U našoj zemlji se svakog 31. januara obeležava Nacionalni dan bez duvanskog dima. Cilj ovogodišnjeg obeležavanja je da se pod sloganom: "Srbija protiv duvanskog dima" građanima ukaže da su pušenje i duvanski dim vodeći faktori rizika za nastanak mnogih hroničnih nezaraznih bolesti, kao i da se upoznaju sa značajnim zakonima iz ove oblasti koji su nedavno usvojeni.

Pušenje
Duvan je sasušeni list biljke Nacatiana Tabacum iz tropskih krajeva Amerike. U Evropu je stigao početkom XVI veka. Već u XVII veku pušilo se u svim zemljama Evrope. Veliki otpor pušenju pružala je crkva, a u nekim zemljama i građanska vlast (Rusija). Surovo su kažnjavani sveštenici i kaluđeri.U Santjagu su petorica kaliđera 1962g živi zazidani u manastir zbog pušenja.
Pušili su uglavnom muškarci, žena - pušača skoro da nije ni bilo. "Duvan košta više nego što mislite" - je slogan koji je SZO dala za dan borbe protiv pušenja 31. o5. 1995-e godine. Pušenje značajno doprinosi nastanku u više od dvadeset oboljenja i preranoj smrti. Godišnje umre tri miliona ljudi u svetu.
U Novom Sadu umre nekoliko stotina godišnje što je mnogo, tim pre što se može izbeći. U Novom Sadu puši skoro svaki drugi čovek. Tačnije prema podacima iz pregleda uzorka stanovništva (25 - 64 godine) u 1994/5-oj godini puši 51 odsto muškaraca i 33,7 odsto žena. Najčešći početak pušenja je između dvanaeste i šesnaeste i 16-te godine. Poslednje dve decenije došlo je do lakog smanjenja broja pušača muškaraca,dok je broj pušača žena značajno porastao. To se dešava u mnogim zemljama u razvoju, međutim ima zemalja gde pušenje značajno opada. U pomenutom periodu u Americi je prestalo da puši više od šezdeset miliona amerikanaca. Značajno je smanjeno i u zapadnim evropskim zemljama i u Australiji.
Zdravstevene posledice:
Najveće posledice pušenja su na kardiovaskularni sistem. Oko polovine pušača umre od KVO, među kojima dve trećine od koronarne srčane bolesti, odnosno pušenje doprinosi u 30-40% koronarnoj smrti, a u mladih ljudi čak i više. Pušenje je odgovorno za 30 odsto smrti od raka, naročito kada se radi o raku pluća. Pušač češće oboljeva od raka pluća 10-30 puta od nepušača.
Sastav obradjenih litova duvana:
- nikotin 2-4%
- ugljeni hidrati 5-20%
- belančevine 4-12%
- razne smole 7-14%
- organske kiseline 5-15%
- etarska ulja 0,1-1,5%
Specifičan miris potiče od etraskih ulja, a neprijatan miris i gorak ukus od sagorelih produkata belančevina. U duvanskom dimu koji se udiše ima dva puta manje kiseonika, dvesta puta više ugljen dioksida i oko trideset hiljada puta više ugljen monoksida.
Cijan vodonik - se nalazi u cigareti u koncentraciji oko sto i šezdeset puta većoj od one koja je dozvoljena u industriji.
Amonijak - daje specijalan miris duvanu koji sagoreva. U organizmu može dovesti do krvarenja i slabljenja desni, smanjuje sposobnost čula mirisa i ukusa.
Ugljenmonoksid (CO) - oko trista puta put se jače vežeza hemoglobin od eritrocita i tako zauzima mesto kiseoniku. Tri do četiri cigarete popušene u zatvorenim kolima izazovu efekat sličan dejstvu čašice žestokog pića. Posebno deluje štetno na vid, naročito noću.
Nikotin - pripada grupi najjačih otrova. Smrtonosna doza za čoveka je 60-70mg (jedna kap).
Katran - duvana sadrži više od dve stotine komponenti od kojih je poznato šezdeset koji mogu izazvati tumor u eksperimentalnih životinja. Prilikom pušenja dim oblaže pluća tečnim katranom. Poslednja trećina cigarete sadrži više katrana, nikotina i ostalih otrova, više nego prethodne dve.
Fenol - nagriza i oštećuje disajne puteve i pravi opekotine svojom toplotom do 60C. Zato je pogrešno pušiti posle infekcije respiratornih puteva.
Uticaj na imuni sistem
Pušenje menja imunološu sposobnost organizma. Uočen je toksični efekat na alveolama i makrofagima (ćelije koje učestvuju aktivno u imunom odgovoru). Promene su kvantitativne, morfološke i metaboličke.
Pušenje i maligne promene:
Među brojnim kancerogenima najvažniji su nitrizoamini, benzopireni, radioaktivni polonijum, arsen, ugljovodonici. Dimethyenitrosamin je jedan od najjačih kancerogen. Slično je i sa 2-naflilaminom i 4-aminobifenilom. Američki priručnici za zaštitu na radu preporučuju da se izbegne izlaganje ovim materijama.
Uticaj pušenja na C-vitamin:
Ako pušač dnevno popuši dvadeset cigareta C-vitamin se smanji za polovinu.To može izazvati smetnje u funkcionisanju mozga, te dovesti do pojave simptoma neurastenije, slabog pamćenja i opštu psihiču malaksalost.
Isharana pušača trpi. Smanjuje se inače nedovoljno unošenje voća i povrća. Povećava se koncentracija slobodnih hemijskih radikala u plućima i telesnim tečnostima, što je još jedan razlog da pušači imaju češće rak pluća. Slobodni radikali se stvaraju ako se u ishrani troše animalne masi (zasićene masne kiseline) i kada je je organizam ozračen.
Zajedničko obeležje slobodnih radikala je da vrše:
- peroksidaciju lipidnih membrana čelija i organela
- reaguje sa molekulima DNA i RNA
- kidaju lance nezasićenih kiselina
- perforiraju membrane dovodeći do smrti ćelije
Zbog toga unos C-vitamina u dovoljnim količinama je višestruko značajno jer,
obnavlja zaštitne odlike vitamina E, efikasno kontroliše peroksidaciju, štiti jedarni materijal u ćelijama.
Pušenje i rak
Pojava raka pluća je mnogo učestalija zbog dugogodišnje neadekvatne ishrane pušača, oksidacije C-vitamina, oslabljenog imuniteta, prisustva kancerogena i onkogena duvanskog porekla i zračenja.
Rak grlića materice - uzročna veza naročito izražena u dobnoj skupini 20-29 godina.
Rak pankreasa - od 30 odsto pripisuje se cigaretama i crnoj kafi.
Rak bubrega – je pet puta učestaliji kod pušača.
Duvanu se iz kozmetičkih razloga dodaju određene materije. To su:
- azbest (da pepeo ne bi padao na pod) koji je izuzetno kancerogen
- sumpor i olovo koji koriguju boju
- titan dioksid koji služi za izbeljivanje, izuzetno visoke toksičnosti koji može da dovede do slepila, nakaznosti dece, pa i intrauterine smrti ploda.
- antifrizse dodaje radi vlaženja i održavanja arome, izuzetno toksičan za bubrege.
Duvan ima povećan afinitet za radioaktivne elemente te u njemu ima:
- Polonijuma 210 koji zrači alfa zrake (dvadeset puta kancerogeniji od X-zraka) deluje lokalno, a kako je rastvorljiv u vodi raznosi se putem krvi po organizmu, ima ga cetiri puta više u plućima kod pušača, a u respiratornom epitelu sto puta više no u nepušača.
- Apatit koji se dodaje fosfatnim đubrivima koja se koriste za povećan prinos duvana.
Filter cigarete
Poznato je da rak na plućima izazivaju kancerogene materije duvanskoga dima i to u prvom redu benzopiren i nitrozamini. Zbog toga su uvedeni filteri. Duvanski dim sadži oko deset hiljada različitih sastojaka, odnosno jedinjenja.
Nikotina ima od 0,40 mg do 1,7 mg. Čak devedeset odsto nikotina se apsorbuje i odlazi u mozak i organe. Stiže i u majčino mleko. U jetri se pretvara u kotinin. Katrani važan sastojak daju ukus dimu, ali kancerogenost je neosporno visoka. Filter cigarete nije sposoban da zadrži tako mnogo štetnih materija u kratkom vremenskom periodu. On povećava opasnost od ateroskleroze i infarkta miokarda (7-11%) ako se popuši više od četrnaest cigareta jer povećava količinu ugljenmonoksida i za 28%
Filteri su sama pluća pisača!