Matematika nauka i matematicki proracuni u praksi
Matematika je prirodna nauka nastala izucavanjem figura, racunanjem brojevima i proucava aksiomatski definisane apstraktne strukture koristeci logiku.
Ime joj potiče od starogrčke reči "mathema" (μάθημα), koja znači "znanje, učenje, nauka", a definiciju koju sam naveo i koju ni sam ne razumem u potpunosti sam sklopio na osnovu definicija nadjenih na nekoliko strana Vikipedije.
Srpska ćirilična Vikipedija pominje nešto što u bosanskoj, hrvatskoj i ostalima nisam primetio - da ne postoji opšte prihvaćena definicija matematike i navodi da bi se moglo reći za nju da je "nauka koja proučava strukture koje sama stvara ili potiču iz drugih nauka".
Neke od glavnih matematičkih disciplina su naprimer analiza, algebra, aritmetika, geometrija, teorija brojeva.
A od onog ko se bavi njome, matematika očekuje urednost, hrabrost i samopoštovanje, i zbog toga su najbolji matematičari - kompjuteri. Ljudi su se jako loše pokazali i uglavnom su u razvoju došli do brojanja para, a tek po neko zna, i koristi, pitagorinu teoremu, broj pi i slično.
Ono što je začudjujuće, je da zasluga matematike i njena zastupljenost medju činiocima koji su doveli do civilizacijskog napretka, upravo obrnuto srazmerna njenoj popularnosti medju ljudima.
Drugo, svaki homo sapiens ima jedan isti lični problem - problem pamćenja. Pamćenje ima rok trajanja, a matematika je univerzalni ključ kojim se lako može doći do željenog podatka kada zatreba. Medjutim, prosečan čovek se plaši poredjenja, testiranja i neuspeha i matematiku doživljava kao bauk.
Nećemo žuriti, u ovoj temi ćemo vremenom pokazati ponešto od onoga što nam je promaklo da uvidimo o ovoj nauci. Jer, matematika je prelepa nauka, u njoj nema ni gram one hladnoće koja joj se nepravedno pripisuje. Postoje rešenja u matematici koja su čist humor, a postoje rešenja koja su po zanimljivosti i kompleksnosti na nivou romana ili filma.
Ono što kao i uvek ne dolazi u obzir, je da ovde kopiramo i prenosimo sadržaj koji je neki drugi sajt ili forum stvorio.
Pitagorina teorema, prav ugao
Primer koji sigurno puno vas zna, ali čisto da bi ideja koja je dovela do počinjanja ove teme bila jasnija - pomenimo pitagorinu teoremu, zapravo njenu primenljivost u životu oko nas.
Svima nam je zatrebao prav ugao. Na papiru to nije problem, ali na livadi, ili u dvorištu, nemamo toliki lenjir. Medjutim, od štapa i kanapa, vrlo jednostavno možemo sebi napraviti idealan, najpraviji od svih pravih uglova, koji ništa nije krivlji od bilo kojeg pravog ugla koji se čuva kao etalon u nekom muzeju.
Uzmemo tri najobičnija konopca ili tri najobičnija štapa i pobrinemo se da im dužina bude tri nečega, četiri nečega i pet nečega. Mogu ali ne moraju da budu tri metra, četiri metra i pet metara. Dovoljno je da budu u toj srazmeri: tri prema četiri prema pet.
I kad im spojimo krajeve u jedan trougao, dobili smo apsolutno prav ugao izmedju dva manja kraja.

