&gt;
STOLICA - prevrtljiva devojka&lt;br /&gt;
ŠUPAK - čovjek koji živi u šupi&lt;br /&gt;
TABAKERA - žena koja tuče kera&lt;br /&gt;
TAKTIKA – sat&lt;br /&gt;
UDBAŠ - između nogu obdaren čovek&lt;br /&gt;
USTOLIČITI SE - imati redovitu stolicu&lt;br /&gt;
UŽAS - uža Srbija&lt;br /&gt;
VEŠALICA - žena dželat&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-388.html#p4869</comments>
<dc:creator>HromiDaba</dc:creator>
<pubDate>Thu, 14 Jun 2007 12:04:15 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-388.html#p4869</guid>
</item>
<item>
<title>22. mart - Svetski dan voda</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-688.html#p3966</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1776&quot;&gt;Selena&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 17.03.2007 21:14&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Voda je temelj zivota i osnovni sastojak svakog zivog bica.Organizacija Ujedinjenih nacija je pre desetak godina proglasila 22. mart za Svetski dan voda, s namerom da istakne njenu vaznost i ogranicavajucu ulogu u razvoju. Blizimo se vremenu kada ce potreba za vodom premasiti zalihe. Nakon toga nuzno prestaje razvoj, zapocinju borbe za vodu, a postoji cak i opasnost od medjudrzavnih ratova.Broj stanovnika na nasoj planeti ubrzano se povecava, potrebe za vodom jos i brze, a njena kolicina se ne menja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Do 2025. godine &lt;b&gt;dve trecine covecanstva&lt;/b&gt; osetice ozbiljan nedostatak vode. Procene strucnjaka kazu da oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup pijacoj vodi, a 2,5 milijardi nema obezbedjene elementarne sanitarne uslove.Sest hiljada dece mladje od pet godina svakog dana umire od bolesti prouzrokovanih zagadjenom vodom,a više od pet miliona ljudi godisnje, što je deset puta više nego broj poginulih u svim ratovima godišnje na svetu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Neke cinjenice i statistike&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;- 6.000 ljudi u svetu dnevno umre od dijareje!&lt;br /&gt;
- Kolicina zagadjene vode je veca nego u basenima 10 najvecih svetskih reka!&lt;br /&gt;
- Od 1970. godine do 1998. godine uništili smo 30% prirode na planeti.Takođe se za to vreme udvostručila potrošnja hrane i vode, a 50% tekućih voda je trajno uništeno.&lt;br /&gt;
- Kvalitet vode u Srbiji i Crnoj Gori nije meren, a nasa zemlja je 47 od 180 drzava, rangiranih po kolicini vodnih resursa u svetu.&lt;br /&gt;
- Kod nas je koncentrisano vise od 20 % svetskih rezervi slatke vode&lt;br /&gt;
- Ruska Federacija, koja u nedirnutom obliku poseduje gotovo cetvrtinu svetskih korisnih iskopina i 20 % slatke vode, u stanju je cak i da podeli svoje rezerve. Tamo, u malo naseljenom Sibiru, nalazi se i prirodni fenomen - najveci u svetu rezervoar pijace vode vrhunskog kvaliteta - dubokovodno jezero Bajkal&lt;br /&gt;
- Coveku je neophodno minimum 50 litara vode dnevno - za piće, pranje, kuvanje i sanitarije. Ipak, još 1990. godine milijardu ljudi na planeti nije imalo taj minimum.&lt;br /&gt;
- Najkvalitetniju vodu imaju:&lt;br /&gt;
 Finska&lt;br /&gt;
 Kanada&lt;br /&gt;
 Novi Zeland&lt;br /&gt;
 Velika Britanija&lt;br /&gt;
 Japan&lt;br /&gt;
 Norveska&lt;br /&gt;
 Rusija&lt;br /&gt;
 Juzna Koreja&lt;br /&gt;
 Svedska&lt;br /&gt;
 Francuska&lt;br /&gt;
 - U našem sunčevom sistemu voda, u obliku leda, je pronađena:&lt;br /&gt;
 * na Mesecu,&lt;br /&gt;
 * na planetama Merkuru, Marsu, Neptunu, i Plutonu,&lt;br /&gt;
 * na planetarnim satelitima, kao što su Triton i Evropa.&lt;br /&gt;
- Samo jedna baterija ili ulje iz motornog vozila, bačeni na zemljište dovoljni su da trajno zatruju izvor pijaće vode.&lt;br /&gt;
- Prema nalazima stručnjaka (USEPA) jedan litar prosutog otpadnog motornog ulja zagadi &lt;b&gt;milion litara&lt;/b&gt; vode. Kako u Srbiji ne postoji sistem za propisno zbrinjavanje i postupanje sa otpadnim motornim uljima, skoro celokupna količina prosipa se u okruženje, dok se u razvijenom svetu ono reciklira&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Srbija nema dovoljno vode za pice!&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Poseban problem predstavlja zagadjenje podzemnih voda. Ova zagadjenja jednim delom uzrokuje poljoprivreda - zbog koriscenja vestackog djubriva i otpadne voda iz seoskih naselja.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Veliki problem predstavlja i posledica zagadjenja voda sa neuredjenih deponija. Voda i otpad povezani su neraskidivo i pogubno. Svaki otpad pre ili kasnije dospeva do podzemnih voda zagadjujuci je. To je dugotrajan i ljudskom oku skriven proces.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Srbija ce pre ili kasnije osetiti posledice ovakve nebrige za otpad. Brojni izvori bice zagadjeni, mozda za koju godinu ili kasnije, ali je sigurno da ovakav nemar trajno ugrozava nase vodene zalihe. Vodu je od otpada moguce zastititi jedino izgradnjom deponija s kontrolisanom odvodom. Uredjenih deponija u Srbiji gotovo i da nema!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ionako lose stanje voda ugrozavaju zastarele tehnologije u fabrikama i nerazumni ljudski postupci.&lt;br /&gt;
Beograd svu otpadnu vodu, kroz 20 izliva, ispusta direktno u Dunav i Savu, bez ikakvog preciscavanja. Za izgradnju postrojenja za preciscavanje otpadnih voda Beograda potrebna je investicija od nekoliko stotina miliona evra.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U Srbiji je sve manje i manje zdrave izvorske vode. Strucnjaci smatraju da je glavni razlog u nekontrolisanoj seci suma i da se spas nalazi u planskom posumljavanju, povrsinskim akumulacijama, malim branama i zastiti izvorista reka. Pretpostavlja se da je bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine i koriscenje municija sa „osiromasenim uranijomom“ zagadilo neke od izvora kraskih voda i vrela u juznoj Srbiji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Agencije Republike Srbije SIEPA prodala je 300 najvećih izvora u Srbiji stranim korporacijama doživotno, iako su strateški neophodni.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Svugde je praksa da se voda kao nacionalno blago prodaje na korišćenje koncesijama (obično na 20 godina), dok su sadašnji ministri prodali izvore kao trajno vlasništvo.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Najveca nestasica pitke vode u istoriji, procenjuju UN&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Nedostatak politicke volje doveo je do toga da je svet suocen sa najvecom do sada zabelezenom krizom snabdevanja vodom, istice se u nedavno objavljenom izvestaju Ujedinjenih nacija, prenosi BBC. Izvestaj upozorava na mogucnost da sredinom ovog veka cak sedam milijardi ljudi bude suoceno sa nedostatkom vode ukoliko se ne preduzmu hitne mere. Rec je o najvecoj do sada sacinjenoj studiji o kolicinama pitke vode koje svet ima na raspolaganju.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Predvidjanja UN su prilicno mracna. U izvestaju se istice da ce se izvori vode stalno smanjivati zbog porasta broja stanovnistva, zagadjenja i klimatskih promena. U narednih dvadeset godina, prosecna kolicina vode kojom ce ljudi raspolagati biti manja za trecinu. Preciscavanje otpadnih voda je kljucno. Svakog dana se u reke, jezera i vodene tokove baca sest miliona tona otpada.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Najveci deo raspolozive pitke vode koristi se za navodnjavanje i proizvodnju hrane. Veliki deo toga mogao bi da se sacuva, kazu Ujedinjene nacije, ukoliko bi se za navodnjavanje koristile preciscene otpadne vode.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;NEMA RAZLOGA ZA OPTIMIZAM.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;NEMA RAZLOGA ZA PESIMIZAM.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;POSTOJE SVI RAZLOZI DA SE DELUJE ODMAH!&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;h3&gt;Sta mozemo i moramo da ucinimo s vodom?&lt;/h3&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da je Stitimo i stedimo. Svaki dan, na svakom mestu i u svakoj prilici. Ono sto nama izgleda malo i nebitno danas, nekome drugom ce u buducnosti mnogo znaciti. I danas se mnogo ljudi bori sa nedostatkom vode.Ključ je kako rukujemo vodom i to je problem, koji treba da nam bude prioritet.&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-688.html#p3966</comments>
<dc:creator>Selena</dc:creator>
<pubDate>Sat, 17 Mar 2007 20:14:16 +0100</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-688.html#p3966</guid>
</item>
<item>
<title>Ustav 2006 - referendum u Srbiji - nije svejedno</title>
<link>https://www.inter-caffe.com/lista-474.html#p2559</link>
<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;Autor&lt;/b&gt;: &lt;a href=&quot;https://www.inter-caffe.com/clan-1398&quot;&gt;mico&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Poslao&lt;/b&gt;: 27.10.2006 09:00&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;ja sam misljenja da treba izaci na glasanje, &lt;b&gt;ne samo sad vec na svake izbore&lt;/b&gt; i to svi gradjani ove drzave. ne mogu da verujem da pola drzavljana nase drzave ne izlazi na izbore, a posle izbora kukaju na vlast.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;treba da izadju svi i glasaju, jer to je jedini nacin da dobijemo vladavinu voljom naroda. jer ako izadje 90% gradjana, izbore mora dobiti onaj koga podrzava najvise gradjana.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;a one price, nemam za koga da glasam, treba ostaviti sa strane, ko misli da nema za koga da glasa, neka lepo covek formira svoju stranku i imace za koga da glasa.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;i kao sto goran rece, izbori kostaju i to mnogo para, pa dajte vec kad se razbacujemo sa parama, da odlucimo ko nam je najbolji.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;mozda ne bi bilo lose glasanje uvesti kao &lt;b&gt;obavezu svakog gradjana&lt;/b&gt; i sve koji iz neopravdanih razloga ne izadju na glasanje, sankcionisati na neki nacin!&lt;/p&gt;
</description>
<comments>https://www.inter-caffe.com/lista-474.html#p2559</comments>
<dc:creator>mico</dc:creator>
<pubDate>Fri, 27 Oct 2006 09:00:48 +0200</pubDate>
<guid isPermaLink="true">https://www.inter-caffe.com/lista-474.html#p2559</guid>
</item>
</channel>
</rss>
