Iz nepoznatih izvora na udarnim stranicama dnevne štampe je osvanula slika iz jedne beogradske vesernice u kojoj su za sada nepoznata lica organizovala ilegalnu proizvodnju eurokrema kako bi izbegla zakonski postupak utvrđivanja krivice i pri tome izvukla za sebe dvostruku korist, jer bi eurokrem dostavile kao donaciju i tako se okitili laureatom “Veliko srce” a istodobno osim moralnih sankcija legalno izbegli i obaveze ka državi.
Iz istog izvora saznajemo da je proizvodni pogon otkrila jedna beba koja je iz krevetica išetala kroz otvorena vrata, te su je staratelji pronašli tek nakon celodnevne potrage što je i izazvalo pažnju javnosti i uvek budno oko paparaca.

Ovo samo podvlači hitnost donošenja Zakona o ljubavi i prometu emocija od vrednosti, na sta je reagovao resorni ministar i po hitnom postupku zakazao telefonski sastanak jutros u 6,40h po lokalnom vremenu zbog rapidnog rasta sive ekonomije u oblasti prometa i raspodele ljubavnih resursa. U toku razgovora definisane su najvažnije celine i istaknuto je da se svaka ponaosob mora obraditi u tekućem mesecu kako bi se predupredila masovna pojava ilegalnih tokova ljubavi u toku prvomajskog uranka.
Definisane su sledeće celine koje moraju biti sadržane u nacrtu zakona:
1. Pojam i pojavni oblici ljubavi
2. Strategije za planiranje politike emocionalnog zdravlja
3. Program podrške žrtvama neuzvraćene ljubavi
4. Osnovni uzroci sive ekonomije u oblasti ljubavi
5. Predlog mera za suzbijanje nelegalnih tokova
Pojam i pojavni oblici ljubavi
U psihički zrelog čoveka stapaju se potrebe da voli i bude voljen u jedinstvenu celinu. Ljubav je altruistično osecanja, usmereno na ličnost drugog čoveka i spremnost na poklanjanje sebe. Ljubav je strpljiva, nenametljiva i obzirna. Za ljubav je karakteristično da je postojana i individualna, veže se uz određenu osobu i ostaje joj verna. Ljubav je žudnja za celinom. Ona nas podstiče na traženje partnera, na psihičko i fizičko povezivanje s njim, na izgradnju ljubavnih i bračnih veza.
Parametri za ocenu pojavnih oblika su definisani kroz sledece tacke:
1) Ljubav čini kompleks osećajne povezanosti: nežnost, strast, poštovanje, iskrenost, pažnja, razumjevanje, poverenje, intelektualna kompatibilnost.
2) Sav taj kompleks osećajne povezanosti sa čovekom koji nas polno privlači zovemo istinskom ljubavlju
3) Ljubav pojačava naše polno uzbuđenje u prisutnosti te osobe, a opšte ponašanje prema njoj oslobađa vulgarnosti ustupajući mesto plemenitim osećanjima.
4) Polna ljubav - prava i potpuna - nužno nosi u sebi i odanost voljenoj osobi.
5) Istinska ljubav ne može postojati ako odnos prema voljenoj osobi ne sadrži i poštovanje tog čoveka.
6) Poštovanje je priznanje čovekove ličnosti, ljudske individualnosti i različitosti, u vidu obzirnosti prema voljenoj osobi, suzdržavanja od: potcenjivanja njenih sposobnosti i shvatanja, davanja pogrdnih imena "voljenoj osobi" i od bilo kakvih drugih oblika agresivnosti prema njoj.
7) Na poštovanje voljenog bića direktno se nadovezuje zauzimanje ravnopravnog stava prema njemu.
8 ) Voljena osoba se ne može smatrati ni u čemu "vlasništvom", dakle objektom umesto subjektom ljubavne stvarnosti.
9) Za ljubav je karakteristično da je postojana i individualna, veže se uz određenu osobu i ostaje joj verna.
10) Bitan sadržaj ljubavi je poverenje među ljudima koji se vole.
11) Uzajamno poverenje omogućava im da se jedno drugom potpuno otvore: da iznose svoje misli, skrivene želje, pokažu osećanja, vrline i slabosti, povere sve svoje radosti i razočaranja, uspehe i neuspehe, sve svoje doživljaje, zamisli i dileme.
12) Ljubavni odnos koji se zasniva isključivo na osećajnoj povezanosti s partnerom, bez polnih želja prema njemu nazivamo platonskom ljubavlju.
13) Platonsku ljubav smatramo prirodnom pojavom samo u nedorasle omladine koja još nije dovoljno zrela za potpuno doživljavanje svoje polnosti.
14) Kod zrelih ljudi je tzv. platonska ljubav neprirodna pojava.
15) Pravo prijateljstvo je osećajni odnos između dva čoveka koji isključuje svaki seksualni interes među njima.
16) Polno ponašanje čoveka čine tri osnovna stava: stav prema polnosti uopšte, zatim prema vlastitoj polnoj ulozi, te stav prema suprotnom polu.
17) Biološka osnova naše polnosti budi u nama potrebu za polnim životom te zanimanje za drugi a ponekad i za isti pol.
18) Stav pojedinca prema vlastitoj polnoj ulozi čini: realno vrednovanje svog pola, realno vrednovanje sposobnosobnosti za ljubav i objektivnu procenu izgleda za uspeh u toj životnoj oblasti.
Svi ovi stavovi mogu imati pozitivnu i negativnu valenciju. Pozitivna ljubavna filozofija sadrži priznavanje duhovnosti i polnosti (ljudske požude, emocionalnosti i genitalnosti) kao životne vrednosti koja može mnogo pridoneti obogaćivanju sadržaja života i unaprediti fizički, psihički i socijalni život čoveka. Naprotiv, negativna ljubavna filozofija gleda na duhovnost kao konkurenciju, a na polnost kao na nužno zlo, grešni užitak kojem se pristupa sa osećajem krivice i stida.
Emocije se mogu definisati kao doživljaj našeg vrednovanja i subjektivnog odnosa prema stvarima, ljudima, događajima i prema sopstvenim postupcima. Primarne oblike ispoljavanja emocija određuju faktori nasljeđa ali i socijalna sredina u kojoj čovek sazreva i vaspitava se.
U psihologiji nema opšte prihvaćenog broja emocija, tj. nema spiska emocija odraslih što pravi nerešiv problem za taksativno navođenje istih u zakonu čime bi se i zakonske mere spečifično odredile.
Drugi nerešiv problem koji je definisan su faktori koji utiču na razvoj emocija. Poznato je da se emocije ne javljaju proizvoljno, nego ih nešto podstiče ili izaziva. Da bi mogli da definišemo mere kontrole pojave emocije, neophodno je da znamo faktore, koji ih izazivaju ili sprečavaju pojavu istih.
Što se tiče pojedinaca, susrećemo se sa ilegalnim pozajmicama, dopunskim radom na crno, izdavanjem imovine u zakup, emotivnom trampom i to je takođe nerešiv pobelem, jer se za sada ne mogu definisati mere koje ce naterati pojedinca na odgovornost u inicijaciji ljubavi.
Smatra se da rasčlanjivanje na krivičnu, moralnu, i metafizičku krivicu vodi ka ključnoj spoznaju da je ljubavna krivica po svojoj prirodi kolektivna. Treba istaći da je ovaj fenomen karakterističan za sve države sveta, a posebno izražen u zemljama u tranziciji, i ono sto ostaje kao otvoreno pitanje je samo koliki obim se može smatrati prihvatljivim, zbog njenih neosporno štetnih posledica koje se pre svega ogledaju u opadanju lične i kolektivne svesti i dezorganizovanju društva u celini.
Sa ovog mesta upućen je apel svim NVO kao i odgovornim pojedincima da se angažuju u izradi nacrta Zakona o ljubavi i prometu emocija od vrednosti. Da bi smo imali sadržajnu analizu koja bi nas vodila konkretnoj mogućnosti da se utvrdi činjenično stanje da li je osoba namerno ili nenamerno učinila to što joj se stavlja na teret celoj problematici moramo prići široko, metodično i sistematski.
Na ovom random sastaku dogovoreno je da se predlozi i primedbe za ostale celine Nacrta zakona dostavljaju svakog ponedeljka u vreme trajanja uključenja gospodina Gorana Aleksića u jutarnji program iTV-e, jer je uočena znatna posećenost naših stranica u naznačenom terminu.